Smog u Sarajevu: Od istraživanja Mašinskog univerziteta do modernih mjera zaštite
Sarajevo: Kvaliteta zraka doseže kritične vrijednosti/Edin Barimac
Smog potječe od spoja engleskih riječi smoke = dim i fog = magla. 1952. godine, petodnevna magla nad Londonom uzrokovala je otprilike 4.000 smrtnih slučajeva zbog respiratornih bolesti. Tek kad se više nije moglo disati, britanska je vlada pokrenula Zakon o čistoći zraka (Clear Air Act) strogo ograničavajući izbacivanje dima u atmosferu. Takav problem danas zabrinjava većinu svjetskih metropola u kojima se pojavio smog.
Tipična goriva sadrže znatne količine elemenata ugljika (C), vodika (H), sumpora (S) (pogotovo ugljen), te određene količine minerala. Njihovim izgaranjem, odnosno oksidacijom, nastaju spojevi ugljični dioksid, voda, sumporov dioksid i mineralni ostatak, odnosno pepeo. Nadalje, u atmosferi je moguća reakcija: 2SO2 + 02 → 2SO3
Normalno se ova reakcija u atmosferi odvija vrlo sporo, ali u prisutnosti čestica pepela odvija se znatno brže, jer on djeluje kao katalizator.
Čestice pepela također služe kao jezgre kondenzacije, čime omogućuju da se vodena para kondenzira na površinu zrnca pepela u sitnu kapljicu, odnosno time voda prelazi iz pare u aerosol. Aerosoli su fino raspršene sitne čestice tekuće ili čvrste tvari u zraku. Za dani primjer vode, takav aerosol, zavisno o okolnostima, možemo primijetiti kao oblak, maglu, iako ga najčešće vidimo kao rijetku izmaglicu (mutnoću u zraku). Nadalje, u atmosferi dolazi do kontakta aerosola vode i sumpornog trioksida: SO3 + H2O → H2SO4
Nastala sumporna kiselina je također aerosol i lebdi u zraku i njezinim udisanjem dolazi do kontakta s plućnim tkivom, kojega ozbiljno oštećuje.
Važno je da je za pojavu Londonskog smoga potrebna istovremena prisutnost sumporovog dioksida, vode i pepela.
Smog je teško detektirati, jer je bez boje, ali se češće javlja tijekom toplijih mjeseci. Sunce sija duže i jače, čime prouzrokuje više kemijskih reakcija u atmosferi.
Posljedice udisaja smoga, kao i njegovog ispuštanja u okolinu jesu respiratorne bolesti, astma, oštećenje plućnog tkiva, oštećenje vegetacije, razaranje/propadanje materijala.
Istraživanje o štetnosti prašine i smoga provedeno je u tri europske zemlje: Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Na 73 milijuna osoba koje žive u tim zemljama registrirano je 40.500 smrtnih slučajeva, od kojih je 21.000 posljedica zagađenosti zraka zbog prevelikog broja automobila. Na to se može dodati 300.000 slučajeva akutnog bronhitisa kod male djece, 25.000 slučajeva kroničnog bronhitisa kod odraslih, 25.000 koji pate od bolesti na respiratornim i kardiovaskularnim organima, 162.000 napada astme kod djece, 395.000 napada astme kod odraslih. Zajednički troškovi liječenja navedenih bolesti su impozantni: 27 milijardi eura godišnje. Smog u Hamiltonu (500.000 stanovnika) godišnje odnese 100 života, a odgovoran je i za otprilike 150 respiratornih i oko 500 novih srčanih bolesnika godišnje. Svaki peti stanovnik Hamiltona ima problema s alergijama.
Uz to, ljudi koji žive u gradovima koji su zasićeni smogom ne dobivaju toliko vitamina D koliko oni na selu, jer smog upija sunčeve ultraljubičaste zrake
Slijedom velikog zagađenja zraka u Sarajevu, želim da skrenem pažnju na naša ranija iskustva i istraživanja sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je bila ista situacija ne samo u Sarajevu, već i u velikim gradovima diljem svijeta.
Sukcesivnost i simultanost ovih pojava sve je prisutnija, pa je kompleksna zaštita čovjekove okoline od svih opasnosti sve neophodnija, u okviru sve veće opasnosti u promjeni klimatskih pojava. Sedamdesetih godina u Sarajevu je aktivno radio Zavod za čistoću vazduha pri Mašinskom univerzitetu u Sarajevu, sa posebnim istraživanjima za smog u Sarajevu. Iz toga je proistekao magistarski rad autorice odbranjen 1975 godine.
Ukratko, istražen je uticaj čađi i SO2 (mikročestica), njihova emisija iz malih i srednjih ložišta.
Tada je Zavod za adravstvenu zaštitu u Sarajevu permanentno pratio kvalitet zraka. Tim istraživanjima se potvrdilo da je u Sarajevu isti problem kakav je bio svojevremeno katastrofalni smog u Londonu 1952, kada je u jednom danu umiralo 4.000 ljudi.
Izvukli su se slijedeći zaključci:
- Period maj-septembar: Sarajevo je relativno čist grad
- Period oktobar-april sa kuliminacijom u januaru udio čestica i SO2 u zagađivanju grada je iznad svake zamislive granice.
Prekomjerna zagađenja u gradovima koja dolaze u zimskom period porijeklom su od sagorijevanja goriva koja se koriste za grijanje. Saglasno ovim istraživanjima, grad Sarajevo je donio uredbu o ograničenju korištenja pojedinih goriva u cilju smanjenja zagađivanja grada.
Rat je u Bosni i Hercegovini poremetio trendove razvoja i napore u zaštiti čovjekove okoline, pa je potrebno osvježiti naša i svjetska saznanja o ovoj problematici radi donošenja pravilnih tehničkih i političkih odluka u vezi s tim.
(Autorica je UN ekspert kontrole zaštite okoline i članica društva Prijatelja grada Sarajeva)
