Glosar Sarajevskog atentata predstavljen u Pragu: Leksikografski prikaz u dva obimna toma

Valerijan Žujo (1948), književnik, esejista, autor scenarija dokumentarnih filmova i “Leksikona Sarajeva”, objavio je u izdanju Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i pod pokroviteljstvom Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, “Glosar Sarajevskog atentata”, leksikografski prikaz ovog značajnog događaja u dva obimna toma. Štampanje djela je sufinansiralo Ministarstvo za kulturu i sport Kantona Sarajevo.

Podvig pojedinca

Glosar je rječnik koji se koristi za objašnjenje riječi i izraza koji nisu široko poznati, teže su razumljivi ili su vezani uz određenu temu ili područje znanja. Valerijan Žujo navodi da je njegov Glosar zamišljen kao hibrid između leksikona, hrestomatije i bibliografije. Prvi tom od korica do korica ima 609 strana, a drugi 633. Glosar, moje je mišljenje, djeluje besprijekorno, i monumentalno. Što bi mi rekli: svjetski.

Akademik prof. dr. Mile Babić je ovo djelo ocijenio ovako: “U našim oskudnim leksikografskim prilikama, pojava ‘Glosara Sarajevskog atentata’, autora Valerijana Žuje, predstavlja istinski kulturni događaj. Dvotomno djelo na ovu intrigantnu temu, po obimu, temeljitosti i akribičnosti, nema premca. Posebnu dimenziju djelu daje činjenica da je riječ o podvigu pojedinca. Valerijan Žujo je uradio ono što obično rade dobro organizirani i ekipirani timovi istraživača. Budući istraživači sudbonosnih zbivanja pred izbijanje prvog globalnog sukoba u povijesti, imat će u Glosaru moćan oslonac.”

A akademik dr. Husnija Kamberović ocjenjuje da je Glosar “impresivna knjiga Valerijana Žuje, koja enciklopedijski precizno sabire na jednom mjestu gotovo sve u vezi sa Sarajevskim atentatom 1914. godine. Pred čitateljem se nižu uvjerljive biografije aktera atentata, sudionika ključnih političkih i društvenih kretanja, naučnika i umjetnika koji su se bavili atentatom, ključnih mjesta u vezi sa atentatom i atentatorima, događaja i sl. Ukratko, fascinantna knjiga koju treba stalno imati na stolu i stalno joj se vraćati.”

Upitala sam Valerijana Žuju zašto je napisao Glosar o Sarajevskom atentatu. Njegov odgovor prenosim u cjelini:

“Još od studije Vladimira Dedijera ‘Sarajevo 1914’, nije u nas bilo obimnijeg djela na temu Sarajevskog atentata. Vođena je, istina, rasprava, bolje kazati licitacija oko toga da li je Gavrilo Princip junak ili terorist. To nedijalektičko pitanje nije imalo i nema suštinske veze sa samim događajem, nego služi isključivo za to, da bi se onaj ko je upitan prema odgovoru svrstao među takozvane ‘naše’ ili takozvane ‘njihove’. Dakle, riječ je o učitavanju naših naknadnih sukoba i podjela u raspravu o ovom događaju od svjetsko-historijskog značaja. Moj ‘Glosar Sarajevskog atentata’ sačinjen je kao odgovor na te neprincipijelne licitacije.

Najadekvatnijom formom činila mi se leksikografska obrada velikog broja provjerenih i provjerljivih činjenica povezanih sa ovim događajem, uz ispravku golemog broja potpuno neutemeljenih tvrdnji i otklanjanje materijalnih grešaka. Ovo je, dakako, i odgovor Sarajeva na višedecenijsku kampanju protiv našeg grada, vođenu u kontekstu Atentata, na stranicana žutih, žućkastih, ali i ozbiljnijih glasila u sredinama izvan Bosne i Hercegovine.”

