(FOTO) Šetnja Sarajevom: Parkovi i zelenilo su ogledalo grada
Mraz kasni
U klimatski normalnim godinama mrazevi su u kontinentalnim dijelovima nastupali oko polovine oktobra. Znači klima se baš mijenja jer i mraz kasni već više od dvadeset dana. Ali, dani su sve kraći, a noći sve hladnije pa se vegetacija postepeno privodi kraju. Lijepo obojeno lišće leprša i postepeno otpada pa jesen i u njoj biljni svijet djeluju baš romantično. Vjerujem da u tome svi uživamo. Neko svjesno, a neko podsvjesno jer se osjeća bolje, radosnije.
Drveće posađeno u Sarajevu odmah poslije rata je već uveliko stasalo. To su danas lijepa stabla u parkovima i drvoredima koja su uspješno prebrodila ovogodišnju ljetnu vrućinu i sušu i bez zalijevanja jer su razvila već dosta dubok korijen pa crpe vodu iz dubljih slojeva tla. Stradava novoposađeno mlado drveće koje je se ne zalijeva prvih godina poslije sadnje. Vidjela sam dosta takvih primjera.
I ove godine, kao i uvijek, rado šetam sarajevskim parkovima i zelenim površinama otvorenih očiju i primjećujem ono što valja, ali i ono što nije dobro. Evo primjera.
Uniformisano kuglasto orezano grmlje “krasi” sarajevske parkove? Umjesto da raskošne grane grmlja, pune nama nevidljivih cvjetnih pupoljaka za cvatnju narednog proljeća, pokrivaju tlo i da lišće sa njih otpada i hrani tlo, u Sarajevu je većina grmova već u jesen orezana u formalne kugle kao da smo u srednjem vijeku, a ne u 21. stoljeću. Danas treba da se uvažavaju i ističu biološke osobine svake biljke, a to su njena prirodna forma, bogata cvatnja i njene sjemenke i plodovi. To je ono što se od ukrasnog grmlja posađenog u vrtovima i parkovima očekuje. Ali, u Sarajevu se već u jesen kuglasto “obriju” mnogi grmovi, što je potpuno pogrešno. Zašto? Zato što se na svim granama grmova koji cvjetaju u prvoj polovini godine, odnosno prije ljeta, a takvih je najviše (forzicija, japanska dunja, pajasmin i dr), već ove godine formiraju cvjetni pupoljci koji će se otvarati i grmovi obilno cvjetati narednog proljeća. Orezivanjem tih grmova sada, u jesen, pa i prerano u proljeće, na odrezanim granama bacamo sve buduće cvjetove i listove. Rezanjem grana bitno se smanjuju zelena masa, cvatnja u proljeće (za ljude ljepota i ugođaj), pčelama paša i pticama zimska hrana (sjemenke i plodovi). I još nešto veoma važno, tako se troši radna snaga na orezivanje i na nepotrebno okopavanje i košenje između grmova i umjesto da sa grana koje pokrivaju tlo u jesen otpadne lišće, pokriva ga i hrani biljke, “stručnjaci” ga odnose na smetljište. Uniformisano orezane sve vrste grmlja djeluju neprirodno.
Kako treba pravilno orezivati parkovsko grmlje? Vrlo jednostavno. U proljeće poslije cvatnje se iz sredine grmova izrežu do dna tamnije, stare grane, da bi preostale svjetlije, mlađe grane imale što više svjetla i sunca da razviju dugačke grane do tla i na njima obilje listova i cvjetnih pupoljaka za cvatnju naredne godine. Tko ima pravo da nas liši toga? Gdje je tu struka? Tko rukovodi poslovima održavanja grmlja i zelenih površina? Tko vrši nadzor nad tim radovima? Pitam se. Zašto? Zato što takvim održavanjem nemamo onoliko zelenila i cvjetova koliko objektivno treba da imamo od posađenog grmlja, zato što plaćamo to nestručno orezivanje, pa i nepotrebno okopavanje i košenje okolo grmova.
Moram pohvaliti da ima dosta lijepih i kvalitetno održavanih i orezivanih živih ograda. Naročito uz glavne saobraćajnice.
Ono što ne valja su isto tako mnoge zapuštene i zakorovljene žardinjere na javnim zelenim površinama, ali i ispred mnogih ugostiteljskih objekata. Ima i vrlo pozitivnih izuzetaka.
Upozoriti nadležne
Ne pišem ovo samo zato da kritikujem već zato da upozorim nadležne preduzeća, općine i Kanton da to ne valja i da nismo građani spremni plaćati nečije neznanje. Jer navedeno je zaista neznanje koje plaćamo našim novcem. Ima još nešto, ljudi iz manjih mjesta i vrtlari amateri misle da je takvo orezivanje uredu pa ga primjenjuju i tako se to neznanje širi. Dosta je! Pogledajte nekoliko fotografija.
