Od Riyada do Dubaija, noćna mora monarhija i rat koji gura Zaljev prema novim savezima

Prvi put od početka rata upozorenje je stiglo preko mobilnih telefona: “Suočeni smo sa prijetnjom, pođite u skloništa.” U srijedu, 18. marta, sukob u Kraljevini Saudijskoj Arabiji je postajao žešći, a do tada su ga iranski zračni napadi poštedjeli. Ali, uzbuna se oglasila nekoliko minuta nakon ogromne eksplozije, koja se čula u diplomatskim četvrtima Riyada.

Odmah uznemirenost usred grada, gdje je smještena većina veleposlanstava i diplomatskih rezidencija. Pravac podzemna skloništa. Pitanja lete: dron ili raketa? Deset dana prije su krhotine drona pale u dvorište američkog veleposlanstva, nisu ništa oštetile, niti ikoga povrijedile.

Crvena crta

Kad je uzbuna prestala, dvadesetak minuta kasnije, usred azijatskih sluga i sijamskih mačaka, diplomate napuštaju skloništa. Prve informacije stižu putem američkih obavještajnih službi: baterija proturaketnih projektila Patriot, postavljena nedaleko od supermarketa, presrela je dron, čije su krhotine pale pored Ministarstva obrane.

Protekne pola sata dok na mobilne telefone ne stigne nova poruka. Nova prijetnja i preporuka za odlazak u skloništa. Četiri puta u toku večeri. Nekoliko sati kasnije, kad se mir vratio, stiže siže situacije: saudijska zračna obrana je presrela i uništila 21 dron i balističku raketu u regionu Riyada i istočnih provincija zemlje, gdje su naftne bušotine.

Zone na meti jesu diplomatska četvrt, iznad koje su presretani dronovi, istočne provincije, sa nekoliko neutraliziranih dronova, i zračna baza Princ Sultan, na stotinjak kilometara u pustinji, na jugu Riyada. Iznad nje je presretnuta jedna balistička raketa, njeni ostaci su pali na bazu, već nekoliko puta bombardovanu, kad je ubijen jedan američki vojnik i njih nekoliko ranjeno. To su najžešći udari od početka rata.

I dok na društvenim medijima defiluju fotke Saudijaca kako izdaleka gledaju vatrenu loptu, u isto vrijeme, na nekoliko kilometara od diplomatske četvrti, Saudijska Arabija je domaćin sastanka arapskog i turskog ministra vanjskih poslova. Turčin Hakan Fidan je bijesan. To odmah daje na znanje svom iranskom kolegi Abbasu Araghachiju, na telefon: “Kakvu ludost činite, a mi držimo sastanak kako da vas spasimo!”

Zapaljena je fasada luksuznog hotela Burj al-Arab u Dubaiju

Za šefa saudijske diplomacije Faysala Ben Farhana, “već ograničeno povjerenje prema Iranu potpuno je uništeno. Jednog dana, kad se rat završi, trebaće puno vremena da se ponovno uspostavi”. Teška kategorija Golfa, saveznik SAD-a, ali u dobrim odnosima sa Iranom sve do izbijanja sukoba, Saudijska Arabija se boji da je rat ne usiše. Na početku neprijateljstava, bila je pogođena jedna rafinerija na istoku zemlje, što je izazvalo zastoj od nekoliko dana. Sad je noćna mora da Iran ne napadne alternativni put za izvoz nafte, onemogućen otkad je blokiran Hormuški tjesnac. Riyad je bio prisiljen smanjiti proizvodnju crnog zlata.

Postoji gigantski naftovod koji prolazi kroz cijelu zemlju, sa istoka ka zapadu, prema Yanbuu, gdje brojni brodovi tovare naftu u slučaju da, južnije, jemenski pobunjenici Huti - saveznici Irana, stupe u rat, sprečavajući cirkulaciju na drugom dijelu strateškog tjesnaca, Bab al-Mandabu. “Taj naftovod je dosegao maksimalni kapacitet”, obavijestio je jedan diplomata, “tu može proći samo 70% ukupnog izvoza nafte i plašimo se da je i on na meti”.

Na putu od Meke do Damama na istoku i Yanbua na zapadu, desetine i desetine tovarnih kamiona prevoze robu široke potrošnje. Supermarketi Kraljevstva su još uvijek dobro opskrbljeni, ali otkad je Iran napao luku Djebel Ali, pored Dubaija, odakle stiže mnogo robe iz Arabije, zabrinutost samo raste.

