Ko će izabrati novog sudiju Ustavnog suda BiH?
Komisija za izbor i imenovanje Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH je na sjednici održanoj 23. septembra 2024. godine odlučila da predloži Predstavničkom domu imenovanje radne grupe za provođenje procedure izbora novog sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji bi trebao da na toj poziciji naslijedi Seadu Palavrić, trenutnu predsjednicu Ustavnog suda BiH. Ovaj prijedlog sastava radne grupe dolazi više od osam mjeseci (!) nakon što je tadašnja predsjednica Ustavnog suda Valerija Galić obavijestila predsjedavajućeg Predstavničkog doma da će 10. novembra sutkinja Seada Palavrić napuniti 70 godina te da će joj silom Ustava prestati mandat sutkinje, zatraživši da se odmah pokrene procedura izbora novog sudije.
Blokade i pritisci
Komisija ne može opravdati zašto joj je trebalo više od osam mjeseci da predloži sastav radne grupe, kao prvi korak u proceduri izbora novog sudije. Posebno ako znamo da je izbor sudije Marina Vukoje trajao 24 mjeseca, bila je jasna urgentnost u postupanju i provođenju procedure. Pored toga, blokade u radu Ustavnog suda, kao i opetovano isticanje kako sam neizbor predstavlja pritisak na Ustavni sud morali su biti dovoljni argumenti za Predstavnički dom da proceduru pokrene i provede do dana penzionisanja sutkinje Palavrić.
Pasivnost federalnog zakonodavca, koji je svakako dvije godine proveo u stanju kome sa povremenim trzajima, indikator je toga gdje se na listi prioriteta federalnog zakonodavca nalazi funkcionalnost Ustavnog suda BiH. Pored toga, ako je porediti sa radom prethodne radne grupe koja je predložila izbor sudije Marina Vukoje, procedura može trajati mjesecima, čak i godinama. Da Ustavni sud nije dopunio svoja pravila, omogućivši sudijama da nastave vršiti mandat i nakon što napune 70 godina, u kontekstu propusta entitetskog zakonodavca da izabere nasljednika datom sudiji, Ustavni sud bi 10. novembra spao na troje domaćih sudija (koliko ima i stranih sudija). Sutkinja Palavrić će vjerovatno nastaviti obavljati svoju funkciju i nakon 70. godine, sve dok Predstavnički dom ne izabere njenog nasljednika. Ona je to izričito i rekla na konferenciji za medije Ustavnog suda iz marta 2024. godine. U svakom slučaju, ona može u bilo kojem trenutku podnijeti zahtjev za penzionisanje i napustiti Ustavni sud.
Osim što je federalni zakonodavac već u docnji sa procedurom izbora novog sudije Ustavnog suda, on je već na početku te procedure istu kompromitovao i to predloženim sastavom radne grupe. Naime, u sastav radne grupe su predložena tri političara i dvoje sudija kantonalnih sudova u FBiH. Za predsjednika radne grupe je predložen, niko drugi, već Mladen Bošković (HDZ-ov federalni parlamentarac koji rukovodi dvjema najznačajnijim komisijama Predstavničkog doma), za članove Rasim Smajlović i Aner Žuljević, a iz reda sudija Mustafa Šabić i Katica Artuković.
U pogledu predsjednika radne grupe, treba primijetiti da nije propisano da to mora biti predsjednik Komisije za izbor i imenovanje. Tako npr. prilikom izbora sutkinje Seade Palavrić, predsjednica radne grupe bila je Amila Alikadić-Husović, članica Komisije, a ne njena predsjednica. Šta je ponukalo članove Komisije da ponovo za predsjednika radne grupe predlože Mladena Boškovića, nakon što je neslavno rukovodio prethodnom procedurom, nije poznato. Podsjetimo se da je Boškovićevo rukovođenje ranijom procedurom bilo obilježeno kršenjem Poslovnika o radu Predstavničkog doma, a time i Ustava FBiH, a posebno demokratskih načela javnosti, otvorenosti i transparentnosti u radu radne grupe, kada su lica koja su uredno najavila svoje prisustvo intervjuima sa kandidatima izbačena iz prostorije. Tom sunovratu demokratskih standarda tada je aplaudirao i drugi član radne grupe - Rasim Smajlović. Povrh svega, Mladen Bošković je doktor medicine, a ne pravnik!
