(FOTO) Vrt godine u Velikoj Britaniji otvara vrata
Još jednom pišem o izboru vrta godine u Velikoj Britaniji jer mi je to sa stanovišta moje struke veoma zanimljivo pogotovo u poređenju sa našim vrtovima. Tri vodeća vrta su po sadržaju dosta različita, pa da ih predstavim redom. Vrtove su ocjenjivali - TV voditeljica, dizajner vrtova i vrtlar godine.
Komercijalna namjena
Broj jedan je vrt arhitekte dizajnera koji je na relativno velikoj površini projektirao i realizirao višefunkcionalni vrt sa nekoliko savršeno organiziranih dijelova za razne namjene (porodično druženje, šire druženje, dio za odmor i relaksaciju, jezero, tj. veliki vodeni motiv sa vodenim biljem, rascvjetala prirodna livada kao ekološki aspekt). Za svaki prostor je u skladu sa stilom toga dijela vrta odabran prikladan i prefinjen izbor savršeno održavanih biljaka. Vlasnik koji je i projektant je istakao da je vrt u takvoj formi zahvaljujući i vrtlaru koji ga održava. Taj vrt je, po riječima vlasnika, za vikend otvorenih vrtova razgledalo 900 posjetilaca, što znači da vrt ima i komercijalnu namjenu.
Broj dva je mali urbani gradski vrt 15 x 11 m pun biljaka raznih oblika i veličina potencirajući zelene, a ne samo cvjetne detalje. Sav vrt je zagrljen visokim stablima koja daju intimu prostoru u urbanoj sredini. Do svih dijelova vrta i raskošnih biljaka se dolazi elegantno zaobljenim vrtnim stazama. Naravno, i ovdje plijeni sva čula vodeni motiv.
Broj tri je za mene veoma zanimljiv vrt građevinara koji puno reciklira materijale iz svoga biznisa i primjenjuje ih u vrtu te bira biljke i sadnju na način da je to sve što više samoodrživo. On sam stvara i održava vrt jer radeći u njemu, kako kaže, relaksira se i oslobađa svakodnevnog stresa.
Što iz svega ovoga zaključujem? Britanci smatraju da su kuća i vrt jedno i da je tek to dom. Oni su vrijedni vrtlari, ali kako sam i ranije pisala, u tome im pomaže i vlažna blaga atlantska klima koja prija mnogim biljkama. U gradskim urbanim sredinama su vrtovi manji pa se tu posvećuje velika pažnja izboru biljaka da bi se stvorila intima prostora. Vrtni centri su bogato snabdjeveni biljkama i materijalima za kuću i vrt. U UK su veoma popularne TV emisije o vrtovima i biljkama. Prve su emitovane sedamdesetih godina 20. stoljeća, a danas ih ima sve više i ova koju sam gledala je samo jedna od njih.
Na osnovu gledanja ovog britanskog izbora vrtova i moga iskustva sa vrtovima u BiH zaključujem da će ljudi koji vole prirodu i kod nas kad-tad sami sebi stvoriti vrt. Neki će učeći se na greškama ipak tražiti stručnjaka bar za dizajn vrta i izbor biljaka pa ga tek onda zasnovati i održavati.
Kao i svugdje, postoje ljudi koji osjećaju značaj prirode za njihov kvalitetan život pa sebi traže i stvaraju vrt kao komad prirode koja pripada samo njima i služi za totalnu relaksaciju u prirodi naklonjenoj sadržaju vrta.
Ljudi koji se bave biznisom žele lijep, kvalitetno zasnovan i održavan vrt od vrtlara i za to su spremni platiti, jer im to znači mnogo. Takav vrt, pogotovo veći, može sadržavati funkcionalni vrt za odmor i druženje te voćnjak i povrtnjak za njihove potrebe.
Drugo su urbani vrtlari kojih kod nas, s obzirom na broj vrtova iz te kategorije, ima premalo. Oni često vrtne površine iskoristite za betonske prilaze, garaže i velike betonirane terase, pa što ostane za biljke. Takvi ljubitelji zelenila i vrtova bi trebali konsultovati stručnjake pa da izborom biljaka maksimalno iskoriste preostali prostor stvarajući urbani vrt zahvaljujući kojem će trošiti manje energije i ugodnije živjeti ljeti, a upotrebom penjačica povećati zelenu površinu, kvalitet života i estetiku prostora u kojem žive i smanjiti troškove.
Treća vrsta vrtlara kod nas su vikendaši. Biraju mjesta uz vodu (gdje je lijepo, ali prijeti opasnost od poplava), ili drugi prostor sa dobrim pogledom što je na uzvisini ili u nekom intimnom prostoru u šumici. Kod vikendaša je, po meni, najveća greška što ne cijene zatečeno stanje na terenu, gdje obično ima i poneko autohtono stablo koje bi dalo početni kvalitet i intimu vrtu, jer dok novo naraste, treba vremena. Obično vlasnici sve što je zeleno posijeku, povade, poravnaju teren, izgrade objekat i tek onda dođe na red vrt. Šteta! Korisno bi bilo prije gradnje konsultovati stručnjaka. Tako bi se moglo sačuvati mnogo biljaka i uklopiti u budući vrt. Veoma važno je, iz iskustva znam, sačuvati plodnu zemlju (gornji tamniji sloj tla) neophodnu za kvalitetno i jeftinije uređenje vrta. Vikendaši su obično ljudi koji vole prirodu, vrt i rad u njemu i sve više njih se vraća prirodi koristeći vlastite površine za uzgoj povrća i voća, ostavljajući dio prostora pod livadama pa se bave i pčelarstvom.
Ugodan prostor
U konačnici, želje većine vrtlara su svugdje iste: imati ugodan prostor za odmor, boravak i za aktivnu rekreaciju i korist uzgajajući voće i povrće za vlastite potrebe. Možda previše romantično gledam na parče zemlje namijenjeno vrtu, ali bez romantike, zanosa, znanja i rada nema ni dobrih rezultata ne samo u vrtovima već ni u životu.