Kao većina drugih monarhija Golfa, Arabija nije željela taj rat, kojeg su izazvali njen američki saveznik i Izrael. “Saudijci su upozorili SAD”, naglašava diplomata. “To nije njihov rat. Nisu bili obaviješteni. Iako ne pokazuju otvoreno, jako su nezadovoljni, tim više što su saudijske vođe vrlo brzo shvatile da je prvi koji je, što se tiče materijala protiv dronova, bio poslužen Izrael, a ne oni.”

S vremenom, saudijski pristup čekaj i vidi je zaoštren. “Do sada”, prenosi diplomata, “Riyad se odupirao američkim pritiscima da uđe u rat, ali ako Iranci napadnu Yanbu, druge naftne instalacije ili tvornice desalinacije, ta će brava biti otključana, jer je najvjerojatnije za njih to crvena crta. Iako ta zemlja nema javnog mnijenja, ako saudijska vlast bude dovedena u ćošak, moraće reagirati. I to će biti najgori scenario.” Sa svim problemima koje će to povući za sobom u smislu finansiranja velikih projekata, projekat princa prestolonasljednika Mohammeda Ben Salmana treba stabilnost da modernizacija zemlje uspije.

Na kraju Ramazana, ulice Ryada su bile skoro potpuno prazne. Promet na aerodromu prijestolnice, iako jako poremećen, naročito kad se radi o letovima prema istoku zemlje – nije potpuno obustavljen.

“Prevashodni interes Iranaca nije da arapski svijet stupi u rat”, želi vjerovati drugi diplomata u Riyadu. Jednak osjećaj preovladava i u susjednim Ujedinjenim Arapskim Emiratima, najviše pogođenim u tri tjedna rata, sa 2.000 dronova i iranskih raketa, koji su pali najvećim dijelom na Dubai.

Napadi na Dubai i Abu Dhabi/Screenshot

Ujedinjeni Arapski Emirati su bili iznenađeni intenzitetom udarā, koji su im bili namijenjeni. Očekivali su rat ograničen na sukobe između Irana, s jedne strane, i sa druge Izraela i SAD-a, koji bi imali za cilj marginalne američke baze, koje se nalaze na njihovoj teritoriji. Sigurno, izvješće o ultimatumu Donalda Trumpa im je olakšalo, ali Abu Dhabi ne želi ishitren kraj vojnih operacija protiv Irana.

“Mi želimo prekid vatre, ali on mora uzeti u obzir naše preokupacije: nema iranskog obogaćivanja urana, restrikcije raketa i dronova i međunarodna sigurnost za Hormuški tjesnac, jer za nas, ideja da jedna zemlja kontrolira Hormuški tjesnac nije prihvatljiva”, izjavio je za Le Figaro Anwar Gargash, diplomatski savjetnik predsjednika Emirata Mohammeda Ben Zayeda, malo nakon Trumpove izjave.

Jer suprotno Riyadu, Dubai je grad-svijet, život u stalnom usporenom tempu, čak i u vrijeme Bajrama, koji je označio kraj Ramazana. Ali više od tri tjedna rata je premijera u 55 godina postojanja Emirata. Emirski vojnici su upoznali borbe izvan granica, npr. u Jemenu, ali nikada na svom teritoriju.

Jedan dijasporac prepričava prve minute sukoba, 28. februara u Abu Dhabiju. “Bio sam pod suncobranom kad sam čuo bang. Pomislio sam: neki predsjednik dolazi, pucaju iz topova u znak pozdrava. I onda bang, bang, bang. Prvi nalet, svi su ušli u kafić. Djeca su izašla iz bazena, a ljudi su gledali kao da je vatromet. Snimali su mobilnim telefonom, a nisu razumjeli da je to bio rat. I onda su, nakon prvih dronova, stizale krstareće rakete, prije nego su ih presrele i oborile američke obrambene rakete Thaad. Uništio sam snimke u mom mobilnom, jer policajci ponekad zaustavljaju ljude i provjeravaju imaju li u mobilnom fotke napada.” Policija je objavila hapšenje 109 osoba različitih nacionalnosti, jer su snimili i plasirali on line “lažne informacije”.

Sutradan uveče, u nedjelju, nebo se zacrnilo od američkih bombardera. “Vidio sam avion prekriven antenama, nikada nisam vidio takav”, prisjeća se jedno vojno lice. “Letio je na visini od 1.000 m da bi vodio elektronski rat, a onda smo vidjeli kako polijeće jedan F-15 i za njim Rafal”, radi presretanja iranskih udara.

