(FOTO) Od Napoleona do Lea, doktora za baštinu
Mjesto Osijek. Destinacija: Muzej Slavonije, najveći nacionalni muzej općeg tipa u Hrvatskoj. Muzej Slavonije je srce kulture čarobnog Osijeka, najvećeg i nezaboravnog slavonskog grada. Tradicionalno Osječko ljeto kulture nezamislivo je bez atrakcija ovog fascinantnog Muzeja. Ljeto u Muzeju započelo je 4. ovog mjeseca zanimljivim predavanjem o ogledalima, a to je ujedno i šlagvort za muzejski grande-šou krajem godine, spektakularnu izložbu namještaja.
Kićenje i ogledanje
Viša kustosica i voditeljica Zbirke namještaja Andreja Šimičić u svojem predavanju pod nazivom “Ogledalo, ogledalce moje...” aktualizira ovaj predmet u ljudskoj povijesti poznat još iz brončanog doba, pa kroz ovu misterioznu i dugovječnu storiju ukazuje na promjene kanona ljepote, ukusa, mode, načina života, ali i same izrade i ukrašavanja ogledala. Svojom analizom povezuje antičke mitove, od Narcisa koji se ogleda u površini vode, do ogledala raznoraznih epoha i stilova, a najveća fora je link s našom svakodnevicom i ekranima sveprisutnih mobitela.
Samo za čitatelje Oslobođenja kustosica Andreja objašnjava ovaj element iznenađenja. Na pitanje jesu li ljudi danas stvarno toliko opsjednuti stalnim ogledanjem u “nešto”, odgovara: “Znate šta, mislim da jesu, ali mislim da to nije samo naš današnji izum, da je to zaista tako od početaka civilizacije. Još od antičkog doba koliko znamo, a možda još i ranije, krenulo je to naše kićenje, pa onda s kićenjem i ogledanje. Prva ogledala nastajala su glačanjem materijala koji je služio za ogledanje, pa preko staklenih stižemo i do ovih naših mobitela”.
Dalje pojašnjava da je iz fundusa muzejskog Odjela umjetničkog obrta odabrala predmete iz zbirki namještaja, metala i osobnih predmeta koji su povezani uz fenomen ljepote. Lijepo je nikad konačno definirana estetska kategorija. Ali, kad se uz temu ljepote povežu i predmeti kao što su ogledala, i sve to upakira u šarm muzejskog henganja, ova osječka ekstrapriča je zacementirana.
Predavanje je koncipirano tako da se nakon povijesti i načina proizvodnje ogledala prelazi na priču o tipovima ogledala, ilustriranu primjerima iz muzejske Zbirke namještaja. U ovoj jedinstvenoj kolekciji čuvaju se razna ogledala, toaletne kutije, stolići i tzv. psihe iz razdoblja od 18. do 20. stoljeća izrađeni u Osijeku, ali i u raznim europskim radionicama i tvornicama. Najkomad? Kustosica Andreja kaže da joj je jako drago toaletno ogledalo kojeg je izradio osječki stolar Dragutin Prohaska za svoju suprugu Tereziju.
- Ogledalo se nalazi u okviru pričvršćenom na kutiju u kojoj su ladice za toaletni pribor, iznad samog ogledala stolar Prohaska je u jednostavan okvirić uložio fotografiju sebe i svoje supruge Terezije, a na gornjoj površini kutije u intarziji je izradio njezine inicijale kao i simbol tri srca i sidro, vjera, nada i ljubav, opisuje ovo raritetno ogledalo u kojem se ogleda i čista ljubav.
Čista je privilegija i užitak đir po Muzeju Slavonije, a đirovati se može i virtualno. Osim što je najveći kompleksni muzej u Hrvatskoj, Muzej Slavonije je i jedan od deset najstarijih muzeja u državi. Osnovan je 1877. kao “Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka”. Ova muzejska institucija ima najraznovrsniji fundus koji čine 161 zbirka s oko 300.000 predmeta. Knjižnica Muzeja Slavonije najveća je muzejska knjižnica u Republici Hrvatskoj. Muzej ima 11 odjela, od dokumentacijskog, etnografskog, numizmatičkog, prirodoslovnog i povijesnog do odjela edukacije i promidžbe.
Muzej Slavonije poznat je i po bogatoj izdavačkoj djelatnosti, pogotovo po stručno-znanstvenom časopisu Osječki zbornik u kojem tekstove objavljuju najugledniji stručnjaci i znanstvenici. Tijekom srpske agresije i obrambenog Domovinskog rata zgrada Muzeja pretrpjela je ogromna oštećenja, a stalni postav je evakuiran. Široj javnosti je manje poznato da je na Osijek, nakon Dubrovnika, palo najviše agresorskih granata, u ovim granatiranjima živote je izgubilo više od 1.000 građana Osijeka.
Muzej trenutno djeluje na šest lokacija, uskoro će biti na novoj lokaciji unutar povijesne osječke Tvrđe (zgrada Donje oružane), gdje će biti i stalni postav. Prema riječima kustosice Andreje, velika izložba namještaja koju Muzej Slavonije otvara ove jeseni bit će ujedno i remake stalnog muzejskog postava iz 1933. godine.
