Poplave su pokazale da nam treba EU: Brži odgovor na katastrofe i efikasnija obnova
Ambasador EU u BiH Luigi Soreca u Donjoj Jablanici nakon razornih poplava
Poplave koje su u oktobru 2024. godine pogodile Bosnu i Hercegovinu razotkrile su sve veću potrebu dublje integracije zemlje s Evropskom unijom (EU), a posebno sa njenim mehanizmima zaštite i kriznog menadžmenta.
Solidarnost na djelu
U katastrofi koja je odnijela 27 života najteže su stradale općine Jablanica, Kiseljak, Konjic, Fojnica i Kreševo. Pomoć je stigla brzo od susjednih zemalja, ali i iz Evropske unije, koja je aktivirala svoj mehanizam civilne zaštite. Evropska podrška nije bila samo simbolična: kroz kombinaciju hitne pomoći, donacija i dugoročnih programa EU se pokazala kao jedan od ključnih partnera u oporavku pogođenih područja.
Kroz mehanizam civilne zaštite Evropske unije Bruxelles je mobilisao finansijska sredstva i ekspertsku podršku, odobrivši 20 miliona eura hitne pomoći, a zatim i dodatnih 45,7 miliona eura iz Fonda solidarnosti EU za dalju sanaciju i obnovu.
U odgovoru na upit Oslobođenja, iz Delegacije EU u BiH su istakli da su sredstva dodijeljena na osnovu zvanične procjene štete koju su dostavile domaće vlasti, a koju je Evropska komisija razmotrila koristeći utvrđene EU metodologije.
- Ovakva sveobuhvatna procjena osigurava da podrška bude proporcionalna razmjerama štete i kapacitetu BiH da sredstva učinkovito apsorbuje i iskoristi, kazali su.
Dodaju i da je finansijski odgovor EU na poplave iz oktobra 2024. godine bio vođen kako hitnošću, tako i dokazima.
- Neposredno nakon katastrofe, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je inicijalni paket podrške od 20 miliona eura tokom posjete Donjoj Jablanici. Ova brza reakcija zasnivala se na procjenama stanja na terenu koje su zajednički sproveli EU u BiH, partneri iz sistema Ujedinjenih nacija i lokalne vlasti, pojasnili su.
Sredstva se, kako kažu, koriste za obnovu domova, javnih objekata i lokalne infrastrukture, kao i za pomoć poljoprivrednim proizvođačima i malim preduzećima u najpogođenijim općinama.
Paket od 20 miliona eura obuhvata obnovu 80 oštećenih domova i izgradnju 37 novih, kao i rekonstrukciju ključnih javnih objekata poput ambulanti, škola, vrtića i mjesnih zajednica. Istovremeno, infrastrukturni radovi uključuju rehabilitaciju puteva, mostova, kanalizacionih sistema i vodovodnih cijevi, uz podršku za oko 150 poljoprivrednih proizvođača i malih biznisa.
Posljedice razornih poplava u Donjoj Jablanici/Sanel Konjhodžić
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, na pres-konferenciji sa predsjednicom Evropske komisije Von der Leyen, istakla je važnost bliže saradnje BiH i EU, te je naglasila da su 24 zakona upućena u parlamentarnu proceduru.
- U konačnici smo 30. rujna usvojili tu reformsku agendu sa listom mjera, uputili je Evropskoj komisiji i sada očekujemo odgovor. Dok očekujemo odgovor, istovremeno radimo na analizi svega onoga što se učinilo kako bismo pristupili, ja bih rekla, možda i do kraja godine realizaciji prve tranše iz Reformske agende od 68 miliona, kazala je Krišto.
Von der Leyen je ovim povodom čestitala BiH, te podsjetila na “historijsku odluku Evropskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju BiH Evropskoj uniji”.
- Sada ste predali Agendu, a posao je sada na našoj strani, mi moramo izvršiti procjenu i ostati u bliskom kontaktu. Nakon toga, vi ćete finalizirati proces ratifikacijom potrebnih sporazuma kako biste mogli primiti sredstva. Vrijedi napraviti te sljedeće korake, i s naše i s vaše strane, jer Plan rasta za Bosnu i Hercegovinu iznosi do milijardu eura, sredstva koja će s vremenom biti investirana u vašu zemlju, kazala je.
Ipak, sredstva iz Plana rasta za područja pogođena poplavama trenutno znače vrlo malo.
U čitavoj priči, mehanizam civilne zaštite Evropske unije (EUCPM) igra ključnu ulogu i jedan je od vodećih primjera evropske solidarnosti na djelu.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina postala je punopravna članica Mehanizma u septembru 2022. godine, pridruživši se mreži zemalja koje sarađuju na prevenciji, pripremi i odgovoru na prirodne i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem širom Evrope.
Kroz projekat “EU za bolju civilnu zaštitu”, a s ciljem jačanja kapaciteta civilne zaštite u zemlji, EU je asistirala BiH pri nabavci specijalizirane opreme, vozila, alata za spašavanje i žirokoptera, kao i obuke i vježbe u skladu s EU standardima, sve kako bi se brže i efikasnije reagovalo u slučaju potrebe.
Ipak, u razgovoru sa stanovnicima poplavljenih područja postaje jasno da navedeni mehanizmi zaštite, prevencije i kooperacije nisu dovoljno jasno iskomunicirani sa lokalnim stanovništvom koje raspolaže veoma ograničenim informacijama o tome šta ovo podrazumijeva.
Fotografije stradalih u Donjoj Jablanici/Damir Deljo
Adil Begović iz Donje Jablanice za Oslobođenje objašnjava kako je od direktne EU pomoći dobio gnojivo, te mašine za obradu zemlje, ali izražava nezadovoljstvo načinom obnove, odnosno potezima domaćih vlasti.
- Kuće nam se grade, to znam, ali prave se nelogično, da vam kažem iskreno, kaže on.
On pojašnjava da se pojedine kuće prave za ljude koji, kako kaže, uopće nisu tu i ne žive u Jablanici.
Krivi smo mi
- Da su mene pitali, ja bih rekao šta treba da rade. Ništa konkretno i na vrijeme nije urađeno. Meni su tražili izjavu u MUP-u osam mjeseci poslije tragedije za istragu koja se provodi. To se radi u prva dva-tri dana nakon tragedije, a ne poslije osam mjeseci, kazao je.
Fotografije stradalih u Donjoj Jablanici/Damir Deljo
O načinu raspodjele sredstava zna vrlo malo, a slične primjedbe stižu i iz Fojnice. Dajana Majić i Zdravko Remić tvrde da su predstavnici EU dolazili, ali da nakon toga nisu dobili nikakav odgovor.
- Obišli su kuću, pitali nešto, ali nikad nismo dobili nikakav odgovor. Ne znamo ni da li smo na nekoj listi, kaže Majić.
Stoga, evropska sredstva, ma koliko izdašna bila, neće imati puni efekat dok se sa benefitima integracija, ali i mehanizma ne upoznaju sve lokalne zajednice.