Prvih dana rata “dobijali smo bip, koji nas je budio, traženo je da se udaljimo od prozora, sklanjali smo se, završavala sam večeru u toaletu”, prenosi Nathalie Gillet, nastanjena u Emiratima 18 godina, ali koja je više voljela otići, u strahu od sutrašnjice. “Planirala sam izaći automobilom prema Omanu ili prema Saudijskoj Arabiji, ali sam se vratila u Francusku”, prenosi telefonom, sa namjerom vratiti se u Emirate, koje smatra svojom drugom kućom.

Deset godina turistički vodič u Dubaiju, Nathalie Van de Vrede je bila svjedok različitih reakcija koje su obuzimale njene bližnje. “Neke je hvatala panika, skoro histerija, naročito zbog djece. Drugi, koji su bili na ekskurziji u pustinji, nisu se vratili, i treći, turisti iz Castelnaudaryja, nisu se uplašili, i htjeli su posjetiti Louvre u Abu Dhabiju.”

Vlasti, koje su bile obaviještene tek nekoliko sati pred početak rata, požurile su razuvjeriti narod. Dva dana nakon prvih udara, u vrijeme iznenadnog posjeta, Mohammed Ben Zayed se pokazao u društvu princa prestolonasljednika Dubaija u ogromnom trgovačkom središtu u gradu.

Prema jednom diplomatskom izvoru, na početku drugog tjedna rata, SAD su isporučile značajne količine raketa da bi pojačale lokalnu zračnu obranu, dok su se pojavile sumnje o raspoloživim zalihama, spram iranskih čuvara revolucije, kojima to nije nedostajalo.

“Nakon napada raketama, koje su lansirali u januaru 2022. pobunjeni jemenski Huti (koje Iran podržava), Emirati su se pripremili pojačavajući zalihe. Smatrajući da će jednog dana sukob opet izbiti”, smatra taj diplomatski izvor u Abu Dhabiju.

Efikasnost zračne obrane je uvjerila stanovništvo. Više od 90% od 2.000 dronova i iranskih raketa je presretnuto, a računa se da ima samo 8 mrtvih, većinom stranaca, koji su žrtve krhotina koje su pale s neba. U supermarketima, čim se jedna polica isprazni, požure da se sve popuni, da ne dođe do izražaja bilo kakva nestašica, a luka Djebel Ali, nakon što je 1. marta bila pogođena, ponovno je operativna.

Ali, otpuštanja su već počela u turizmu, hoteli su se ispraznili, i u drugim sektorima za zaposlene će se primjenjivati neplaćeni dopusti, upozorava jedan poznavatelj Emirata, koji je tu 20 godina i koji podsjeća na činjenicu: “U svim krizama koje sam doživio, prilagodna varijabla je uvijek strana populacija: 90% od 11 milijuna stanovnika Emirata.”

Koračajući plažom, Aline, koja odavno živi u Emiratima, odmah je uočila sve brojnije policajce u civilu, raspoređene da bi se poštivao prividni kod oblačenja. Na ulici, jedan drugi doseljenik je primijetio bijela vozila sa policajcima u civilu, koji su spremni reagirati u svakom trenu. Vlasti se plaše commando operacija, teledirigiranih u Iranu ili preko njegovih releja, libanonskog Hezbolaha.

Od prvog tjedna, libanonski šiiti su osumnjičeni da su agenti i zatvoreni su. U petak je Abu Dhabi službeno objavio da je rasformirao “terorističku mrežu”, koju su finansirali i kojom su upravljali Hezbolah i Iran. Prema zvaničnoj tiskovnoj agenciji, mreža je bila uključena u “operacije pranja novca, finansiranje terorizma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, ne iznoseći druge pojedinosti.

Osim Djebel Alija i naftovoda Fujaïra, kojeg je Iran pogodio kao odmazdu za američke napade na otok Kharg, što je prisililo Ujedinjene Arapske Emirate da zaustave izvoz nafte, ciljane su vrlo simbolične mete, kao zapaljena fasada luksuznog hotela Burj al-Arab, aerodrom – jedan od najfrekventnijih na svijetu, sa 90 milijuna putnika godišnje, i Međunarodni finansijski centar Dubaija. U ponedjeljak, na 12 sati od isteka ultimatuma, prije nego je Trump preokrenuo ploču, Teheran je objavio listu desetak mjesta u Perzijskom zaljevu, zemlju po zemlju, koje će napasti, ako Trump naredi bombardovanje iranskih električnih instalacija.

