Kao članica NATO-a lakše ćemo ući u EU: Put BiH ka sigurnijoj i stabilnijoj budućnosti
Josip Brkić, zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Shekerinska i zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović/X
Nacrt programa reformi za ovu godinu prolazi posljednje korake. Komisija za saradnju s NATO-om Bosne i Hercegovine dala je zeleno svjetlo, javna rasprava se bliži kraju, sve je praćeno velikim očekivanjima. Program reformi obuhvata pet poglavlja na više od stotinu stranica, s detaljnim planovima i zadacima koji se uglavnom odnose na vojno-sigurnosni sektor. U fokusu su borba protiv korupcije, organizovanog kriminala i terorizma, dok su među prioritetima i višegodišnji kapitalni projekti poput nabavke helikoptera.
Usvojene odluke
- Program reformi za tekuću godinu je, kao i ostali što su bili, u principu kompilacija svih reformskih poteza koje će mjerodavne institucije Bosne i Hercegovine napraviti tijekom tekuće godine da bi se sustigla koliko-toliko ta dinamika odnosa između NATO-saveza i BiH.
Program reformi se nalazi u javnoj raspravi. Uskoro bi ona trebala biti okončana. Ukoliko ne bude nekih prijedloga ili sugestija, poslat ćemo ga Vijeću ministara BiH. Ukoliko bude, onda ćemo na Povjerenstvu to razmotriti, ali svakako prijedlog bismo trebali uputiti Vijeću ministara vrlo skoro. Naravno da očekujem, čim se opremi materijal - bilo mišljenjima bilo svim ostalim potrebnim dijelovima da se usvoji na Vijeću ministara, kaže za Oslobođenje Josip Brkić, predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om BiH.
Brkić potvrđuje da novi program reformi BiH zadržava istu strukturu kao i prethodni dokumenti, ali s izmijenjenim sadržajem i prioritetima koji odražavaju promjene u sigurnosnom i geopolitičkom okruženju.
- Što se tiče strukture samog dokumenta, ona je identična. Naravno, sadržaj je malo drugačiji, zato što su prioriteti drugačiji iz godine u godinu, te ovisi i o ukupnom geopolitičkom okruženju, a i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i oko nje. To je dostupno, svi mogu vidjeti da su to mjere koje su redovite, mjere koje poduzimaju institucije Bosne i Hercegovine, a koje su planirale kroz svoje programe rada za tekuću godinu, kaže Brkić.
Dokument jasno navodi da se sve aktivnosti provode bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu, ali u kontinuitetu s prethodnim odlukama Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, te u skladu s ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH.
- BiH će osigurati efikasno planiranje i upravljanje raspoloživim odbrambenim resursima. Nastojat će razviti strukturu snaga kompatibilnu s NATO-om, u skladu sa zahtjevima i sposobnostima, osiguravajući interoperabilnost s NATO-om i partnerskim snagama. BiH će nastaviti razvijati sposobnost raspoređivanja OSBiH u misijama u inostranstvu i odgovarajuće sposobnosti za potporu operacijama, navodi se u dokumentu.
Planira se dodatno jačanje obuke i modernizacije OSBiH, razvoj doktrina, te nastavak procesa knjiženja perspektivnih vojnih lokacija u skladu s odlukom Predsjedništva BiH iz 2016. godine. Ograničeni vojni budžet (oko 0,9% BDP-a) ostaje prepreka bržem napretku, zbog čega je oslanjanje na programe partnerskih zemalja i međunarodnu podršku od ključnog značaja za modernizaciju i obuku.
Nacrt podsjeća da je BiH 2024. dobila odluku o otvaranju pristupnih pregovora s EU. Kako se navodi, u 2025. će biti potrebno nastaviti aktivnosti za ispunjavanje obaveza iz Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu za IPA III o posebnim aranžmanima za provedbu finansijske pomoći Unije našoj zemlji u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), a koji se prvenstveno odnosi na imenovanje pozicije državnog IPA koordinatora za IPA III i jačanje ove funkcije u BiH.
U poglavlju o vanjskoj politici, ističe se da je stabilnost neposredne i šire regije u trajnom interesu BiH.
- Promicanje dobrih odnosa i saradnje sa susjedima i zemljama u široj regiji, razvoj demokratskih procesa u tim zemljama i proces njihovih evropskih integracija imaju pozitivan učinak koji jača unutrašnju sigurnost BiH. BiH je opredijeljena za aktivnu međunarodnu političku, ekonomsku, vojnu i sigurnosnu saradnju, te će uložiti dodatne napore kako bi ostvarila strateške interese u približavanju i institucionalizaciji odnosa s relevantnim međunarodnim strukturama, navodi se.
Borba protiv korupcije prepoznata je kao ključni izazov vladavine prava i uslov za napredak prema EU. BiH je usvojila državne strategiju i akcioni plan za borbu protiv korupcije 2024–2028. te najavila jačanje implementacije preporuka GRECO-a i konvencije UNCAC.
U završnom poglavlju, naša zemlja naglašava da će nastaviti reviziju svog zakonodavstva kako bi osigurala da je kompatibilno sa NATO-pravilima i propisima koji se odnose na ovaj dokument. Između ostalog, piše kako je planirana uspostava apelacionog suda BiH, smanjenje broja neriješenih predmeta, jačanje obuke i transparentnosti rada pravosudnih institucija.
- Svakako, reforme koje mi provodimo u BiH su nam se, slučajno ili ne, maltene poklopile s procesima vezanim za EU. Međutim, nalazim da je sad prioritetno da sprovodimo ovaj dio reformi koji je vezan za NATO. To znači da nam je sada prioritet da prvo uđemo u NATO i onda će nam i taj proces, uz reforme koje moramo da radimo što se tiče EU, biti puno lakši. Na neki način ćemo imati puno više benefita. Ozbiljnije će nas doživljavati kao partnera ako prvo uđemo u NATO. Šaljemo jedan signal da smo sigurna država, kaže Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH.
Ističe kako malo naših građana zna šta reforme uključuju i da one podrazumijevaju, na neki način, reparaciju kompletnog sadašnjeg sistema - pravosuđa, zaustavljanja korupcije, ljudskih prava, socijalne politike, ekonomije, sigurnosti...
Prijatelji BiH
- Puno je tu departmana gdje treba da napravimo kompletan zaokret, a to znači da će i naši građani bolje da žive. To nam je na neki način predsoblje da uđemo u Evropsku uniju, a evo što se tiče NATO-a, mi smo skoro došli do kraja. Naši su vojnici obučeni po NATO-standardima, imamo asistenciju NATO-a, imamo asistenciju NATO-štaba u Sarajevu koji sve ove godine mirovne misije pomaže Bosni i Hercegovini, kao i američka ambasada, ambasade Kvinte, Turska i sve zemlje koje su prijatelji Bosne i Hercegovine. Pomažu nam da reforme lakše sprovedemo. Međutim, vrlo je bitan unutrašnji konsenzus. Nalazim da svi mi, kada su u pitanju naš euroatlantski put i suverenost naše države, moramo da razmišljamo kao jedno za bolje ciljeve i za sigurniju, sretniju budućnost, kaže Gupta.
Brkić je tokom nedavnog boravka u Bruxellesu informisao saveznike da je Program reformi za ovu godinu usvojen na nivou Komisije te će, u skladu sa zakonskim procedurama, biti upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje.
- Prije godinu-godinu i nešto kriza nije bila bitno manja u Bosni i Hercegovini, pa smo imali program za 2023. i 2024. usvojen. Ne očekujem neke političke probleme, istakao je Brkić.