Grabovica razotkriva ono što se predugo šutjelo: Doboj je bio poprište genocida
Grapska: Zločini nad Bošnjacima su bili dio šire politike genocida
Knjiga “Tragovi genocida: Grapska 1992–1995”, autora dr. sc. Almira Grabovice, rezultat je višegodišnjeg istraživanja i donosi detaljan prikaz zločina počinjenih u Doboju, s posebnim fokusom na Grapsku, koje je Viši regionalni sud u Düsseldorfu pravosnažno okvalificirao kao genocid nad Bošnjacima. Ovu presudu kasnije je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Dokazi izneseni u ovoj knjizi nesumnjivo potvrđuju da zločini počinjeni nad Bošnjacima Grapske i šireg područja Doboja 1992-1995. nisu bili izolovani incidenti, već sastavni dio šireg, organizovanog velikosrpskog projekta agresije i genocida nad bošnjačkim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Sistematski napadi na civile, uspostavljanje logora, masovna ubistva, prisilna zatvaranja i rušenje vjerskih i kulturnih objekata u Doboju predstavljaju lokalnu manifestaciju politike koja je imala za cilj stvaranje “etnički čistih” teritorija. Time su zločini u Grapskoj jasno prepoznati kao dio sveobuhvatnog zločinačkog poduhvata, čije posljedice i danas duboko obilježavaju bosanskohercegovačko društvo i državu.
Detaljno prikazani zločini i ubijanja, evidencije ubijenih i zatočenih civila, te uništenje kulturne baštine, ne ostavljaju prostor sumnji u namjeru izvršilaca da trajno promijene demografsku i društvenu sliku ovoga kraja.
Snažan dokaz o postojanju genocidne namjere čine i masovne grobnice otkrivene na prostoru Grapske koje svjedoče o pokušajima prikrivanja tragova zločina. Iako je dio odgovornih za zločine procesuiran pred sudovima i osuđen, pravda za mnoge žrtve još uvijek nije u potpunosti zadovoljena. Pred domaćim i regionalnim sudovima, kao i pred ICTY-jem, zločini počinjeni na području Doboja prepoznati su i procesuirani kao dio šireg obrasca sistematskih zločina protiv čovječnosti i genocida u BiH. U ovoj knjizi iznijeti su ključni pokazatelji i rezultati rada ovih sudova, potvrđujući da su zločini nad Bošnjacima u BiH, s posebnim fokusom na one na prostoru Grapske i šireg dobojskog područja, bili sastavni dio organizovanog i planski sprovedenog velikosrpskog projekta.
Presude njemačkih sudova, posebno slučaj Nikole Jorgića, imaju izuzetnu važnost u razumijevanju i dokazivanju genocida nad Bošnjacima izvan prostora Srebrenice. Iako se u javnom i pravnom diskursu, oslanjajući se prvenstveno na presude ICTY-ja, genocid često sužava na područje Srebrenice iz jula 1995, presude njemačkih sudova pružaju čvrst i međunarodno priznat dokaz da je genocid nad Bošnjacima počinjen i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine – uključujući Doboj-Grapsku, Kalesiju-Osmaci, Kotor-Varoš i Foču.
Promocija knjige bila je u Grapskoj 18. jula
Kroz proces protiv Nikole Jorgića pred Višim regionalnim sudom u Düsseldorfu i kasnije pred Visokim federalnim sudom Njemačke, utvrđeno je da su ubistva, mučenja, protuzakonita zatvaranja i prisilna protjerivanja bošnjačkog stanovništva u dobojskoj regiji predstavljala čin genocida. Sudovi su jasno zaključili da su djela izvršena s namjerom uništavanja bošnjačke zajednice u njihovoj društvenoj cjelovitosti i osjećaju zajedničke pripadnosti, što je suštinska odrednica pojma genocida prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.
Ova pravna utvrđenja dodatno je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava u predmetu Jorgić protiv Njemačke, ističući da su njemački sudovi pravilno primijenili međunarodne pravne norme i da nisu prekršili temeljna ljudska prava aplikanta. Time je ojačan princip univerzalne jurisdikcije u procesuiranju genocida, što dodatno naglašava težinu i važnost ovih presuda.
Nikola Jorgić je osuđen na četverostruku doživotnu zatvorsku kaznu i osam kazni u trajanju od sedam do devet godina zatvora. Ta kazna – objedinjena u doživotnu zatvorsku kaznu za zločine počinjene u dobojskoj regiji – nepobitno pokazuje da su zločini nad Bošnjacima u Grapskoj (ubistva, zlostavljanja, progon i fizičko uništavanje civila) bili dio šire politike genocida. Ove presude nose višestruku važnost: one su međunarodno priznate, utvrđuju širi obim genocida nad Bošnjacima, razbijaju mit o lokalizaciji genocida samo na istočnu Bosnu, te daju osnovu za dalje pravne, historijske i naučne analize o karakteru rata u BiH kao agresije praćene genocidom.
Ova dokumentovana i naučno verifikovana istraživanja predstavljaju doprinos istini, pravdi i pamćenju stradanja Bošnjaka u agresiji na RBiH, te su trajni podsjetnik na obavezu procesuiranja odgovornih i očuvanja sjećanja na nevino ubijene. Knjiga dr. sci. Almira Grabovice je doprinos očuvanju kolektivnog pamćenja kako bi zločini – ne samo bili dokumentovani – već da bi se osiguralo da se slični zločini nikada i nikome više ne ponove.
Sjećanje na nevino ubijene Grapćane, priznanje njihove patnje i traženje pune odgovornosti za počinjene zločine ostaje trajna obaveza svih nas koji baštinimo vrijednosti istine, izgradnje mira i ljudskog dostojanstva.
