Ostali smo bez 70 miliona eura, zna se ko je kriv / Cenić: Jedino ako ih Dodik ne ucijeni...
Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan, jer nije usaglašena Reformska agenda. Riječ je o 70 miliona eura.
- Neusvajanje Reformske agende u skladu s komentarima Komisije imat će svoje posljedice. Naime, za razliku od drugih partnera u regionu, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja od 7 posto, predviđenu za isplatu nakon ljetnog perioda, čime se propušta značajna mogućnost ranog finansiranja. Prilika je propuštena i nadamo se da će bh. vlasti uskoro postići dogovor, naveli su iz Delegacije Evropske unije u BiH.
Pad na početku
Poručuju da Komisija nastavlja rad sa vlastima, uz podršku za završetak aktivnosti po potrebi, te pozdravlja dostavljanje Reformske agende nakon njenog političkog usaglašavanja.
- Komisija će bez odgađanja ocijeniti dostavljeno, kao što je to bio slučaj sa ostalim partnerima, s ciljem njenog konačnog usvajanja što je prije moguće, naveli su.
Problem je nastao zbog tri mjere koje nisu prihvatile vlasti u RS-u - uspostavljanje jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanje entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava, te popunjavanje neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda.
- Mi smo umetnici deformacije, ali nikako reformacije. I na tome ostajemo, s tim što je, podsećam, gospodin Nikšić u januaru prošle godine rekao da, ako ništa ne urade jer sad je Milorad evropejac, oni svi opredeljeni i to, a ako to ne bude uspešno, red je da se povuku. Ko će se povući? Evo, ja sad pitam, ko će se od njih povući? Ko će oceniti da je to neuspešno? A svi vidimo da je neuspešno. I šta ćemo sa onim spotovima Evropa je naša, na prvom koraku smo pali, a datum nećemo dobiti ili čekamo da nam i ovo poklone, kao što su nam poklonili sve ostalo, naglašava ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
- Ostaćemo mi i bez milijardu. Jedino ako ih Milorad Dodik ne uceni da mu daju para da dugove sanira, poplaća što ima, pa onda da se otkoče ti procesi. Ali kao što je Višković već rekao, dok je on premijer, neke stvari nikad proći neće, pa ne znam kako se nadaju toj milijardi. A ove pare će dobiti zemlje koje su nešto radile, makar fingirale da rade. Ovi ne fingiraju da rade, sem što pričaju o atmosferi, dogovoru, razgovoru, otklonu od bivših, kaže Cenić.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik rekao je da RS želi da realizuje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, u kojima piše da mora biti riješeno i pitanje Ustavnog suda BiH. Istaknuo je da RS nije kriv i da je ovaj entitet “od 113 reformi gotovo sve prihvatio”.
- Evropska unija ima svoje kriterije, naravno, ali ono što mi ne možemo prihvatiti je da se uđe u sistem odlučivanja na nivou BiH i to traženje da se odustane od entitetske strukture glasanja na nekim tijelima na nivou BiH ne prihvatamo. To je prejudiciranje strukture koja bi otišla dalje do odlučivanja u Parlamentu BiH, kazao je Dodik.
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra kako je ovo, nažalost, primjer da naše vlasti nekad uspijevaju nadmašiti same sebe u negativnom smislu.
- Naime, u kasnijim fazama implementacije reformi, koje su uslovi za odobravanje i isplatu narednih tranši i većih iznosa iz ovog paketa, bilo je realno očekivati probleme, zastoje, odugovlačenja… zbog kombinacije nespremnosti i nesposobnosti da se poduzmu ozbiljnije reforme. Ali, da neće biti u stanju ni ispuniti trivijalne zahtjeve kakvi su pravovremeno usvajanje budžeta ili usaglašavanje programa reformi (čak i ako ih nemaju namjeru kasnije provesti, to je bilo dovoljno za prvu tranšu) nepojmljivo je čak i za naše uslove, kaže Gavran.
Ističe da s lakoćom odbijaju zahtjeve penzionera za višim penzijama, radnika za višim plaćama, poslodavace za nižim porezima… pravdajući se nedostatkom sredstava.
- S lakoćom se nepovoljno zadužuju i u zemlji i u inostranstvu, a praktično odbijaju poklon, jer ova tranša je bila poklon bez ikakvih ozbiljnih obaveza. Sramno i nadrealno, naglašava Gavran.
Dodaje da ima dojam kako vlast “opet očekuje da EU odustane od vlastitih uslova i svejedno im uplati novac koji ničim nisu zaslužili”.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, govori nam kako svjedočimo odmjeravanju snaga između vlasti u BiH i Evropske komisije.
- Bruxelles je Novi plan za rast krajem prošle godine najavio kao veliku promjenu u odnosu sa regionom, kao rješenje za dugogodišnju stagnaciju i nazadovanje u provođenju reformi u regiji, te inicijativu koja će povratiti raniji uticaj i primat EU. Logika je vrlo jednostavna, više bespovratnog novca i pristupa jedinstvenom tržištu EU, a zauzvrat dogovor i provođenje liste ne tako lakih reformi. Tako je povučen zakon o stranim agentima u Narodnoj skupštini RS-a i usvojen državni budžet. Zauzvrat se očekuje gledanje kroz prste za politički teža ili strateški važnija pitanja, napominje Ćerimagić.
Dodaje da, iako još ima vremena da vlasti u BiH urade traženo i da zemlja dobije prvu tranšu, pravi test EU dosljednosti bit će kada se dođe do narednih tranši.
- Da li će za nju onda biti dovoljno provođenje dogovorenih reformi? Ili bez prihvatanja da se urade sve reforme nema ni ostalih tranši? S obzirom na dosadašnji potpuno netransparentan proces vezan za Plan rasta, teško je kazati šta će Europska komisija uraditi, zaključuje Ćerimagić.
Zlatan Kovačević, direktor Humantare organizacije SOS Bihać, ističe da ugrožena osoba i krizna pitanja ne prave razliku u vjeri, naciji ili bilo čemu drugom.
Važan je kum
- Svjedoci smo nedaća koje su nas zadesile proteklih godina od poplava u regiji do migracija i svega ostalog. Tu smo se uvjerili koliko je stvarno neophodan taj zajednički broj. Često sarađujemo sa raznim institucijama, od gorskih službi spašavanja, Granične policije i svih ostalih koji su povremeno uključeni u realizaciju raznih kriza i kriznih problema. Naravno, politika je tu, ona postoji i neka je, ali ne u institucijama i tamo gdje ljudi rješavaju probleme. Ne bi smjelo doći do podjela i bilo kakvih prepreka kad se radi u najmanju ruku o ovom broju. Iskreno, sarađujemo sa svima i možemo očekivati njihovu pomoć, ali politika je ta koja nas koči. Neću da se baziram samo na navedene milione koje ćemo propustiti, kad je tu i pitanje broja koji nam je stvarno neophodan, podvlači Kovačević.
Nisu izostale ni kritike opozicionih stranaka. IZ DF-a su naveli da je trojka lagala kako je usvajanje budžeta BiH uslov za EU sredstva iz Plana rasta.
- Umjesto usaglašavanja Reformskog programa, koji bi građanima BiH osigurao milijardu eura podrške Evropske unije, vladajuća koalicija se usaglasila da iz budžeta osigura 100 miliona KM za kupovinu zgrade kuma Milorada Dodika i da poveća budžetske stavke za institucije kojima rukovode kadrovi SNSD-a, naveli su iz SDA.
