Ljubavni sastanak s modom: Kombinacija prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Svi se odijevamo, ali moda nema definiciju. Ima ih, ustvari, more, a jedna od onih poznatijih glasi: moda najdosljednije prati i dokumentira duh vremena. Sasvim u duhu vremena u kojem živimo, Centar za kulturu Trešnjevka u Zagrebu, koji Zagrepčani od milja zovu CeKaTe, pokreće novi programski ciklus pod nazivom “Lica kulture – Moda”.
Popularni CeKaTe je kultni centar zagrebačke urbane kulture s hrpom privlačnih programa, a ovaj aktualni posvećen fenomenu mode je apsolutni dokaz o snazi ove kulturne ustanove koja poput magneta privlači sve generacije posjetitelja.
Kompletirana vizija
Realizaciju najnovije CeKaTe atrakcije podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Ured za kulturu Grada Zagreba. “Lica kulture – Moda” je super zanimljiva priča. Balansirana, promišljena. Kombinacija prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kompletirana vizija. U mjesec i po dana, 10 programa. Predavanja, razgovori, radionice, filmske večeri, čitalačke večeri... Plus šetnja. Da, da. Zagreb je u ljeto najljepši.
Kroz sve pobrojano istražuju se različiti aspekti suvremenih pristupa modi i odijevanju. Uvidi su praktični, analitički i iskustveni. Ulaz na sve programe je besplatan, s tim da je za pojedine programe potrebna najava putem mejla zbog ograničenog prostora. Manifestacija je startala 24. travnja inspirativnim razgovorom o održivim modnim praksama, a u finalu 14. lipnja slijedi organizirani đir po Zagrebu. Riječ je o uzbudljivoj šetnji kroz grad, uz stručno vodstvo, koja otkriva mjesta mode u Zagrebu, nekad i sad.
Iza svih ovih događanja u kojima je angažiran veliki broj stručnih suradnika i eksperata stoji mlada zagrebačka kustosica i istraživačica Ivana Čuljak. Autorica koncepta i voditeljica programa, Ivana ima značajno iskustvo i perfektnu edukaciju: Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (modni dizajn, teorija i kultura mode) i zagrebački Filozofski fakultet (etnologija i kulturna antropologija, muzeologija i upravljanje baštinom). Ujedno je i pripadnica prve generacije Akademije poslovnih vještina.
- Program “Lica kulture – moda” koncipirala sam tako da kroz različite aktivnosti i teme prikažem modu i odijevanje kao dinamičnu kulturnu praksu u njezinim različitim aspektima, kaže Ivana Čuljak u razgovoru samo za čitatelje Oslobođenja. Otkriva da je kreativno-edukativna radionica bojadisanja svilenih marama prirodnim bojama pod vodstvom Vedrane Peček, održana krajem travnja u sklopu programa o modi koji vodi, izazvala veliki interes Zagrepčanki.
“Radionica je zapravo bila svojevrsni nastavak o temi održive mode. Program sam otvorila usmjeravajući pogled na događanja izvan dominantnih modnih centara – na primjeru Instituta održive mode u Koprivnici koji svojim radom uvodi i potiče promjene.”
Kustosica Ivana je oličenje svestranosti, a dar da predosjeti duh vremena uvjerljivo prenosi u sve što radi. Radionica u kojoj je demonstriran postupak izrade boja od bilja, afirmira sve popularniji dodir ljudske ruke, čudesni moment uranjanja u događaj i kreaciju, nešto kao kontrast modnom sustavu kao diktatu.
U nastavku slijedi, pojašnjava kustosica dalje, još jedna kreativna radionica u kojoj će polaznici stvarati vizualni i tekstualni sadržaj za modni fanzin. Ova radionica se održava 12. 6, a prema najavi, za razliku od tržišno usmjerene modne produkcije, ovdje se moda istražuje kroz DIY pristup (do it yourself, engl. uradi sam) i to izvan komercijalnih standarda i estetskih očekivanja. Još jedan osvrt na program održan u četvrtak 8. ovog mjeseca. Govorilo se o muzealizaciji mode, doznajemo da je ekspertica za ovu temu rođena Sarajka.
Ostavština obrtnice Žuži Jelinek
- Možda će čitateljima Oslobođenja biti zanimljivo da je muzejska savjetnica Maja Arčabić, rođena Alilović, koja je rođena i odrasla u Sarajevu, predstavila ostavštinu krojačkog salona Žuži Jelinek, dizajnerski rad Zdenka Krpana u zagrebačkoj tvornici Kamensko te modni atelje Nataša koji su osnovali Vesna i Drago Muhić, objašnjava Ivana.
Ostavština dizajnera Zdenka Krpana: U tvornici Kamensko
Spomenute ostavštine oblikovale su modnu povijest Zagreba, ističe. S obzirom na njihovo vremenski različito djelovanje, svjedoče o modnim promjenama i njihovim usvajanjima na lokalnoj razini, napominje. Sjećate li se Žuži Jelinek? Modno je osvješćivala, pišu kroničari, mnoge žene bivše Juge. Imala je krojački salon u središtu Zagreba, a njezina uloga u usponu tvornice tekstila Varteks iz Varaždina je legendarna.