Drugi član radne grupe je već spomenuti Rasim Smajlović (NiP). Rasim Smajlović je također bio član ranije radne grupe i saučesnik u urušavanju transparentnosti i javnosti tog postupka. On je, za razliku od Boškovića, diplomirani pravnik, barem prema informacijama dostupnim na web stranici Parlamenta FBiH. Naime, on je diplomirao pravo na cijenjenom Evropskom univerzitetu u Brčkom. Pored toga treba primijetiti da njegov diplomski rad, koji je dostupan na internetu, i koji je odbranjen marta 2016. godine, ne sadrži niti jednu fusnotu, a među literaturom koja je popisana možemo pronaći sedam pravnih propisa (zakona, statuta i ustava), jedan udžbenik i “internet” (da, napisao je: “internet”). Rad je kompilacija pozitivnopravnih propisi - bez nužnih dijelova kao što su teorijski dio, prikaz metodologija istraživanja i bez analize i prikaza rezultata istraživanja. Seminarski rad studenta prve godine studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu po svom kvalitetu prevazilazi diplomski rad zastupnika Smajlovića. Ali, on je ipak podoban da ispita i ocijeni znanje kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH.
U konačnici, treći član je doktor ekonomskih nauka - Aner Žuljević (SDP). Glede članova predloženih od Udruženja sudija/sudaca FBiH, razočarenje jeste što je Udruženje upalo u zamku etničkog pariteta, pa tako ponovo predlaže jednu Hrvaticu i jednog Bošnjaka. Pored toga, predložena članica je sutkinja kantonalnog suda. Nije primjereno niti adekvatno da sudija suda koji nije najviši u FBiH ispituje i ocjenjuje kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH.
Dakle, u radnoj grupi će sjediti jedan doktor medicine, jedan doktor ekonomskih nauka, jedan pravnik koji je diplomirao na Evropskom univerzitetu u Brčkom, sa diplomskim radom bez ijedne fusnote, i dvoje sudija. Meritokratija koja nam je obećavana (!) uz prigodnu narodnu poslovicu: obećanje - ludom radovanje.
(Ne)demokratsko pravo
Ako imamo u vidu nedemokratsku parlamentarnu praksu koju su uspostavili ranije Bošković i Smajlović, u novoj proceduri možemo očekivati ponovo kršenje Poslovnika o radu Predstavničkog doma, zatvorenost, tajnost i isključenje javnosti iz procedure, dominaciju etničkih i političkih kriterija i prijedlog jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda. Na ovom mjestu treba se prisjetiti riječi Nermina Nikšića, stranačkog šefa Anera Žuljevića, koji je prilikom izbora sudija Palavrić i Ćemana, a kada je Predstavnički dom birao među pet kandidata, naglasio da se time “omogućava poslanicima da izvrše svoje ustavno pravo da biraju”, a što je “vrhunsko demokratsko pravo”. Premijer Nikšić je izgleda odlučio da to pravo koje je njemu bilo omogućeno uskrati stranačkim kolegama koje su trenutni predstavnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
U jednoj rečenici, u proceduri izbora novog sudije Ustavnog suda BiH ponovo ćemo svjedočiti grubom kršenju evropskih standarda koje treba primijeniti u proceduri izbora sudije, koji su oličeni u mišljenjima Venecijanske komisije, a povjerenje javnosti u instituciju Predstavničkog doma Parlamenta FBiH će dodatno slabiti. Upitno je da li ćemo dobiti i kvalitetne kandidate, jer ko će prihvatiti da bude ispitivan, bodovan i rangiran od tako (većinski) nekompetentne radne grupe.
(Autor je viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu)