“Što rat bude duže trajao, više će štete nanijeti Dubaiju”, analizira poslovni odvjetnik Alain de Cayetti, koji tu živi godinama. “Emirati su izgradili svoju reputaciju na modelu sigurnosti i stabilnosti, govoreći investitorima: dođite kod nas, imaćete poreske olakšice, iako su one u posljednje vrijeme manje sa porezom na dodanu vrijednost i poskupjelim troškovima života. Ali, ostavljamo vas na miru, možete trošiti vaš novac gdje god hoćete. Samo što je sada atraktivnost prostora Dubai stavljena pod znak pitanja, i pridobiti povjerenje investitora traži vrijeme. Imao sam klijenta koji se želio nastaniti u Dubai – nije mi se više javio.”

Nakon što je krhotina drona pala na zgradu koja je u susjedstvu finansijskog središta, njeni zaposleni su zamoljeni da rade od kuće, a dva data centra su iranski udari uništili. Iako bankovni sustav funkcionira ponovno, jedan doseljenik nije mogao pristupiti svojem računu cijeli tjedan i vjerojatno je bio žrtva cyber napada.

Američka poduzeća, za koja je Iran najavio da će biti mete, npr. Apple, MasterCard, Microsoft, pristupila su “kontroliranim evakuacijama”, neka su ponudila tri mjeseca školovanja izvan zemlje djeci njihovih zaposlenika. Mjera je privremena, a niko ne zna da li će biti produžena. Što se tiče brojnih konsultantskih poduzeća, na čiju finansijsku proždrljivost su se zemlje Golfa prije rata žalile, privremena evakuacija dodijeljena njihovim zaposlenicima, koji to žele, šalje loš signal vlastima, koje ih pokušavaju zamijeniti umjetnom inteligencijom. “MasterCard i Google će se vratiti, jer su neophodni Emiratima”, upozorio je gospodarski ekspert, “ali će konsultantske kuće, koje su se previše nažderale, morati smanjiti raspon krila”.

Ironija: nijedan od šefova tih američkih kompanija nije vjerovao Donaldu Trumpu, kad je na početku rata izjavio da nije predvidio iranske odgovore njegovim saveznicima u Golfu. A razlog: još od decembra, velika američka poduzeća u Dubaiju su imala krizne planove, koje su razradile njihove unutarnje sigurnosne ekipe, i kod njih nikakve sumnje nije bilo o izraelsko-američkim namjerama da napadnu Iran, povjerio je obavješteni izvor.

A pored toga, inženjer koji želi sačuvati anonimnost, prenosi da će to možda biti prigoda da se oslobode ultrabogatih, koji su promijenili Dubai: influensera, narkotrafikanata, navale Engleza koji neće da plaćaju poreze kod kuće, kao i ruskih oligarha, i entuzijastā kriptovaluta. Ukratko, da se napravi malo reda u tom raju mutnog novca, u kojem skoro svi znaju koja je četvrt u gradu omogućila recikliranje prljavog novca od afganistanske droge.

Kao represalije na iranske udare, Emirati su opozvali svog veleposlanika u Teheranu i zatvorili nekoliko iranskih institucija u Dubaiju, povezanih sa islamskom republikom, kao što je iranska bolnica, jedna od najstarijih u zemlji, koja zapošljava više od 700 ljudi, kao i četiri škole i Iranski klub u Dubaiju. “To su najčešće releji režima vjerskih vođa”, potvrđuje Iranac Ali, nastanjen u Dubaiju, koji se nada, mada ne vjeruje previše, padu režima u Teheranu, gdje još ima familiju, sa kojom ponekad uspijeva komunicirati.

Hoće li Ujedinjeni Arapski Emirati ići do zamrzavanja, kao što su zaprijetili da će uraditi, milijardi iranskog novca, koji je u lokalnim bankama? Prema našim informacijama – ne. “Emirati neće početi kontroliranjem kapitala”, uvjerava jedan bankar. Sa nekoliko stotina hiljada Iranaca, Dubai je uvijek bio izlazna luka Irana i njegov sef, uključujući - preko mandatiranih ljudi ili društava koja djeluju za nečiji račun - i za vođe režima ili za čuvare revolucije. “Središte koje su dozvolile vlasti Dubaija”, insistira nekadašnji europski diplomata, na službi u Iranu od 2010-ih. “Geografija je nezaobilazna”, konstatuje emiratski novinar, “uvijek ćemo na nekoliko desetina kilometara naših obala imati 90 milijuna Iranaca”.