- Muzej je u samim počecima funkcionirao kao Arheološki muzej, a namještaj se sustavno počinje prikupljati od sredine 20. stoljeća, preciznije od 30-ih godina prošlog stoljeća. Stalni postav otvoren je 1933. godine, na našoj izložbi će prvi dio biti posvećen tom stalnom postavu, a bit će izložen i dio materijala pokazan 1933. Zatim smo 1950-ih godina otvorili veliki dio stalnog postava, upravo Odjela umjetničkog obrta, gdje je namještaj bio okosnica, to je bio prikaz namještaja kroz stilska razdoblja. Na našoj izložbi koju pripremamo, krećemo sa starim, ali i sa novootkupljenim i novodobivenim namještajem, polako, od razdoblja baroka i rokokoa pa sve do suvremenoga doba, govori kustosica.
U Zbirci namještaja Muzeja Slavonije čuva se oko 700 predmeta, na izložbi će biti pokazano njih nešto više od 100.
- Okosnica izložbe je priča o namještaju, ali će biti tu i drugi predmeti iz naših odjela i zbirki, u našem Muzeju možemo pronaći sve što god želimo da pokaže kontekst i osigura opis naših priča, kaže Andreja.
Izdvaja nekoliko zanimljivih komada namještaja koji će biti izloženi. “Bit će izložen naslonjač koji je bio dio ansambla Napoleonovog prijestolja, koji čuvamo u našem Muzeju”, otkriva.
Ovaj unikatni eksponat stigao je u Muzej nakon 2. svjetskog rata s ostavštinom grofovske obitelji Normann von Ehrenfels. Grof Rudolf Normann, valpovački vlastelin i kolekcionar, kupovao je po austrijskim i njemačkim aukcijskim kućama različite komade namještaja, a jedan od njih je i ovaj naslonjač za Napoleonovo prijestolje. U Muzej je došao u vrlo lošem stanju, pa su restaurirani i pozlata i tapecirung.
- Bio je izložen tijekom naše velike izložbe Valpovački vlastelini, prije pet godina, a sada je opet trenutak kad ga ponovno možemo pokazati našim posjetiteljima koji ga nisu vidjeli na toj izložbi, ističe kustosica.
Na izložbi namještaja u Muzeju Slavonije moći će se vidjeti i najstariji sačuvan osječki komad namještaja. Riječ je o namještaju spavaće sobe iz sredine 19. stoljeća, izrađen je u Osijeku, ima potpis lokalnog majstora stolara. Šećer dolazi na kraju: među eksponatima u postavu izložbe bit će i dnevna soba “Osijek” koju je 1960-ih dizajnirala Blaženka Kučinac, a proizvela jedna od najznačajnijih tvornica namještaja iz tog doba Mobilia “Ivo Marinković” iz Osijeka.
Kučinac je jedna od prvih žena koja stvara u području industrijskog dizajna u Hrvatskoj i bivšoj Jugi. Proslavila su je tri programa sobnog namještaja “Osijek”. Ova nagrađivana garnitura se tada proizvodi u čak 250.000 primjeraka. Kučinac je uvrštena u međunarodno izdanje 100 godina, Europljanke u arhitekturi i dizajnu 1918-2018. U jednom od svojih rijetkih intervjua za lokalne medije ispričala je da je karijeru završila 90-ih kao savjetnica u robnoj kući sarajevskog Šipada u zagrebačkoj Dubravi.
Traži se karta više
Vraćam se na Osječko ljeto kulture 2024. Muzej Slavonije snažno podržava ovu manifestaciju s nekoliko programa. Pitam Andreju kako vidi budućnost Muzeja?
- Isprofilirali smo se kao mjesto okupljanja mladih ljudi, Muzej sudjeluje u svim gradskim događanjima. Pedagoški odjel je vrlo aktivan. Organiziramo radionice koje vode ljudi iz struke, prepoznati smo u gradu po tome, odlično su posjećene, uvijek se traži karta više, odgovara.
Među ostalim, u sklopu Osječkog ljeta kulture organizirana je likovna radionica u Muzeju pod nazivom “Otkrij sebe” u kojoj se likovnost prepliće s tradicijskom vizualnom kulturom, inspiracija je narodni ornament. Voditelj radionice u sklopu programa “Doktori za baštinu” je diplomac Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, 23-godišnji Leo Pavlović.
Čitatelji Oslobođenja, ljubitelji umjetnosti, upoznali su Lea. Predivni talentirani Leo početkom ove godine govorio je za subotnji dodatak Oslobođenja Pogledi, a povod za intervju bila je Leova pobjeda na državnom natječaju A4 za studente diplomskog studija umjetničkih akademija Split, Osijek i Zagreb te pobjednička izložba u Galeriji Kortil u Rijeci. Na kraju razgovora kažem simpatičnoj Andreji da Leu prenese poruku: Oslobođenje pozdravlja doktora za baštinu!
