Može li Medicana mijenjati zdravstveni sistem BiH?

Vijest da se u Sarajevu otvara bolnica u turskoj režiji, nije bila veliko iznenađenje. Već godinama, zapravo, Bosanci i Hercegovci traže spas u Turskoj, pa se nekako doimalo i logičnim da Turci spas dovedu u glavni grad Bosne i Hercegovine - praktičnije je i jeftinije.
Zdravstvo u BiH je već odavno na koljenima, najteži bolesnici čekaju čak i na osnovnu terapiju jer lijekova nema, a uplate doprinosa za zdravstvo važe podjednako za sve u Federaciji iako usluge mogu koristiti tek u okviru kantona. Pri čemu se, recimo, zdravstvene ustanove ne libe odbiti pružanje usluga neredovnim platišama, bez obzira na to što plate sa zakašnjenjem, tako da fondovi dobiju novac i zato što bolesni budu odbijeni.
Tursko, a naše
Kada je, svojevremeno, Jasmin Imamović, još kao gradonačelnik Tuzle, zagovarao smanjenje broja fondova i racionalnije trošenje novca u korist bolesnih, niko nije htio ni da ga čuje, a kamoli posluša. Federacija, naime, ima ravno 11 zavoda (10 kantonalnih i jedan entitetski) koji godišnje raspolažu sa 1,82 milijarde konvertibilnih maraka (sad vjerovatno i više, jer je suma iz 2022). I da, reforma zdravstvenog sistema nije potreba od jučer, pa čak i nema veze s Daytonom i Washingtonom, još dok je Bosna i Hercegovina bila republika u sastavu bivše Jugoslavije ovdje su pravljeni planovi kako pronaći recept za liječenje zdravstvenog sistema.
Slično je, kažu, bilo i u Turskoj, no država je smogla snage da prihvati stručna promišljanja i danas liječi ne samo svoje građane već i one koje nevolja natjera da u tuđoj zemlji potraže lijek i pomoć. Medicana Health Group je među najvećim i najpouzdanijim brendovima u zdravstvenom sektoru Turske, a od ove jeseni - upravo od Sarajeva - kreće po svoju međunarodnu reputaciju. Grupa je osnovana za nas pamtljive 1992. godine, a od tada do danas u svojoj zemlji je izgradila 16 bolnica. Osim u Istanbulu, gdje je i sjedište grupacije, bolnice rade u Ankari, Izmiru, Samsunu, Konyi, Sivasu i Bursi.
A u planetarno najpoznatijem turskom gradu Medicana ima i svoj Fenerbahçe univerzitet, gdje zapravo školuje mladi kadar i usavršava već angažirani. U Istanbulu je Medicana ugostila i ekipu novinara iz naše zemlje, gdje smo dobili priliku da posjetimo dvije bolnice - jednu koja već godinu radi i drugu čije će otvorenje biti početkom augusta - te da prisustvujemo potpisivanju partnerskog ugovora Univerziteta iz Zenice sa Fenerbahçe univerzitetom, o čemu je za Oslobođenje prije koji dan govorio rektor ove ustanove Jusuf Duraković. Prof. dr. Duraković, naravno, fokusirao se na mogućnosti naučne suradnje i šanse za obrazovanje mladih, no nije krio ni duboko poštovanje spram humanističkog bolničkog pristupa - jedan pacijent, jedna soba s kupatilom.
VEZANI TEKST
- Univerzitet iz BiH ozvaničio partnerstvo sa mrežom vrhunskih bolnica: Studenti će imati niz benefita
- O svemu su vodili računa. Oprema je vrhunska. Rekli su da nema operacije na svijetu koju ne mogu raditi u toj bolnici. To je zaista drugi svijet. Njihova bolnica koju otvaraju u Sarajevu ima za cilj da privuče pacijente kako iz naše tako i iz susjednih zemalja. Ponosan sam što su odabrali nas u Bosni i Hercegovini za saradnju, kaže prof. dr. Duraković.
Zaista je to za nas drugi svijet. U bolnici koja radi skoro godinu, nema ni traga specifičnom i prepoznatljivom mirisu koji nas sve asocira na bolest. Ambijent je ponajbliži boljim hotelima, a onkološko odjeljenje organizirano tako da je pacijent u svakom času pod budnim okom medicinskog osoblja. Za one s pratnjom tu su i sobe, za one koji dolaze na kemoterapiju udobni odjeljci dnevne bolnice. Onkologija nije slučajno najčešći razlog potražnje našeg svijeta, uz savremenu tehnologiju i vrhunsku opremu, procedure se provode bez izuzetka uz prilagodbu svakom oboljelom. Najnaprednije procese planiraju i u Sarajevu, pametnu radioterapiju, ali i podjednako važno rano dijagnosticiranje i liječenje. I tu se onda suočavamo sa teškom istinom: medicinska tehnologija je svjetlosnim godinama daleko od naših domaćih mogućnosti, dovoljno je stati pred jedan od CT aparata koji ne samo da u nekoliko minuta skeniraju organ(izam) već omogućavaju dijagnozu čak i milimetarskih kancerogenih područja.
