Muzej koji zna kako sačuvati dobar imidž: Iako ih je potres zatvorio, umjetnost iz Zagreba diše punim plućima
Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu (nekadašnja Moderna galerija) zatvoren je za javnost zbog obnove nakon potresa, no ova ugledna muzejska institucija zna kako sačuvati dobar imidž i vojsku obožavatelja. U samom centru Zagreba trenutno se održavaju dvije izložbe, koje su priredili kustosi ovog Muzeja.
U povodu 120. obljetnice osnivanja Muzeja od 8. ovog do 31. idućeg mjeseca u reprezentativnom prostoru Oktogona postavljena je izložba “Akvizicije/Donacije 2020. – 2025.”, a u obližnjoj Galeriji Josip Račić na Cvjetnom trgu, također jednom od muzejskih izlagačkih prostora, do 29. idućeg mjeseca može se vidjeti samostalna izložba Zagrepčanke Ive Zagode (1992.) dobitnice Nagrade 7. bijenala slikarstva, te strukovne nagrade Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti za najboljeg mladog umjetnika na istoj ovoj bijenalnoj manifestaciji.
Izložba u Oktogonu, kako ističu priređivači, pruža uvid u raznovrsne umjetničke prakse kojima je oblikovan suvremeni fundus Muzeja, a koji obuhvaća radove različitih generacija hrvatskih umjetnika, raznih stilskih opredjeljenja i promišljanja izvedenih u raznim medijima, od slikarstva i kiparstva do crteža, fotografije i novih medija. Vlaho Bukovac, Slavomir Drinković, Joško Eterović, Josip Klarica, Alem Korkut, Milena Lah, Dubravka Lošić, Matko Mijić, Renata Poljak, Dalibor Stošić, Miro Vuco, Vilim Svećnjak, samo su neka od imena slavnih i poznatih, čija se djela mogu vidjeti na izložbi.
“Predstavljene umjetnine tu su zahvaljujući donacijama umjetnika i pojedinaca, koji vjeruju u smislenost našeg poslanja i zadaće, kao i zahvaljujući otkupima za koje sredstva, po našim prijedlozima, kao osnivač Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti odobrava Ministarstvo kulture i medija”, piše u katalogu kustos izložbe Branko Franceschi, ravnatelj Muzeja.
Kategoriju za sebe predstavlja “hibridni model nabave umjetnina”, navodi dalje. “Koji smo zbog povezivanja otkupa i donacije za potrebe povjesničarsko-umjetničke kvalifikacije nazvali parcijalnom donacijom, čime umjetnici na obostranu korist doniraju razliku u cijeni, koju muzej po raspoloživim sredstvima ne bi mogao platiti”, otkriva. U nastavku iskazuje zahvalu svima koji su omogućili obogaćivanje muzejske zbirke, te poručuje: “Svojom sviješću o svrhovitosti muzeja motiviraju nas za rad i borbu u izazovnom razdoblju njegova postojanja.”
Izložba Ive Zagode “Zapis 245”, kojom ju je ovaj Muzej nagradio kao najboljeg mladog umjetnika na 7. bijenalu slikarstva u Zagrebu (2024.), predstavlja 10 radova ove autorice. “Odabrane slike i skulpture nastavljaju dosadašnje umjetničino istraživanje odnosa linije, geste i plohe boje u štafelajnoj slici, odnosno svakodnevnih materijala i boje u skulpturi”, navodi kustosica izložbe Marta Radman.
“Slično onome što James Meyer naziva ‘minimalističkim nesvjesnim’, Zagoda koristi prazninu ne kao negaciju, već kao mjesto tenzije. Ono potisnuto ne nestaje, već postaje prisutno – nenazvano, ali aktivno. Njezine slike ne šute zato što nemaju što reći, već zato što zadržavaju napetost koju površina tek prividno smiruje”, analizira kustosica djela dobitnice bijenalne nagrade za najboljeg mladog umjetnika.
