Obožavatelji Zelene agende
Gdje je dužnost obožavati Sunce, zakoni toplote slabo će se shvatati. Ova poslovica najpreciznije opisuje sadašnju poziciju Bosne i Hercegovine spram takozvane Zelene agende i onoga što se u svijetu trenutno dešava s njom. Zelena agenda se u BiH doslovno obožava kao Sunce, što bh. dužnosnicima daje alibi da provode određene stvari koje su u suprotnosti sa zdravim razumom.
ESG projekti
Prije nekoliko dana mediji su objavili da je ESG pokret za ekološko, društveno i korporativno upravljanje - što je poslovni sinonim za Zelenu agendu - doživio još jedan veliki udarac. Naime, 15. februara 2024. godine objavljeno je da se tri najveće kompanije sa Wall Streeta povlače iz Climate Action 100+ kluba, što je sami vrh globalnog klimatskog kulta.
BlackRock, najveći svjetski fond za upravljanje imovinom, JP Morgan Chase, najveća američka banka, te State Street, treći najveći svjetski fond za upravljanje imovinom, objavili su svoje povlačenje iz Climate Action 100+, prenijeli su Bloomberg i Reuters. To je ranije uradio i Vanguard, drugi po veličini svjetski fond za upravljanje imovinom. I veliki evropski igrači odmah su se pridružili, pa su napuštanje najavili i Alliance, Axa, Allianz, Munich Re, Zürich, Hannover Re te brojne druge korporacije.
Mnogi nezavisni analitičari ocjenjuju da je to zapravo smrtni udarac za sve ESG (Environmental, Social and corporate Governance) projekte, koji su na vrhuncu u BiH. Gotovo da nema nijedne komercijalne banke u BiH koja se ne hvali svojim navodnim uspjesima u ESG strategiji. Banjalučka Naša banka emitovala je prije dva mjeseca čak i ESG obveznice. Udruženje banaka BiH potpisuje ugovor sa IFC o unapređenju ESG strategije. Širom BiH organizuju se brojne ESG konferencije sa kojih se državi šalju pozivi da ulaže (subvencionira) više. Vjerovali ili ne, čak su i bankarski službenici pojedinih banaka pohađali ESG Akademiju.
No, pogledajmo sada zašto ESG propada na Zapadu, gdje je i osmišljen ovaj projekt. Razloga za napuštanje klimatskog kulta od velikih igrača je puno, ali ćemo ovom prilikom istaći samo dva. Prvo, ESG projekti nisu komercijalno isplativi i na njima investitori ne mogu zaraditi. Javna je tajna da su oni “održivi” samo uz obilne državne subvencije. Drugo, što je daleko važnije u ovom slučaju, jeste činjenica da je formiranje poslovnih kartela - a u ovom slučaju je riječ o kartelu koji se udružio oko ukidanja ovisnosti industrije o fosilnim gorivima - naprosto zabranjeno antimonopolskim zakonima. A zapadne banke, veliki fondovi, osiguravajuća društva i tako dalje zaista su se i udružili u kartel kako bi spriječili ovisnost zapadnih industrija o fosilnim gorivima (nafta, plin, ugalj).
Službeni narativ je bio zbog navodne zaštite okoliša i navodnih klimatskih promjena. Larry Fink, čelnik BlackRocka, u pismu dioničarima 2020. godine lijepo je naveo da bi “novac ubuduće trebao pozeleniti”, a onda se ta njegova urbi et orbi objava preko američkih banaka proširila na evropske, a zatim sa evropskih banaka i na bosanskohercegovačke. Međutim, sve to skupa zaista ima jako malo veze sa klimom. Više od 1.800 klimatskih naučnika iz cijelog svijeta, predvođenih sa dva nobelovca, potpisalo je nedavno Svjetsku klimatsku deklaraciju, u kojoj kažu da se sa klimom ne dešava apsolutno ništa vanredno.
Ali čak i bez toga, Climate Action 100+ je klasični primjer uspostavljanja kartela, kao da je prepisan iz udžbenika ekonomije. Državna tužiteljica Ajove na X platformi je zbog toga pozdravila činjenicu da su BlackRock, JP Morgan i State Street odustali od probuđene (woke) ESG ideologije, dodajući da radikalni politički programi ne bi trebali pokretati investicione odluke. Toj probuđenoj ESG ideologiji Wall Streeta su zapravo za vrat stali državni tužioci iz 18 saveznih američkih država. Pozivajući se na antimonopolske i antitrustovske zakone, američki su tužioci upozorili Wall Street da je stvaranje kartela i dogovora radi nametanja političkih agendi vezanih za investiranje zakonom zabranjeno. Dodali su i da posao banaka nije da brinu o klimi, nego da osiguraju kredite svojim klijentima, a profit svojim dioničarima.