- Ova bolnica i Medicana koju smo otvorili u Istanbulu prošle godine ponos su naše grupacije. U ove dvije ustanove uložili smo više od 400 miliona dolara i zaista su posljednja riječ tehnike, objasnit će Esen Tȕmer, potpredsjednica Medicana Health Group.
U obje je bolnice u primjeni DaVinci robotska hirurgija, posljednja riječ Siemensove tehnike. Na laika poput mene jednak je dojam ostavio jedan drugi robot, također krajnje moderan, koji se koristi u fizikalnoj terapiji. Upravo ove sedmice u Istanbul je, na nastavak liječenja pod njegovim skutima, otputovao Bosanac koji je poslije teške saobraćajne nesreće uspio ponovo stati na svoje noge.
- Sretni smo kad pomognemo, skromno je kazao liječnik čiji je posao bukvalno pozicionirati bolesnika u naručje ogromnog robota, koji onda potiče ljudsku motoriku oslabljenu teškim traumama, moždanim udarima, Parkinsonovom bolešću...
Zanimljiv je i podatak o angažmanu osoblja. Bolnica koju će Medicana otvoriti početkom augusta u azijskom je dijelu Istanbula, u kome živi 400.000 ljudi i radi i(li) boravi još toliko. Trusno je područje pa je napravljena po standardima usklađenim sa seizmološkim istraživanjima terena, što nije spriječilo njezinu visinu - ukupno ima 32 sprata, od kojih je šest pod zemljom. U tolikoj bolnici već je zaposleno 500 ljudi, a u narednoj godini planirano je da dostigne cifru od 1.200 medicinskih uposlenika, od kojih su deset posto vrhunski liječnici. Što opet ilustrira koliko se Medicana oslanja na tehnologiju, s naglaskom na podatak da 70 posto liječničkog kadra čine doktori s više subspecijalizacija i naučnim zvanjima profesora.
- Medicana je i u Turskoj promijenila pristup zdravstvenoj zaštiti, objašnjava prof. dr. Sedat Ziyade, specijalista torakalne hirurgije i direktor buduće Medicana bolnice u Sarajevu. “Bili smo pioniri ovdje, vjerujem da ćemo utjecati i na Bosnu i Hercegovinu”, kaže dr. Ziyade, čija je porodica već treću generaciju u Turskoj, a vodi porijeklo iz naših krajeva.
Dr. Ziyade dobro govori naš jezik, učio ga je u kući, ističe s ponosom, kao i njegov kolega dr. Mehmet Şengul, specijalista internističkih disciplina. Njih dvojica uskoro stižu u Bosnu i Hercegovinu, gdje će - nadaju se već u septembru - otvoriti vrata savremenog Medicaninog centra za dijagnostiku i liječenje, sa najsavremenijim radiološkim uređajima i modernim jedinicama za neonatalnu, koronarnu i intenzivnu njegu.
Zdravstvena iskaznica
Matematika je neumoljiva, pa sam naše domaćine pitala zašto baš iz Sarajeva kreću u osvajanje svijeta. Glavni grad Bosne i Hercegovine po popisu iz 2013. ima 275.524 stanovnika, već u ljeto 2019. bilo nas je hiljadu manje, procjene kažu da nas je danas jedva 250.000, a cijeli kanton - držimo se zvaničnih brojki - ima 413.593 popisana. Dakle, otprilike koliko i taj istanbulski kraj u kome je Medicana, kao partner turskog zdravstvenog osiguranja, napravila bolnicu koju će otvoriti narednog mjeseca. Pri čemu Sarajevo ima Klinički centar, Opću bolnicu, a odnedavno i ASA bolnicu.
- Jasne su nam brojke, kaže Esen Tȕmer, potpredsjednica grupacije, “ne očekujemo nikakvu zaradu u prvih pet godina. Naša je želja da krenemo baš iz Bosne i Hercegovine, da dovedemo svoje stručnjake koji su na neki način i vaši, da ponudimo moderne tehnologije i najviše standarde u medicini”.
Medicana je, dodat će, već kupila bolnicu u Londonu, koju renovira i koju kani završiti do kraja godine, ambicija im je da osim Velike Britanije, u Evropi u naredne tri godine otvore bolnice u Njemačkoj, Bugarskoj i Rumuniji. Srednjoročni plan je u Njemačkoj napraviti tri bolnice, što zvuči logično, s obzirom na to da u Njemačkoj živi oko 20 miliona stanovnika stranog porijekla, a ubjedljivo najveći dio čine upravo Turci, kojih je početkom stoljeća bilo oko tri miliona. Medicana je, otkrit će naši domaćini, u pregovorima za otvaranje bolnice u Sjedinjenim Američkim Državama, što smatraju najvećim izazovom, ali uopće ne sumnjaju da će uspjeti. Kada se tako mozaik složi, onda postaje jasno da je u pitanju viši, da ne kažem državni cilj izgradnje turskog imidža na planeti. Ambicija je ponuditi svijetu zdravstvenu iskaznicu, oni će reći - graditi zdravstvene mostove. Možda su i zato toliko ponosni što s prozora nove Medicane pogled puca na Bosfor.