Prelom iz Banje Luke: Omladinci koji su gajili ideale
Zanimljiva izložba u Banjoj Luci/Slobodan Rašić Bobara
Povodom 36. godišnjice od izdavanja prvog broja omladinskih novina Prelom iz Banje Luke, fotograf Slobodan Rašić Bobara priredio je dokumentarnu izložbu. Radi se o čovjeku koji je bio dio redakcije novina koje su objavile deset brojeva od decembra 1988. do februara 1990. godine, koje su se preko kolportera prodavale u tiražu od 10.000 primjeraka i bile trn u oku političara iz grada na Vrbasu.
Omladinska štampa u to doba je bila glavni kritičar sistema i iznosila je zahtjeve za korjenite promjene u društvu. Tom trendu, koji je pokrenut u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, pridružila se i Banja Luka pokretanjem Preloma čiji je izdavač bio Savez socijalističke omladine u tom gradu.
Ispunjena očekivanja
- U to doba trebalo je malo i hrabrosti da se na takav način nešto napravi. Ideja o osnivanju omladinskog lista u političkim strukturama tada nije bila podržana. Išao je mimo volje političkih struktura Banja Luke. Bilo je to vrijeme kada smo svi osjetili nešto u vazduhu, a malo ko se usuđivao da to kaže eksplicitno. Mislim da je Prelom ispunio naša očekivanja, da je ispunio svoju ulogu. Možemo biti ponosni, priča Drago Talijan, koji je 1988. godine, kada je Prelom pokrenut, bio predsjednik Opštinskog komiteta Saveza socijalističke omladine u Banjaluci.
Objašnjava da je najveći kritičar sistema u to vrijeme u Jugoslaviji bila omladina. “Omladina nema šta da izgubi, omladinci su uvijek iskreni, idu srcem.”
Redakcija Preloma nakon izlaska prvog broja u decembru 1988. godine / Slobodan Rašić Bobara
Uz prvi broj Preloma napisao je: “…Dugo najavljivani i očekivani Prelom mora da bude otvoren i beskompromisan u stvaralačkom traženju novog i progresivnog, da postane sredstvo uticaja mlade generacije na društvene procese u cjelini, da se bori za realizaciju i afirmaciju društvene uloge i funkcije omladinske generacije, da se slobodno i kritički okreće konkretnim društvenim kretanjima, da prezentuje vlastiti identitet i izraz i dostignuća mlade generacije, da postane javna tribina i stub srama, da postane prepoznatljiva novina…”.
U svom tekstu o 36 godina od izlaska prvog broja Preloma, Talijan je napisao da je to omaž jednoj generaciji koja je mislila da može mijenjati neke stvari, ali, nažalost, nisu mogli uticati na ono što se dešavalo kasnije.
- Kad se vratim u ta vremena, srećan sam i tužan istovremeno, srećan jer se sjetim tih dobrih starih vremena, mladosti, ideja, ali žalostan što sam se rodio u jednoj državi, a danas živim u drugoj, ali to je naša realnost, kaže Talijan.
Prelom se najviše prodavao u Gospodskoj ulici u Banjoj Luci / Slobodan Rašić Bobara
Prelom se nije mogao prodavati u kioscima, jer niko nije smio preuzeti prodaju. Omladinci su se dosjetili i to riješili prodajom preko kolportera po gradu.
- U to vrijeme bilo je nezamislivo prodati 10.000 novina na ulici. Nismo samo prodavali u Banjoj Luci već i u drugim mjestima. Ali, najviše se prodavalo u Gospodskoj ulici, gdje je naš kolporter Tvrko Maričić, tada student Elektrotehnike, sa megafonom pozivao građane da kupe novine. Govorio je sadržaje iz broja navodeći ljude da kupe Prelom. Način na koji je to radio bio je zaista atraktivan. Ne znam kako su nam uopšte dozvolili da prodajemo tako novine. Bilo je bučno, Gospodska ulica je odjekivala... Sve u svemu, prelijepo sjećanje. Ponekad se okupimo i prisjetimo, kazuje Talijan.