Zbog toga i ne čudi da je, recimo, glavni državni tužilac Jute Sean Reyes rekao da bi se banke i fondovi trebali baviti svojim fiducijarnim dužnostima, a ne pridruživanjem ESG kartelima i uspostavi političkog monopola, dok je njegov kolega, tužilac Tenesija Jonathan Skrmetti rekao da kompanije bolje služe ulagačima kada se transparentno obavežu za povrat na investicije, a ne na provođenje ideoloških ciljeva poput woke ESG. I da ne nabrajamo dalje.
A zašto je Wall Street uopšte krenuo u bitku za svjetsku klimu i zaštitu okoliša, s obzirom na to da historija pokazuje da im je to do sada bila zadnja rupa na sviralu. Službeni narativ je sprečavanje klimatskih promjena i spas planete Zemlje. Međutim, stvarni razlog se nalazi u studiji konsultantske kuće Wood Mackenzie, čija analiza pokazuje da je Wall Street ostao bez kontrole nad svjetskim resursima nafte i plina. Trenutno samo sedam velikih nacionalnih (dakle, državnih) naftnih kompanija - tri arapske, dvije ruske, jedna iranska i jedna venecuelanska - kontroliše više od 65 posto svjetskih poznatih rezervi nafte i plina.
Ako neko i dalje misli da je razlog Wall Streeta zaštita okoliša, neka se samo zapita kakva je razlika po taj isti okoliš između i do sedam puta skupljeg američkog (ukapljenog) prirodnog plina koji se trenutno nameće Evropi i ruskog prirodnog plina. Zašto je, recimo, dobro za okoliš da se Njemačka snabdijeva i do sedam puta skupljim američkim plinom (čiji je izvoz ovih dana Joe Biden ograničio), a ne ruskim? To je, očigledno, politička odluka, a ne klimatska. A banke se ne bi smjele - bar ne prema važećim zakonima - udruživati u kartele i odobravati niže ili više kamatne stope na osnovu bilo kakvih političkih odluka. To su ustvari i proveli američki tužioci.
Vratimo se sada na BiH. Dakle, ESG ideologija je preko američkih i evropskih banaka stigla i u bosanskohercegovačke banke. Plan je bio forsiranje investicija u BiH u zelenu energiju. Naprimjer, nemojte koristiti ugalj koji posjedujete, nego ulažite u energiju Sunca i vjetra. To što BiH ima, prema podacima British Petroleuma te američke U.S. Energy Information Administration, dokazanih rezervi uglja za naredne 264 godine, nema nikakve veze, jer što bi BiH koristila svoje resurse.
Plodno tlo
Takve su ideje, naravno, naišle na veoma plodno tlo u BiH. Svi su političari spremno dočekali pomodnu woke ESG ideologiju, izuzev rijetkih izuzetaka koji su se argumentima pobunili, poput recimo Harisa Zahiragića. No, ESG ideologija nemilosrdno ulazi u bh. institucije. Naprimjer, Agencija za bankarstvo FBiH odavno preporučuje bankama da provode ESG aktivnosti te da obrate pažnju na rizike koje oni nose. Umjesto da bh. dužnosnici kažu bankama da ne mogu provoditi odluke o kreditiranju u BiH zasnovane na bilo kakvim političkim agendama - kako su to uradili američki tužioci - oni svesrdno pomažu bankama da se od novca bh. građana kreditiraju projekti koji će definitivno ugasiti pojedine tradicionalne sektore bh. ekonomije (na primjer, rudarstvo) za interese Wall Streeta.
Koliko je to maloumno, najbolje svjedoči sljedeće - izvori kredita bh. banaka su do čak 95 posto depoziti bh. građana i kompanija. Nisu, dakle, BlackRock, JP Morgan i State Street poslali svoj novac za finansiranje Zelene agende i ESG projekata u BiH, nego se novac bh. građana, bh. kompanija i bh. poreskih obveznika usmjerava iz New Yorka u te projekte. Naravno, uz veliku podršku lokalnih političara. Dakle, gdje je dužnost obožavati Sunce, zakoni toplote slabo će se shvatati.
