Izabrana djela Alije Isakovića - dragocjeni doprinos Bosni i Bošnjacima

Alija Isaković, pripovjedač i romansijer, dramatičar, putopisac i esejista, pisac je izvornih književnih djela univerzalnog duha. Alija Isaković, književni historičar, leksikograf i bibliograf, antologičar, urednik i redaktor, autor je i priređivač najvažnijih djela o književnosti kao neopozivom obilježju i univerzalnoj legitimaciji Bosne i bošnjačkog naroda. Njegova izabrana djela objavljena su sa zakašnjenjem od više desetljeća, u izdanju koje na reprezentativan način afirmira njihova pojedinačna značenja i zajednički smisao, njihov književni uspon i epohalni značaj.
Biće Bosne i bošnjačkog naroda
Mi stariji sjećamo se izlaska prvih izdanja izabranih djela Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića, kao pojava u ne tako davnim vremenima prošlog stoljeća. U najširem krugu narodnog saznanja i vrednovanja doživljavalo ih se kao događaje legitimiranja prisutnosti bošnjačkog naroda i Bosne u politički nadziranim i društveno usmjeravanim tokovima kulturnog života, u književnim krugovima branilo ih se i osporavalo kao pojave u oficijelno nepostojećoj književnosti, u individualiziranim pristupima, nastojalo ih se razumijevati kao individualne i utoliko univerzalne književne izraze. “Književnost je novost i ostaje uvijek novost”, kaže Ezra Pound. U izdanjima prvih izbora iz djela Ćatića, Bašagića i Mulabdića, bošnjačka književnost se otkrivala kao stara novost.
U međuvremenu su objavljena, među ostalim, izdanja izabranih djela Midhata Begića, Meše Selimovića, Skendera Kulenovića, Ćamila Sijarića, Nedžada Ibrišimovića, Abdulaha Sidrana, Dževada Karahasana, Enesa Durakovića. Izdanja su se pojavljivala kao autentični događaji u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti, kao događaji bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Djela koja sačinjavaju ova izdanja, žive pojedinačni i zajednički život u užim i širim krugovima zanimanja, u skladu sa dinamičnim preplitanjima pokreta značenja u sebi i vladajućih književnoestetskih tokova u procesima književnosti, bosanskim, evropskim, svjetskim. Ima još izbora književnih djela bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca, ima još mnogo značajnih djela koja su rasuta u pojedinačnim objavama i nedostupna međusobnom rasvjetljenju, a nova vrijedna djela se neprekidno objavljuju. Međutim, ova djela izražavaju i otkrivaju, svako na svoj način, istinu da književnost spada u biće Bosne i bošnjačkog naroda, da je oblik bosanskohercegovačkog i bosanskog samosaznanja, a ne nešto što se nosi i čega se može riješiti. Izdanje izabranih djela Alije Isakovića ovjerava tu istinu dragocjenim doprinosom.
U Izabranim djelima Alije Isakovića svako je djelo pokret značenja po sebi; većina knjiga imaju biografiju i epohalnu značajnost, neka veću, druga još veću. Većina izvornih književnih djela su stekla književne nagrade i priznanja; djela o književnosti, jeziku i političkom identitetu Muslimana spadaju u najuži krug važnih knjiga bošnjačke i bosanskohercegovačke nacionalne biblioteke. Prvih pet knjiga u nizu od jedanaest knjiga su izvorni književni tekstovi, romani, pripovijesti, drame, putopisi, eseji. U prvoj knjizi je tekst predgovara izabranim djelima urednika izdanja Enesa Durakovića.
Romani, publicistika, rječnik
Prva i treća knjiga su romani “Sunce o desno rame” i “Pobuna materije”. Za njih se kaže da su tek dijelom pročitani u romanesknim inovativnostima koje sadrže. Šesta knjiga su publicistički radovi. Sedma knjiga je “Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku”, i ona zahtijeva da se kod njezina spominjanja zaustavimo. Karakteristična leksika je mentalni instrumentarij u životu naroda, i u drugim narodima ovakve knjige nastaju u naučnim institucijama najvišeg akademskog statusa. Kao ilustracija, samo jedna: selam je arapska riječ, a poselamiti bosanska.
Osma je knjiga “Biserje”, prva antologija bošnjačke književnosti; njezina pojava je razmeđe. Deveta knjiga je “Hasanaginica”, knjiga evropske i svjetske recepcije naše balade, najznačajnije djelo o narodnom stvaralaštvu južnoslavenskih prostora. Deseta je knjiga “O nacionaliziranju muslimana”, jedno od najznačajnijih djela o identitetu Bošnjaka, jedanaesta knjiga je Bibliografija, čiji su autori Narcisa Puljek- Bubrić i Sanin Hatibović.
Alija Isaković je najistaknutija ličnost bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pokreta sinteze kreacije i tradicije književnosti s kraja šezdesetih i tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U izvornim književnim djelima slijedio je zahtjeve novosti i kreativnosti. U djelima o književnosti svjedočio je predanost tradiciji i vjernosti. Međutim, i u jednim i u drugim djelima pokazuju se titraji njihovih dubljih povezanosti, kao i njihovih rezonantnih veza sa svjetovima sadašnjosti i prošlosti, sa historijom koja se susreće u djelima historičara i sa poviješću koja se susreće u životu. Djelo Alije Isakovića zato ima budućnost.