Drago Talijan/Slobodan Rašić Bobara
Univerzitetski profesor Miodrag Živanović autor je prvog teksta koji je odštampan i koji je bio na trećoj stranici prvog broja Preloma.
Drago Talijan za Žileta, kako prijatelji odmilja zovu Živanovića, kaže da je bio perjanica, da ih je podržao u startu.
- To je čovjek koji je uvijek imao petlju da kaže šta misli, da to javno iznosi. Bez dlake na jeziku je, vrlo elokventan, objašnjava Talijan.
Profesor Živanović kaže da su pisali o nužnoj reformi Saveza komunista, o potrebi transformacije vladajuće partije.
- Omladina treba imati hrabrosti i boriti se. To treba posebno danas kad se radi o svim ovim totalitarnim diktatorskim režimima, evo svuda. Mi smo pokušali sa Prelomom tada poslati nekoliko osnovnih poruka. Osnovni cilj pokretanja takvih novina je bio zapravo na tragu tadašnjih netom ranije pokrenutih medija. Riječ je o omladinskoj štampi, slovenačkoj Mladini, Feral Tribunu... Mi smo bili dosta blizu i vremenski i neki nastavak tih prvih, tih pionirskih pokušaja da se unese što je više moguće slobode u tadašnje jugoslovensko društvo. Smatrali smo da je to povijesna mogućnost da se ti prostori slobode prošire i da se naravno obogaćuju, ustvrdio je Živanović.
Populizam je korak do fašizma
Kolporteri koji su prodavali Prelom, objašnjava Živanović, bili su poluilegalni.
- Ali, eto, i u jednoj maloj Banjoj Luci događalo se da se proda u jednom danu 10.000 primjeraka novina. To je prodavao čuveni kolporter Tvrtko, prisjeća se profesor.
Slobodan Rašić sa Miodragom Živanovićem
Kasnije je profesor pokrenuo Novi prelom. Izdavala ga je tadašnja Liberalna stranka, čiji je Živanović bio predsjednik. Objašnjava da su smatrali 1996. godine da je u istom značenju, te pokrenuli novinu. Bio je to, kako kaže, prelom dva različita vremena. Izlazio je nekoliko godina.
- Možda bi sada trebalo napraviti nešto, samo trebaju to uraditi mlađi ljudi. Treba pokušati, posebno kod nas na Balkanu i posebno u Bosni i Hercegovini, gdje je riječ o nečemu što je doista katastrofično, o onome što se naziva poništavanje slobode, uništavanje kritičke misli, upropaštavanje svih oblika i nivoa obrazovanja. To se zove populizam, koji je samo korak do fašizma. Možda ta odrednica predstavlja ništa drugo nego gotovo apsolutnu realizaciju povratka u prošlost. To je bio osnovni slogan populista. Kad govorimo o Balkanu, konkretno o Jugoslaviji i njenim dijelovima, populizam je dosta efikasno uspio. Trebalo bi pokušati, to bi mogle, pa čak i morale ove mlađe generacije, da nam otvore neke horizonte koji su slobodoumni i koji nam omogućuju da živimo u savremenom svijetu, a ne u ovome davno prošlom, zaključio je profesor Miodrag Živanović.
“Kum” novina, čovjek koji je dao ime bio je grafičar Arif Sitnica, koji je bio grafičko-tehnički urednik Preloma.
U prvoj Redakciji Preloma bili su: Amir Osmančević (glavni i odgovorni urednik), Ajnur Islamović, Oleg Sladoljev, Mirsad Halilović, Mišo Vidović, Božo Marić, Zlatko Opolcer, Ružica Kasalović, Milutin Lazić, Bernarda Filipović, Slobodan Rašić, Vlado Antonijević i Predrag Milašinović.
