Predsjednik vlade Ukrajine: Priključenje EU moguće je već od 2026.

Rat ih je mogao udaljiti, odnosno suprotstaviti. Ali tandem kojeg su formirali Volodymyr Zelensky i njegov predsjednik Vlade Denys Shmyhal upravlja državom i misli na obnovu u realno vrijeme. Gigantsko gradilište obuhvata električne infrastrukture, puteve, škole i bolnice, smještajne kapacitete ili bogata poljoprivredna zemljišta pretvorena u minska polja. Gospodarstvo u kojem treba obnoviti poduzeća.

524 milijarde dolara

Prema zadnjim procjenama, cijena obnove Ukrajine je blizu 524 milijarde dolara. Spram takve sume, oduzimanje 300 milijardi dolara rezervi Središnje banke Rusije, do sada zamrznutih, u očima Ukrajinaca djeluje neophodno. Ali, europske vlade, naročito Njemačke i Francuske, tome se protive. Europskoj uniji se Ukrajina želi priključiti čim prije. “Bićemo spremni već od 2026”, obećava čelnik ukrajinske vlade u ekskluzivnom interviewu za L’Express.

I dok su posljednji pregovori o prekidu vatre, održani u Istanbulu, još jedanput završili neuspjehom, mislite li da Vladimir Putin realno želi okončati rat i pregovarati?

- Svake noći, svakog dana, vojska Vladimira Putina nastavlja napadati ukrajinsku populaciju i infrastrukture u zemlji. Napadi dronovima, projektilima, letećim bombama… Intenzitet rata nije smanjen. Kao što su zadnje rasprave pokazale, svi naši napori i svi naši prijedlozi za zaustavljanje rata i uspostavljanje režima prekida vatre su odbačeni. Vladimir Putin igra dvostruku igru: govori o pregovorima, šalje delegacije, a sve to je samo pozorište. Ništa se konkretno ne dešava, osim zadnjih velikih razmjena zatvorenika. Putin misli da pobjeđuje na terenu. Istina je, svaki dan ruska vojska napreduje za 100 ili 200 metara, pomjerajući tako crtu fronta. Ruski predsjednik se nada da će tako osvojiti sve oblasti Donecka, ali i region Zaporižja, možda jedan dio Kersona, i još k tome nekoliko dijelova područja Sumija, gdje bi volio stvoriti tampon zonu. Zato Rusija igra na trajanje pregovora da bi dobila na vremenu i osvojila ukrajinske teritorije.

Po mom mišljenju Vladimir Putin zaista nema namjeru prihvatiti prekid vatre, kako smo mi predložili prije dva mjeseca. Naši prijedlozi su još uvijek na pregovaračkom stolu. U ovom trenutku mi se nadamo da će SAD i EU nastaviti zaoštravati sankcije protiv Rusije. Imaju samo dvije metode koje mogu dovesti Putina za pregovarački stol. Prva je naš pritisak na crti fronta, i druga - pritisak gospodarskih sankcija. Tako bi ruske banke trebale biti potpuno isključene iz sustava međunarodnog plaćanja SWIFT. A polovina bankovnih institucija još uvijek može slobodno poslovati. Treba napasti i na fantomsku flotu ruskih brodova, sa isporukom prirodnog tečnog gasa. Novac koji stiže iz trgovine energetskim resursima i nuklearnim gorivom mora biti predmet mnogo oštrijih sankcija.

Kako? Pojačavajući ono što eksperti nazivaju sekundarne sankcije?

- Svakako. Američki senatori su tako predložili primjenu carinskih tarifa od 500% državama koje surađuju sa Rusijom kupujući od nje energetske resurse. Čak i ako Rusija prodaje naftu po sniženim cijenama, nastavlja zarađivati ogromne količine novca.

Postoje i druge mjere. Tako smo mi predložili da zemlje G7 snize plafon cijena po kojima mogu kupovati ruski gas – on je sada 60 dolara. Sve dok Rusija bude imala mogućnost finansirati ovaj rat, nastaviće se boriti. Za Vladimira Putina ljudski gubici nisu važni. U periodu od tri godine više od milijun Rusa je ubijeno ili ranjeno. To nije nikada viđeno nakon Drugog svjetskog rata. Ruska vojska je izgubila 11.000 tenkova, 22.000 teških blindiranih vozila, 700 mlaznih aviona i helikoptera. I nedavno 41 strateški avion u okviru specijalne operacije i 22 ratna broda na Crnom moru, tako da smo u realnosti mi oslobodili Crno more. Sve to dijelom zahvaljujući dronovima koji su promijenili lice rata.

Među “gospodarskim sredstvima” postoji pitanje ruskih finansijskih aktivnih sredstava, naročito imovine u Središnjoj banci, što je za sada zamrznuto. Ukrajina traži njihovo oduzimanje, što EU i naročito Francuska odbijaju. Razumijete li iznijete pravne argumente?

