Nove rute nelegalnog duhana: U BiH je 11,6 posto ilegalnih cigareta s crnog tržišta
Izvještaji Svjetske carinske organizacije i Japan Tobacco Internationala pokazuju alarmantne podatke u vezi sa švercom duhanskih proizvoda u svijetu u 2022. i 2023. godini. Podaci pokazuju trend rasta u broju slučajeva i obima zaplijenjenog ilegalnog duhana, što ukazuje na stalnu i rastuću prijetnju krijumčarenja i komercijalnih prijevara.
Kosovske cigarete
Iako je prošlogodišnjom odlukom Vlade Crne Gore o zabrani uvoza i izvoza cigareta preko Luke Bar situacija s krijumčarenjem cigareta nešto bolja, i dalje postoje ilegalni načini i distribucije izbjegavanja plaćanja dažbina državama.
Mapa ilegalne trgovine duhana i duhanskih proizvoda pokazuje da je 2023. godine u Bosni i Hercegovini bilo 11,6 posto ilegalnih cigareta s crnog tržišta. U Srbiji je ta brojka 3,6, u Crnoj Gori 10,1. U Hrvatskoj 5,1, dok je u Sloveniji čak 16,1. Zoran Đokić, adriatica menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine, za Oslobođenje kaže da su zatvaranje Luke Bar za duhanske operacije vrlo brzo zamijenile druge rute i načini krijumčarenja.
- Moderni trend je da na mesto tih cigareta, doduše u nešto manjem obimu, dolaze cigarete koje potiču iz free shopova, znači slobodnih carinskih prodavnica u regionu. Jedan od glavnih izvora jesu tri takve prodavnice na grčko-makedonskoj granici, gde se prodaju mnogo veće količine od onih koje bi normalno trebalo da se prodaju u takvim vrstama prodavnica. Druge cigarete, koje također dolaze na crno tržište u velikoj količini, jesu cigarete s akciznim markicama Republike Kosovo. Problem je što određeni distributeri s tog tržišta ne ulažu u operacije marketinga prodaje i distribucije tih cigareta, već ih prodaju direktno krijumčarima, koji zbog izuzetno atraktivne cene to kasnije plasiraju u ilegalne kanale prodaje, naveo je Đokić.
Prema izvještaju Svjetske carinske organizacije, Bosna i Hercegovina je uz Srbiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Tursku, Ukrajinu, Kinu i Brazil navedena kao zemlja porijekla ili izvor ilegalnih supstanci, u ovom slučaju duhana i duhanskih proizvoda, koji se distribuiraju diljem Europe. Zoran Đokić kaže da su našoj zemlji i Srbiji najveći problem duhan u listu i rezani duhan.
- Osnovni izvor tog duhana jeste neprijavljena domaća proizvodnja i uvoz duhana koji se ne kontroliše na adekvatan način, s obzirom na to da se ne radi o akciznom proizvodu. Nekoliko većih proizvođača rezanog duhana otkriveno je na teritoriji BiH, Hrvatske i Srbije i nakon toga on se pakuje, od onih primitivnih pakovanja u kesicama do brendiranih pakovanja kao što se to radi u Severnoj Makedoniji, gde se zloupotrebljavaju robne marke poznatih proizvođača, naveo je Đokić.
Prema podacima Svjetske carinske organizacije i Japan Tobacco Internationala, na zapadnom Balkanu je, od ukupnog tržišta duhanskim proizvodima, čak 27 posto zapravo crno tržište, što ostavlja veliki trag na ekonomije i budžete država.
Zatvaranje Luke Bar u Crnoj Gori za uvoz i izvoz duhanskih proizvoda direktno je osjetila i Bosna i Hercegovina kroz veće prihode Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Međutim, i dalje postoji ogroman prostor za sprečavanje krijumčarenja duhanskih proizvoda i time povećanje prihoda od poreza. Đokić navodi primjer iz Srbije, koja je uz pomoć Japan Tobacco Internationala uspjela smanjiti ilegalnu trgovinu duhanskim proizvodima.
Skriveni zasadi
- Kompanija Japan Tobacco pomogla je Srbiji tako što je finansirala projekat daljinske detekcije nelegalnih zasada duhana na teritoriji Srbije i putem satelitskog screeninga identifikovani su svi nelegalni zasadi duhana. Nakon toga nadležni državni organi dali su naredbe proizvođačima da se unište nelegalni zasadi, što je dovelo do smanjenja nelegalnih zasada za više od 90 posto, istakao je Đokić.
Prema dostupnim podacima, jedna od 10 cigareta koje se proizvede u svijetu završava na nelegalnom tržištu, čija se vrijednost procjenjuje na stotine miliona eura. Od te brojke tek pet do 10 posto je ono što policijski organi uspiju otkriti od ukupnog ilegalnog tržišta.
