Neka Zapadni Balkan raste bez BiH: Političari nas kažnjavaju (i) hladnim učionicama
Politikantstvo u Bosni i Hercegovini, odavno je jasno, ima kapacitet da uništi i najunosnije projekte. Europa nam je dala poklon umotan u lijepu mašnu reformi, a sve što je trebalo je da sami sebi pomognemo.
Ali, kako sada stvari stoje, Plan rasta za Bosnu i Hercegovinu ostat će samo plan. Neka Zapadni Balkan raste bez BiH, odlučili su političari.
Dodik i Izetbegović
Mehanizam koordinacije, sjećate se, ona je ideja koja bi linijom od kantona, preko entiteta do vrha državne vlasti, uvela sistem da se svi za nešto pitaju. Tobože su svi bili i zainteresirani za europski put BiH. Dogovor je postignut početkom 2018. godine u Istočnom Sarajevu između Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika.
U to vrijeme je SDA kao vlast, iako je stavila svoj potpis na dokument, bila glasno protiv takvog mehanizma, smatrajući da se kantonima daje prevelika moć, a trojka kao tadašnja opozicija je šutjela jer je imala moć u Kantonu Sarajevo.
Šest godina kasnije SDA iskorištava upravo tu moć kantona protiv koje se glasno borila, a trojka žmireći na jedno oko na Dodikove skupe blokade, sada napada SDA što je iskoristila moć kantona, s kojim su oni, opet žmireći, bili saglasni kada im je odgovaralo. Rezultat - oni koji su glasali i za jedne i za druge neće imati ni autoput, ni sigurnu željeznicu, ali ni tople škole, efikasniju i bržu administraciju.
Naravno, najveći dio novca predviđen ovim dokumentom namijenjen je infrastrukturi i megaprojektima koji će okončati gradnju koridora 5c, brzih cesta, poboljšati putovanje i transport željeznicom, digitalizirati (konačno) administrativne usluge i u našoj zemlji... Sve skupa, milijarda eura!
Da bismo jasnije dočarali šta su oni koji nas predstavljaju, bili oni vlast ili opozicija, uspjeli uništiti, predstavit ćemo neke od najvažnijih projekata iz Plana rasta i to onih vezanih za život građana na lokalnom nivou. U dokumentu je sektor nazvan Human capital infrastrukture ili u slobodnom prevodu - projekti koji bi olakšali život građana. Jedan od takvih zasigurno je utopljavanje srednjih škola u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, ali i obnova Gimnazije i Srednje medicinske škole u Mostaru, za šta je predviđeno 0,8 miliona eura.
Direktorica srednje Medicinske škole u Mostaru Aida Tucović za Oslobođenje kaže da projekat predviđa utopljavanje i rekonstrukciju vanjskih otvora i završetak radova na sportskoj sali.
- Projekti bi značajno unaprijedili uslove rada, a samim tim i odgojno-obrazovnu djelatnost učenika Srednje medicinske škole i Druge gimnazije Mostar, koje su smještene u jednu školsku zgradu. Ukoliko se ovi projekti ubrzo ne realiziraju, obrazovni proces će biti otežan, navodi direktorica Tucović.
Među takvim projektima je i projekat nabavke minibusa za osnovne škole u Republici Srpskoj, za šta je predviđen milion i po eura. Ili obnova škole u Paprikovcu od 2,5 miliona eura. Tu je i uvođenje bežičnog interneta u osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj vrijedno 7,6 miliona eura. Za sve navedeno kao rok završetka navodi se 2030. godina. Projekti koji su i odavno mogli biti završeni i to novcem iz domaćih izvora.
Bivša profesorica, a danas opoziciona zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zaga Grahovac za Oslobođenje kaže: “Projekti poput zagrijavanja sportskih sala u kojima se održavaju časovi fizičkog vaspitanja godinama su problem u svim školama i u Federaciji i u Republici Srpskoj, da ne govorim o opremanjima škole informatičkim kabinetima ili uvođenju interneta u sve škole, što bi doprinijelo podizanju obrazovnog sistema na znatno viši nivo od onog na kojem je sada.”
Uz sve velike i značajne projekte u sektoru transporta poput koridora 5c, energetskih projekata, digitalizacije, širenja optičkih mreža, koje će premijeri i ministri nabrajati, u dokumentu ćete naći i projekte poput novog parkinga i rekonstrukcije rasvjete na Mostarskom aerodromu koji koštaju do 2 miliona eura. Ili, na primjer, izgradnju jedinstvenog sistema elektronskog upravljanja dokumentima za koji je potrebno 5 miliona eura. Projekte koji bi svojom implementacijom u kratko vrijeme unaprijedili život svih građana.
- Jasno je da političari nemaju ni minimum odgovornosti kad se radi o potrebama građana, zato nema ni kompromisa, a da su u pitanju neki njihovi poslovi ili ostanak na vlasti i pozicijama, vjerujem da bi se do tog kompromisa mnogo lakše došlo, navela je Grahovac.
Jedna i jedina
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja još nije predala dokument Reformske agende Europskoj uniji. Od 113 stavki u vladajućoj koaliciji uspjeli su se dogovoriti o njih 110. Tri sporne su uspostavljanje jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanje entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanje upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka tog suda.
U međuvremenu, postaje jasno da onaj ko poklanja novac neće vječno čekati na kompromise vladajuće koalicije, ali i opozicije. Uostalom, kada dođe zima, i jedni i drugi će, za razliku od mnogih đaka u osnovnim i srednjim školama diljem zemlje, ući u tople kancelarije s računarom i brzim internetom.
