Neprocjenjivo blago Samostana u Fojnici

Blago koje posjeduje Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici je od neprocjenjive vrijednosti za historiju Bosne i Hercegovine i ljudi koji žive na ovim prostorima. Samostan, čiju starost nije moguće precizno utvrditi, a pretpostavlja se da je nastao krajem 14. stoljeća, mjesto je duhovnosti u nekad pretežno rudarskom naselju.

Pogled u historiju

- Postoje stvari koje se ne mogu ekonomski izmjeriti ni ocjenjivati. Knjiga koja je stara preko 500 godina ne može se iskoristiti ni u što. Možda nekom kolekcionaru može biti zanimljiva. S te strane, za nekoga kome knjiga ništa ne znači, ona nema neke osobne vrijednosti. Kad se pogledaju naš samostan i priče koje on priča, mislim da je važno gledati kad se prođe kroz muzej, od kovača, stolara, tesara, raznih knjiga, raznih starina i tematskih cjelina, do onih zlatarskih radova koji su izuzetno kvalitetni, pa preko grbovnika, Ahdname, dokumenata iz turskog vremena, tu je na neki način sadržana sva povijest BiH. S te strane to je neizmjerljivo i izuzetno vrijedno. Mi, franjevci, to čuvamo, ali to je blago svih naroda u BiH, zajednička priča svih nas, kaže fra Mirko Majdandžić, gvardijan i župnik.

Objašnjava da je prije nekoliko mjeseci bila grupa posjetitelja iz Gračanice koja je došla da vidi historiju Bosne i Hercegovine.

- Oni smatraju da je to sažeta povijest BiH, a kad se pogledaju dokumenti, može se pročitati i recept, ne samo kako su ljudi živjeli tada već i recept za sutra. Da shvatimo kako danas da poredamo svoje međuljudske odnose da bi nam sutrašnjica mogla biti svjetlija i ljepša. Ljudi koji žele vidjeti vrijednost, koji žele pročitati iz samostanskih priča kako treba dalje živjeti, oni sigurno tako i rade. Nakon obilaska muzeja, ti ljudi iz Gračanice su nam rekli da su se napunili pozitivnom energijom, priča fra Mirko.

Među dokumentima u muzeju Franjevačkog samostana treba uvijek istaći Ahdnamu, povelju iz osmanskog razdoblja, iz 15. stoljeća (28. maj 1463.) kojom je vojskovođa Mehmed II Fatih bosanskim franjevcima zajamčio sigurnost i omogućio slobodno djelovanje na području koje je osvojio. Riječ je o jednom od najvažnijih pravnih i diplomatskih dokumenata u političkoj historiji BiH. Sultan Fatih je Ahdnamu predao fra Anđelu Zvizdoviću, starješini franjevačkog reda u BiH, kao dokument kojim bosanskim katolicima garantuje ličnu i imovinsku sigurnost, te slobodu vjerskog djelovanja. Izdavanju Ahdname prethodio je čuveni govor gvardijana Bosanske franjevačke kustodije fra Anđela Zvizdovića, u kojem je on od sultana Mehmeda II Fatiha zatražio garanciju života i slobodu ispovijedanja vjere za katolike, obećavši mu pri tome da će biti poštovan kao bosanski kraljevi. U znak poštovanja, sultan je svojim plaštom ogrnuo fra Anđela Zvizdovića. Ovaj plašt je u Muzeju Samostana.

Povijesno i heraldički vrlo vrijedan Fojnički grbovnik (iz 1340.) od davnina se čuva u Samostanu. Tu je i zbirka minerala koju je prikupio fra Paškal Vešara, a muzej čuva dokaze o eksploataciji zlata i srebra iz rudnika Bakovića. Izložene su rude iz kojih se prerađivalo zlato, alat kojim se kopao, te nakit koji su izrađivali fojnički zlatari.

Pokretno blago ovog samostana, poput muzejskih eksponata, starih knjiga, arhiva, slika i drugog, proglašeno je nacionalnim spomenikom prije samog Samostana. Prirodno graditeljska cjelina crkve Duha Svetoga i Franjevačkog samostana u Fojnici proglašeni su nacionalnim spomenicima BiH u oktobru 2011.

- Ovo što imamo mi u Muzeju, nema nigdje u svijetu. Imamo Ahdnamu i plašt iz 15. stoljeća, imamo kaleže i križeve iz 15. i 16. stoljeća, rad fojničkih zlatarskih škola, oko 3.000 dokumenata, od čega je njih 156 na bosančici, pa najstariju sliku u BiH iz 1328. godine, 13 inkunabula (knjige tiskane do 1.500), crkvena ruha, rječnike, knjige na arapskom, hebrejskom, na latinskom, na bosančici, novčanica iz 4. stoljeća prije Krista, zvona iz 17. stoljeća, arheološke iskopine iz 12. stoljeća prije Krista, priča nam Natalija Šimunić koja već devet godina radi u Muzeju Franjevačkog samostana.

Objašnjava da su prošle godine Muzej posjećivali uglavnom ljudi iz naše zemlje, a da su ove počeli dolaziti i stranci kojih je bilo od SAD-a do Japana.

Sinjanin i Fojničanka

Ekipa Oslobođenja prilikom posjete Muzeju srela je Nikolu Dukića iz Sinja (Hrvatska) i njegovu zaručnicu Antoniju Pravdić, koja je rodom iz Fojnice, a živi u Njemačkoj, i to kako gledaju crkveno ruho koje se koristilo prilikom vjenčanja. Kazali su da to nije slučajno, jer i njih uskoro očekuje vjenčanje.

Nikola je čuo od poznanika da se itekako ima šta vidjeti u Muzeju i Samostanu, da je crkva jedna od najstarijih u Bosni. Preporučio je svima koji su u prilici da dođu i vide ovo neprocjenjivo blago.

U Samostanu se čuva, kako reče Natalija, najstarija slika, iz 1328. godine, tempera je na dasci, vaza sa cvijećem, talijanskog slikara. Donijeli su je na poklon fratrima iz Fojnice fratri iz Italije. Tu je i drvena “Pieta”, Gospa drži mrtvo tijelo svoga sina, rad nepoznatog domaćeg kipara iz 16. stoljeća.

Biblioteka starih knjiga broji oko 10.000 naslova. Obuhvata 24 područja, od teologije, matematike, fizike, medicine, jezikoslovlja, do varie - starih knjiga koje ne spadaju u određenu skupinu. Tu je i herbarij star oko 400 godina, pisan rukom na talijanskom jeziku i u njemu su razne trave stare isto toliko godina. Od iznimnog je značaja i Biblija stara 400 godina, u tri velike sveske, napisana na arapskom jeziku. U stalnoj postavci samostanske Galerije slika je 239 umjetničkih djela. Riznica sadrži veliki broj predmeta od tkanine, mahom crkvene praktične primjene.

Crkva Duha Svetoga je obnovljena 1913. godine. Danas ima tri zvona: malo i veliko potiču iz 1927. (Livarna zvonov - Maribor), a srednje je iz 1894. (firma “Albert Samassa” - Labaca). Godine 1894. nabavljena su tri oltara tirolske izradbe (radionica F. Stuflessera), nove orgulje firme Rieger iz Šleske (1896), Put križa u Beču, te dva zvona u Innsbrucku.