- Mogu li vam odgovoriti postavljajući pitanje? Na početku rata sve civilizirane zemlje su blokirale ruska državna sredstva. Nije se radilo o pravnoj odluci, nego isključivo o političkoj. Zašto danas ne ići dalje od toga? Dajte nam sva ta sredstva da bismo finansirali našu obranu i nadoknadili našu štetu, da bismo nadomjestili finansijske gubitke familija, za ukrajinski narod! To je prava tema za EU, jer se veći dio blokirane imovine nalazi u Europi. SAD su odlučile konfiskovati 5 milijardi dolara ruskog novca. Ali daleko smo od računice.

Očekujete li da ćete pobijediti u ovom slučaju?

- Mi tražimo naš prolaz. Ali moramo pronaći apsolutnu većinu u okviru G7 europskih zemalja. Predložili smo pravno rješenje za korištenje tih sredstava. S jedne strane, formiranje međunarodne komisije za odštetu i gubitke. I s druge, uspostavljanje međunarodnog kompenzacijskog fonda koji bi regrupirao svu konfiskovanu rusku imovinu i koristio taj novac za finansiranje i obnovu zemlje.

Ko bi upravljao tim fondom?

- Sve zemlje koje bi učestvovale. Tj. svi koji bi konfiskovali imovinu i plasirali je u taj fond. Svako bi poslao jednog predstavnika u Međunarodnu komisiju čije vijeće bi donosilo odluke o načinu trošenja novca i podržavanja Ukrajine.

Koji bi mogao biti iznos tih oduzetih sredstava?

- Sveukupni iznos zamrznutih sredstava je blizu 300 milijardi eura. To je mnogo, ali još nedovoljno u poređenju sa procijenjenom sumom za obnovu zemlje. Prema zadnjim procjenama, koje su zajedno sproveli Svjetska banka, EU i OUN, iznos štete koju je Ukrajini prouzrokovala Rusija doseže, u trenutku dok govorim s vama, 524 milijarde dolara. Ta procjena se odnosi samo na teritorij kojeg kontrolira Ukrajina.

Iznos će dakle biti znatno veći kad budemo u mogućnosti procijeniti štete u svim gradovima, poput Bahmuta i Mariupolja, koji su skoro potpuno srušeni. Oduzimanje ruskih aktivnih sredstava dakle neće biti dovoljno. Zato mi predlažemo da zapadne zemlje uspostave dodatne takse na carinska prava na uvoz iz Rusije kad rat bude okončan. Ne mogu reći koji iznos i na koje vrijeme. Ali prikupljene sume bi mogle biti usmjerene u taj kompenzacijski fond.

Kažete da vam je potrebna apsolutna većina u okviru EU. Da li Vas zabrinjavaju rezultati zadnjeg glasanja na predsjedničkim izborima u Poljskoj, sa izborom nacionalističkog kandidata Karola Nawrockog?

- Izbori i njihov rezultat su apsolutno suverena stvar. Poštujem rezultat svih izbora u svim partnerskim zemljama. Poljska je naša susjeda i naša velika velika prijateljica. I poljsko društvo je naročito blagonaklono prema Ukrajini. Kad je neko društvo vrlo prijateljsko prema drugom društvu, političari su, bez obzira kakva bila njihova politička stajališta, naravno vrlo prijateljski nastrojeni…

Vratimo se na obnovu zemlje, koji su prioriteti danas?

- U suštini, već prvih mjeseci rata smo počeli obnovu. Ali sada treba gledati dalje od toga i zamisliti globalniju obnovu zemlje, nešto kao Marshallov plan za Ukrajinu. Izmjerite dobro zalog: već prvih mjeseci rata izgubili smo oko 30% našeg gospodarstva i oko 3,5 milijuna radnih mjesta je nestalo između marta i maja 2022. Veliki dio tih radnih mjesta neće ponovno nastati od danas do sutra, jer je stotine poduzeća potpuno uništeno. U kratkom roku pet domena predstavljaju prioritet.

Prvi je struja. Električna mreža i instalacije moraju biti ponovno uspostavljene, a Francuska je na prvom mjestu da nam pomogne u tome. Drugi prioritet je deminiranje. Sve što se nalazi oko okupiranih teritorija je minirano ili zagađeno bombama. Rusi namjerno miniraju civilne strukture, smještajne kapacitete, dječije terene za igru. Čak su minirani i električni subovi. I kad interveniraju naši električari, neki umiru zbog eksplozija mina. Zato nam je potrebna značajna pomoć u deminiranju. Učetverostručili smo broj specijaliziranih poduzeća u zemlji. Danas brojimo oko 4.000 deminera u cijeloj Ukrajini, ali trebalo bi nam oko 10.000.

Treći prioritet je smještaj. Više od 13% smještajnih kapaciteta je uništeno ili vrlo ozbiljno oštećeno. Na to se dodaje 16% medicinskih infrastruktura i skoro jednako toliko škola, koledža ili sveučilišta. Četvrti prioritet su esencijalne infrastrukture, kao luke, mostovi, putevi. Konačno, moramo brzo stvoriti uvjete da mala i srednja poduzeća ili mikropoduzeća ugledaju svjetlo dana, da bi omogućili Ukrajincima, koji su izgubili radna mjesta, da zarađuju za život i tako izbjegnu definitivno napuštanje zemlje.