Ostavština Vesne i Drage Muhić, modni atelje Nataša
Od 1956. do 1961. s ogromnim uspjehom prezentira modu tadašnje Jugoslavije, pogotovo Varteksa. Kruna ove suradnje je promocija njezine kolekcije kaputa izrađenih isključivo od Varteksovih tkanina u New Yorku. Kreacije Žuži of Yugoslavia ulaze u kalendar događaja i tekstove modnih kritičara. Na američkom tržištu među najprodavanijim produktima varaždinske tvornice je kreacija Žuži Jelinek za Varteks iz 1961. haljina s dvorednim kopčanjem pod nazivom Randez-vous (franc. ljubavni sastanak).
Muzealizacija mode je prvenstveno tretman mode kao dokumenta, što je isto u fokusu autorice koncepta manifestacije. “U programu sam također željela dati prostora aktualnim povijesnim istraživanjima mode i odijevanja na primjeru nadolazeće studijske izložbe ‘Između korzeta i dresa: Žene u sportu (1874. – 1939.)’ u Hrvatskom športskom muzeju u Zagrebu. Ta istraživanja donose nova saznanja o odnosu mode i sportskog odijevanja na domaćim primjerima, uključujući i teme vezane uz položaj žena u sportu”, komentira.
Ukazuje na posebne segmente koje preporučuje posjetiteljima. Ivana kaže da konvencionalni modni mediji najčešće usmjeravaju pažnju prema modnim centrima moći i luksuznim brendovima. “U programu mi je bilo važno uspostaviti odnos prema takvim centrima kako bih ukazala na aktualna istraživanja koja prikazuju drugu stranu medalje i nude kritičke pristupe. Modna industrija često ostvaruje profit temeljen na neetičnim praksama – ne samo eksploatacijom radnika u proizvodnji, već i kreativnih radnika u modnim centrima. Stoga smatram važnim predstaviti etnografska istraživanja Giulie Mensitieri koja u jednom takvom centru istražuje skrivenu stranu blještavog kapitalizma.”
Tko je Polly Magoo?
Program u CeKaTeu uključuje i dvije zagrebačke filmske premijere. Prvi put će se u Zagrebu moći vidjeti danas kultni film iz 1966. “Tko si ti, Polly Magoo?” redatelja i fotografa Williama Kleina, “polazi od blještavila modne scene i medija koji je okružuju te nudi sakrastičan i subverzivan komentar modne industrije”. Premijerno će biti predstavljen i dokumentarni film “La Pitturessa” iz 2024.
“Tko si ti, Polly Magoo?”
Modna industrija je i prostor kreativnog stvaralaštva te moćna platforma koja daje vidljivost određenim temama, ističe sugovornica Oslobođenja. “To se primjerice pokazalo u slučaju Anne Paparatti, koja je bila aktivna na talijanskoj umjetničkoj sceni od 1960-tih, no dobila je vidljivost izvan umjetničkog svijeta tek nakon što kreativna direktorica modne kuće Dior 2021. koristi njezinu sliku kao scenografiju za modnu reviju.”
Nižu se sudbine, ali i priče. Na programu je i čitalačka večer pod nazivom “Moda i svakodnevica”. “Uključila sam i čitalačku večer, jer smatram važnim da kroz čitanje tekstova o modi i odijevanju promišljamo i dijelimo vlastita iskustva – estetske i identitetske odluke koje svakodnevno donosimo u vezi s odijevanjem, upravo u tom segmentu skrećemo pažnju na sebe i na to kako vizualno i kolektivno odgovaramo na kulturne i društvene aspekte mode”, kaže Ivana.
Tako dolazimo do još jednog pokušaja definiranja mode po kojem je moda sama po sebi medij jer intenzivno komunicira pa ima jako puno slojeva. Stižemo i do najavljene šetnje Zagrebom. “Povezuje urbani prostor s naslijeđem tekstilne industrije, pričama o lokalnim dizajnerima i krojačkim salonima te suvremenim mjestima modne proizvodnje”, opisuje voditeljica programa.
Ono što bi vaša reporterka svakako preporučila to je predavanje Emocionalni modni dizajn – istraživanje i praksa, Duje Kodžomana s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Prema najavi, riječ je o interdisciplinarnom području koje se temelji na studijama iz psihologije mode i odijevanja, estetike i teorija dizajna usmjerenih na korisnika. Emocionalni modni dizajn odnosi se na istraživanje odnosa između osjetila, odjeće i emocija kroz analize preferencija boja, tekstura i taktilnih kvaliteta, mirisa, te zvuka koji nastaje trenjem tekstilnih materijala tijekom nošenja, pojašnjava se. Sjetiš se još nekih definicija mode: moda je područje želje, spoj umjetničke volje i duha vremena itd. Tijelo ide gdje može, a duh gdje hoće, tvrde filozofi. Kustosica Ivana i CeKaTe vode na turneju kroz izazovni svijet mode, programi su idealno posloženi, slika svijeta u kojem živimo.
