Jačanje Oružanih snaga je obaveza države, ali... - Kada neće BiH, hoće NATO!

Novca za opremanje i modernizaciju OSBiH u budžetu svakako nema/Anadolija
Pitanje modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine posljednjih dana u žiži je javnosti nakon što se ministar odbrane BiH Zukan Helez prošle sedmice u Istanbulu sastao s predstavnicima vodećih svjetskih kompanija iz oblasti namjenske industrije.
Zakon i sporazumi
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Oružane snage BiH dobijaju savremene protivzračne i protivoklopne sisteme, sve s ciljem očuvanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH, kao i postizanja interoperabilnosti sa NATO-snagama. Najava modernizacije OSBiH naišla je na negodovanje predstavnika vlasti iz bh. entiteta Republika Srpska, koji su naveli da Helez djeluje mimo institucija.
No, ministar Helez izjavio je za Oslobođenje da modernizacija i opremanje Oružanih snaga BiH idu u skladu s domaćim zakonima i međunarodnim sporazumima, uprkos, kako navodi, opstrukcijama ministara iz Republike Srpske.
- Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o modernizaciji i opremanju Oružanih snaga za period 2017-2027, što znači da to traje još dvije godine. Važno je napomenuti da smo dosad bili dužni, ovaj i raniji saziv Vijeća ministara, da izdvojimo dvije milijarde maraka za modernizaciju i opremanje Oružanih snaga. Nismo ni marke izdvojili, zato što to blokiraju upravo ministri iz Republike Srpske, naglašava Helez.
Drugi akt na temelju kojeg se proces opremanja odvija, navodi Helez, Sporazum je o vojno-finansijskoj saradnji između Republike Turske i Bosne i Hercegovine, koji je potpisan 2021. godine i traje do 2026. Tu je i plan pomoći NATO-a sa samita u Madridu, kada su za OSBiH izdvojena 52 miliona eura.
- Tako da ja imam akte i imam zakon. To je sve u skladu sa Ustavom, zakonom i organima države koji su po Ustavu nadležni da to rade. Nigdje ništa nisam prekršio, poručuje Helez.
Posebno je oštar prema predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, te podsjeća da Dodik nema veze s Oružanim snagama BiH.
- Ne zanima me šta priča, ja radim svoj posao. I hoću da Oružane snage budu rame uz rame po spremnosti kao oružane snage Srbije i Hrvatske. To smo potpisali kao tri ozbiljne države 1997. godine u Beču, podsjeća Helez.
Kada je riječ o konkretnoj opremi, Helez ističe da je fokus na protuoklopnim i protuzračnim sistemima, ali se pažljivo bira šta će se tačno nabaviti.
- Nećemo sve što Turska ima, jer nam ne treba. Uskoro u BiH dolazi turska delegacija da zajedno s našom namjenskom industrijom sarađuje, da nam pomogne u razvoju namjenske industrije. To nije samo za naoružavanje, to je i za prodaju, za rast ekonomije, za rast BDP-a. Svi od toga živimo, naglašava Helez.
Govoreći o kadrovima, Helez potvrđuje da je proces obuke već u toku.
- Već su momci na obukama. To ide, to smo davno dogovorili. Nama je bitnije da se momci obuče, nego da nabavimo oružje, kaže Helez.
Vojnopolitički analitičar i kolumnista Oslobođenja Đuro Kozar podsjeća da je Bosna i Hercegovina od 2006. u Partnerstvu za mir NATO-a, te da u okviru toga naša zemlja ima bilateralne odnose sa zemljama NATO-a u okviru kojih je i pomoć u naoružanju i opremanju Oružanih snaga BiH, budući da u državnom budžetu nema dovoljno sredstava za tu svrhu.
- Dakle, državni budžet daje samo osnovni novac za plaćanje plaća zaposlenih u MO i OS, a za naoružavanje i opremanje nema sredstava i zato je Bosna i Hercegovina prinuđena da se modernizira iz donacija zainteresovanih članica NATO-a. Najveći donatori su Sjedinjene Američke Države, a tu ima i niz drugih zemalja koje pomažu, kao što su Njemačka, Velika Britanija, pa i Turska, ističe Kozar.
Naglašava da to nikome ko želi jaku Bosnu i Hercegovinu ne bi trebalo da smeta.
- Onima koji ne žele BiH kao funkcionalnu državu, koji bi željeli da se Bosna i Hercegovina demilitarizira, da ona uopšte nema oružane snage, odnosno da ima samo vojnu muziku i četu za počasne događaje kad dolaze pojedini državnici, to smeta. BiH neće takvu minimalnu vojsku, simboličnu, nego hoće da ima razvijenu vojsku koja će biti spremna u svakom slučaju da izavršava svoje misije. A to su zaštita suvereniteta i cjelovitosti države, sudjelovanje u misijama mira u okviru NATO-a i EU, te zaštita civilnog stanovništva i deminiranje područja koja su još pod minama. To su osnovne stvari kojima se Oružane snage BiH bave i one su tu da budu na dobrobit svih naroda i oba entiteta, naglašava Kozar.
Program reformi
Da BiH nastavlja svoj NATO-put, potvrđuje i to da je Komisija za saradnju s NATO-om protekle sedmice usvojila ITPP za period 2025-2028. Ovaj program predstavlja dodatni mehanizam prilagođen specifičnim potrebama BiH u partnerstvu s NATO-om.
Kako saznajemo, Program reformi za 2025. godinu je u završnoj fazi izrade i očekuje se da u u ranoj jeseni započne procedura usvajanja pred Vijećem ministara BiH.