S jedne i druge strane Perzijskog zaljeva, iako je smanjeno, krijumčarenje dhovama (vrsta jedrenjaka) oduvijek postoji, iz uvala Dubaija ili malih luka na jugu Hormuškog tjesnaca. Prije 10 godina, američki mikroprocesori General Eletronicsa, namijenjeni elektroničkim blagajnama u supermarketima u Teheranu, stizali su u luku Bandar Abbas, skriveni u prehrambene namirnice. Danas inženjeri, koji rade za čuvare revolucije, koriste mikroprocesore mašina za pranje rublja, koje dovoze pirati, radi proizvodnje dronova.

“Iranci su, pod sankcijama 47 godina, jako poduzetni”, priznao je diplomata u Abu Dhabiju. Njihova je poruka ipak izuzetna: dron, proizveden za nekoliko hiljada eura, od dijelova mašine za pranje rublja iz Dubaija, upravo je pogodio finansijsko središte tog istog Dubaija, kojeg štite američke rakete, koje koštaju nekoliko milijuna dolara komad. “Iran proizvodi zebnju u našim životima, i tako u tom asimetričnom ratu Iran, na izvjestan način, pobjeđuje.”

Uloga geografije

Nakon godina napetosti, zemlje Golfa su se približile Iranu, 2022. su to bili Emirati i 2023. Saudijska Arabija. Rat je radikalno promijenio stvari. Rat će ostaviti duboke tragove. Rat bi mogao i prisliti ove monarhije da revidiraju svoje strateško partnerstvo sa njihovim zapadnim saveznicima. Ali u kojem pravcu? I u vezi s tim od Riyada do Abu Dhabija, preko Dohe, percepcije bi mogle biti različite.

“Zemlje Golfa će Iran posmatrati kao glavnu metu narednih trideset godina, čak i ako se ponovno nastave diplomatski odnosi sa Teheranom”, prenosi Anwar Gargash. Da li Emirati žele promjenu režima nakon izraelsko-američkog rata? “Ko će sutra upravljati Iranom je iranska unutarnja stvar, ali mi ne želimo ratoborni Iran za susjeda”, odgovorio je. I dok Emirati anticipiraju još značajnije približavanje SAD-u i Izraelu, na kraju rata, u Saudijskoj Arabiji i Kataru vizije su značajno različite.

Ako povijesni odnos između Riyada i SAD-a ostane centralni, saudijsko približavanje Pakistanu, koje je u toku, sa kojim je Riyad upravo potpisao sporazum o obrani, ili Turskoj, moglo bi se intenzivirati. A u odnosu na Izrael svaki projekat normalizacije, već stavljen pod znak pitanja zbog razornog rata Tsahala u Gazi, djeluje trajno udaljen. Odnos sa Iranom, u vidu izboljšanja, bi mogao manje trajati. Na kraju, Riyad bi mogao još naglasiti diverzifikaciju svojih saveznika, vjerojatno rezervirajući posebno mjesto za Kinu i za Rusiju.

Katar, iako najbliži saveznik Irana u Golfu, nije nimalo bio zadovoljan zračnim udarima Teherana na Ras Laffan, najveću tvornicu za likvifikaciju gasa na svijetu. Iako je to bio odgovor na izraelski napad na South Pers, ogromno gasno polje koje Doha dijeli sa Teheranom, u vodama Perzijskog zaljeva. Raspodjela će uzeti više vremena nego za ciljane naftne rafinerije. Ali i tu geografija ima ulogu: Doha će i dalje dijeliti South Pars sa Iranom.

U regionu koji će biti nanovo raspodijeljen, poruke priznavanja Francuskoj su brojne, naročito iz pravca Abu Dhabija i Dohe. “Od 2022. (sa napadom Huta na Emirate), Francuska je uvijek bila fantastična”, priznaje Anwar Gargash, “ali ovaj put je bila još bolja. Od prvog dana rata Francuska je aktivirala svoje Rafale, što je super stvar”.

Ali nakon najavljenog američkog ultimatuma, Golf je imao samo vrlo relativan predah. Napadi će se nastaviti u toku narednih dana. Prema francuskim sigurnosnim izvorima, operacije komandosa američkih specijalnih snaga će biti raspoređene na iranski otok Kharg, kojeg bi Donald Trump mogao okupirati da prisili Teheran da otključa Hormuz. Rat nije završen.

(Sa francuskog prevela Nada Zdravič)