Kasnije su bili dio redakcije i Samir Osmančević, Davorin Reljić, Drago Kalabić, Zijad Nikočević, Milorad Vicanović, Žika Bojanić, Goran Kušić, Afan Pašalić i Adis Džubo.
Svojim tekstovima Prelom su obilježili i oni koji su već bili afirmisani novinari, profesori ali i početnici koji su kasnije stasali u dobre novinare. Za Prelom su pisali: Braco Kovačević, Milorad Stojičić, Ibrahim Halilović, Neven Ćulibrk, Ljilja Mačkić, Vanja Jovanović, Nermin Sarajlić, Nenad Tomović, Zdenko Jukić, Igor Tojčić, Ratko Klarić, Dragana Sančanin, Sanjin Bećirbašić, Edin Tahirović, Rajko Radovanović, Miodrag Živanović, Silvije Čert, Anes Terzić, Zoran Mičić, Radivoje Pavičić, Duško Momčilović, Željko Kopanja, Milenko Mihajlović, Milorad Kašćelan, Mirko Bulović, Hasan Kahrić, Božo Stojanović, Zoran Ljubičić, Goran Pristaš, Aleksandar Žikić, Darko Aleksić, Luca Biondi, Zlatko Divić, Ranko Čuković, Ozren Tinjić, Slobodan Tabaković, Senad Pećanin i Neven Anđelić.
U novinskom savjetu bili su: Miodrag Živanović (predsjednik, kasnije pokretač Novog preloma), Goran Simić, Nebojša Radmanović, Zekija Haznadar, Marija Škundrić, Ilija Durbić, Rajko Kuzmanović, Muhamed Kulenović, Rajko Kasagić, Slobodan Popović, Nikola Deretić, Anton Kasipović, Milenko Stojičić, Ibrahim Tabaković, Muris Dujsić, Drago Talijan, Mićo Milovanović, Igor Radojičić, Goran Šironjić i Amir Osmančević.
Lektor je bio Andrej Cirka, a sekretarica redakcije Nadežda Kozomora.
Pokojni Mišo Vidović bio je dio redakcije od prvog do zadnjeg broja/Slobodan Rašić Bobara
Na izložbi povodom 36. godišnjice od izlaska prvog broja omladinskog lista u Domu omladine okupilo se dosta članova nekadašnje redakcije Preloma, članova novinskog savjeta i članova Predsjedništva Konferencije SO.
- Bio sam zadužen za fotografiju u Prelomu. Upao sam kao nešto stariji u to društvo. Uključili su me Mišo Vidović i Mirsad Halilović Fićo. Najviše sam sa njima dvojicom i sarađivao. Uređivali smo duplericu, znali smo ubaciti kako je izgledala Banja Luka noću, priča Slobodan Rašić Bobara.
Kazuje da je nakon prva dva broja novina putovao u Rim i u Vatikan, gdje je nosio Prelom i fotografisao ga na tim mjestima.
Omladina nije kalkulisala
Na izložbi su, pojašnjava, predstavljene fotografije, ali i skenirane novine, kao i kako je rađen grafički dizajn da se “može vidjeti prelom u Prelomu”.
Detalj iz Doma omladine/Slobodan Rašić Bobara
Na pitanje da li je današnja omladina nekako zatvorenija, sa manje ideja, Drago Talijan je odgovorio da “nikad omladina nije bila revolucionarna kao što je bila u to doba”.
- Da li se potrefilo vrijeme, neke okolnosti... Nije se kalkulisalo. Imao sam sreću da smo imali generaciju koja je toliko bila složna i podržavala moje ideje da ono što sam htio da napravimo, između ostalog i taj Prelom, da smo uradili. Danas ne pratim stanje u omladini, ali ono što vidim, čini mi se fragmentirano po partijama, da je to postala omladina nekih partija. Jaka studentska organizacija gotovo da ne postoji na ovim našim prostorima, zaključio je Drago Talijan.