Šta ima u Glosaru je nemoguće opisati. Slučajno sam se zatekla na stranici 531, gdje je predstavljen Ivo Kranjčević (1895-1968), “maturant Trgovačke akademije, uključen u pripreme Sarajevskog atentata. U svojoj kući čuvao je bombu i pištolj Vase Čubrilovića. Osuđen je na deset godina tamnice. Odležao je u Terezinu do 1917. godine, a u Zenici do kraja rata. U prvim izvještajima iz Sarajeva, nakon atentata, Ivo Kranjčević je imenovan kao Milan Kranjčević. Austrougarska propaganda pokušala je sakriti činjenicu da je Hrvat Kranjčević učestvovao u zavjeri. Ime Milan činilo im se više srpskim(!). Ivo Kranjčević je u izdanju izdavačke kuće ‘Svjetlost’ iz Sarajeva, objavio knjigu svojih uspomena pod naslovom: ‘Sarajevski atentat, Uspomene jednog učesnika’. Izvode iz Kranjčevićeve knjige objavio je sarajevski list Oslobođenje u junu 1964. u 16 nastavaka.”

Slučajno sam naletjela i na crticu o Moritzu Alkalayu, slovoslagaru u štampariji koja je bila u staroj zgradi pošte, u Ferhadiji ulici: “Čabrinovićev gluhonijemi i duševno bolesni poznanik i kolega u policiji je dao izjavu: Kad me je ono udarilo, ja sam odanle otišao i ne znam šta je dalje bilo. Nakon što je razgledao fotografiju Nedjeljka Čabrinovića, svjedok Alkalay je potvrdio: To je taj mladić što je nešto bacio prema automobilu…”

Prsti su mi zapeli na stranici 410, gdje stoji: “Safet Isović (1937-2007), pjevač sevdalinki… među brojnim pjesmama komponovanim u narodnom duhu nalazi se i pjesma posvećena Gavrilu Principu”, i tekst:

Odjekuju zvuci dobošara Sarajevo dočekuje cara

Vidovdanak za pohod bijaše Ferdinand se krenu do Bentbaše

Gavrilo, Gavrilo, Mladi junače iz Bosne Tvojih se djela Gavrilo Zemljaci tvoji ponose

Mladi junače iz Bosne, Gavrilo Principe

Sunce sinu sa plavih visina Sakupi se narod iz daljina

Smjeli junak u narodu bio Sa tri pucnja cara usmrtio.

U moru rječitih i upečatljivih fotografija, ugledala sam one koje prikazuju rulju na djelu 29. juna 1914, demolirani Hotel Evropa, uništenu odjeću krojača Besarovića, demolirane i opljačkane srpske radnje na Čaršiji… mjesto atentata 1914, 1916, 1932, 1992, 2014, 2021… 2024. godine, i Obljaj, obnovljenu rodnu kuću Gavrila Principa.

“Glosar Sarajevskog atentata” je predstavljen u Pragu 4. juna 2025.

Dr. Zvjezdana Marković, menadžerka umjetnosti koja preko 30 godina podržava kulturnu suradnju i predstavlja našu bogatu kulturu i kulturno nasljeđe u Češkoj Republici, i u suradnji sa blagonaklonim češkim institucijama i našim građanima doprinosi očuvanju pamćenja naših naroda, o Glosaru Valerijana Žuje navodi:

“Kada se pojavi djelo kao što je ‘Glosar Sarajevskog atentata’ Valerijana Žuje, čovjek se mora zamisliti nad nizom pitanja koja se nameću pri pogledu na dvije knjige i obim od 1.300 stranica, koje bi trebalo da riješe niz dilema, isprave mnogo pogrešnih navoda u već postojećim djelima koja obrađuju temu Sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata. Koliko života, energije, znanja, inventivnosti, zanatske vještine i upornosti je trebalo autoru da nađe odgovore, provjeri fakta i sukobi se sa tvrdoglavim navodima nekih historičara u povodu zbivanja koja su uzdrmala i u konačnici zapalila Evropu 1914. godine? Prvi pucanj tzv. Velikog rata, koji je odnio oko 40 miliona ljudskih života, što među vojnicima, što među civilima, dogodio se na periferiji velikog Austro-ugarskog carstva. Rasplamsao se rat za koji mnogi tvrde da je otac svih kasnijih ratova. Promijenile su se granice Evrope, a iscrpljeno stanovništvo je tragalo za načinom opstanka.