Priključenje Europskoj uniji je jedan od vaših ciljeva. Dokle su stigli pregovori? Da li vam taj cilj djeluje kredibilno i ostvarljivo?

- To jeste jedan od ciljeva moje vlade. Uostalom, upisan je u Ustav, kao i pristupanje NATO-u - 90% Ukrajinaca želi tu integraciju. Ukrajinska vlada je nedavno usvojila jednu od mapa puta za pregovore o tri prva klastera, čije se otvaranje očekuje u najskorijem vremenu; tri sljedeća bi trebala biti otvorena u drugoj polovini godine. Kad pregovori o ovih šest budu završeni, odluka će zavisiti od političkog izbora zemalja članica EU.

Na kojem horizontu bi se to pristupanje moglo konkretizovati?

- Ursula von der Leyen je izjavila da bi Ukrajina mogla postati članica EU do 2030. A mi bismo željeli napredovati brže. Rekao sam da mi predviđamo završiti našu tehničku pripremu i neophodne reforme za godinu dana. Naravno da tu odluku moraju odobriti parlamenti 27 zemalja članica. Ali mi se nadamo postići političku odluku odmah nakon okončanja rata.

Ali preostaje vam mnogo barijera, naročito zakonskih, koje morate prevazići…

- Primijenili smo više od 80% obveza koje je nametnuo Bruxelles. Uzmite primjer borbe protiv korupcije. Više od 95% zakona je već primijenjeno.

Ukrajina je velika poljoprivredna zemlja. Razumijete li zabrinutost europskih poljoprivrednika zbog konkurencije ukrajinskih proizvoda, hiperkompetitivnih, na polju žitarica, ili kokošijeg mesa?

- Krenimo od brojki: EU uvozi ekvivalent od 17 milijardi eura poljoprivrednih proizvoda iz Brazila, 16 milijardi iz SAD-a i samo 13 milijardi iz Ukrajine. To znači da ukrajinski proizvodi predstavljaju samo 6% sveukupnog europskog poljoprivrednog uvoza. To je jako malo i ne postoji nikakva prijetnja spram europske poljoprivrede. Mi smo vrlo odgovorni na polju poštivanja okoliša.

Naoružavanje Europe

Ali Ukrajina ima i svoja vlastita izvozna tržišta, Afriku i Srednji Istok. Od naših proizvoda živi 400 milijuna ljudi u svijetu i sutra bi to moglo predstavljati 600 milijuna ljudi, posebno u najsiromašnijim krajevima planeta, u kojima je stanovništvo pothranjeno. Vrlo konkretno, to znači i manji migracijski pritisak na vratima Europske unije.

Ocijenili ste “uravnoteženim” sporazum koji je potpisan početkom maja, između Ukrajine i SAD-a, o prirodnim resursima, ali on stipulira da će buduća američka vojna pomoć biti izračunata kao doprinos investicijskom fondu kojeg će uspostaviti obje zemlje… Ne vidite li problem u slučaju da prestane vojni angažman Washingtona?

- Sa Washingtonom smo odlučili uspostaviti investicijski fond kojim će zajedno upravljati obje zemlje i u kojem će u jednakim dijelovima učestvovati američki i ukrajinski budžet. Upravljanje ovom institucijom će biti naizmjenično. Suštinski, buduća vrijednost vojne opreme koju ćemo primati od Washingtona će se smatrati dotacijom. Ovaj fond će imati za cilj finansiranje razvoja infrastruktura u rudnicima ili iskopima rijetkih ruda… Sve beneficije, nastale u roku od deset godina, biće podijeljene na jednake dijelove. To je vrlo dobar deal i ja se nadam da ćemo moći zaključiti i sa drugima, naprimjer sa Francuskom, slične ugovore.

Ukrajina je, u rekordnom vremenskom razdoblju, razvila značajne proizvodne kapacitete u sektoru obrambenih dronova. Da li biste mogli učestvovati u jačanju vojnih obrambenih kapaciteta Europske unije?

- Mi danas imamo najuvježbaniju i najiskusniju vojsku u Europi i spremni smo predložiti, kad se rat završi, zamjenu jednog dijela američkog kontingenta, prisutnog na europskom tlu, ukrajinskim kontingentom. Između ostalog, Ukrajina je postala teren istraživanja na velikoj skali vrlo velikog broja inovacija. Naravno dronovi, svih veličina, ali i druge vojne tehnologije, koje su dio umjetne inteligencije. U rekordnom roku smo uspjeli strukturirati istinsku obrambenu industriju i spremni smo, sa partnerima, stvarati poduzeća joint venture, naročito sa francuskim grupacijama. Kroz to bismo mogli učestvovati u programu naoružavanja Europe. Urgentno je da se to uspostavi, jer će za godinu dana biti prekasno.

(Sa francuskog prevela Nada Zdravič)