Kraj rata je proizveo i rađanje novih država kao npr. Čehoslovačke, a odmah zatim i Kraljevine Jugoslavije. Sudbina naroda ove dvije zemlje je doprinijela i njihovom dobrom razumijevanju, trajnoj naklonosti te kulturnom preplitanju.

U Češkoj se nalazi zloglasni Terezin, tvrđava-logor u kome je i danas vidno obilježena ćelija gdje je u mukama umirao mladi atentator Gavrilo Princip. Neki izvori kažu da je baš u toj ćeliji tamnovao i Hadži-Lojo, čuven po otporu i ustanku koji je predvodio opirući se okupaciji Austro-Ugarske 1878.

Stoga nije čudo da je upravo u Pragu 4. juna 2025. obilježena 111. godišnjica Sarajevskog atentata razgovorom sa autorom ‘Glosara Sarajevskog atentata’, Valerijanom Žujom i Borisom Moskovićem sa Masarikovog univerziteta. Glosar je predstavljen pod krovom Narodne biblioteke Češke republike - Slovenske biblioteke, uz prisustvo značajnih historičara i publike koja njeguje pamćenje na istorijske događaje koji mijenjaju sudbinu narodā.

Princip i Hadži-Lojo

Priča o Sarajevskom atentatu i učesnicima - posrednim i neposrednim - puna je neobičnosti i različitih pikanterija. Takvo je i cjelokupno djelo Valerijana Žuje, koji će nakon Češke nacionalne biblioteke biti gost društva Lastavica, udruženja naših građana koje njeguje jezik(e) i kulturne vrijednosti naroda sa područja nekadašnje zajedničke države, Jugoslavije.”

Hadži-Lojina ulica i danas postoji u Sarajevu. Kad se u Glosaru potraži taj pojam, on upućuje na Terezin ili Theresienstadt: “mjesto i tvrđava u Češkoj… na lijevoj pritoci Labe, tj. njemački Elbe. Odlukom austrijskog cara Josipa II podignuta je potkraj 18. stoljeća velika utvrda i nazvana po njegovoj majci, carici Mariji Tereziji. Gradnja tvrđave je trajala deset godina, do 1790. Za vrijeme ratova u Terezinu je bilo 11.000 vojnika. Od polovine 19. stoljeća, izgubivši vojni značaj, tvrđava je pretvorena u zatvor. Nakon zaposjedanja Bosne i Hercegovine, austrougarske vlasti su u Terezin internirale ‘vođu’ otpora okupaciji, Hadži Saliha Vilajetovića, poznatijeg kao Hadži-Lojo. Sarajevski atentatori, Gavrilo Princip, Nedjeljko Čabrinović i Trifko Grabež, upućeni su iz Sarajeva 2. 12. 1914. na izdržavanje kazne u tamnicu u Terezin. Tamo su i umrli. Gavrilo Princip je tamnovao u istoj ćeliji u kojoj svojevremeno i Hadži-Lojo. Nakon što je Principovo stanje postalo kritično, prebačen je iz ćelije u garnizonsku bolnicu, gdje je i preminuo. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Terezin je bio tranzitni nacistički logor iz kojeg su uglavnom Jevreji bili upućivani u smrt u druge logore, a u samom Terezinu ubijeno je ili pomrlo nekoliko hiljada logoraša.”

Na 36. Internacionalnom sajmu knjige, održanom u Sarajevu od 9. do 14. aprila pod motom “Čitaj me - Knjiga, memorija, mediji”, “Glosar Sarajevskog atentata” je nagrađen u kategoriji Posebna priznanja stručnog žirija.

Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine pripadaju sve čestitke i zahvalnost za poduhvat, ravan podvigu, izdavanja “Glosara Sarajevskog atentata” Valerijana Žuje.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva je 2012. svoje najviše priznanje, Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva, jednoglasno dodijelilo Valerijanu Žuji za njegov književni i leksikografski rad.

Nažalost, Sarajevski atentat 1914. nije bio pucanj u prazno. Dokument “Glosar Sarajevskog atentata” Valerijana Žuje je najbolje što smo ikada od njega mogli naslijediti.