(FOTO) Gradski muzej Varaždin slavi 100. rođendan
Gradski muzej Varaždin obilježava 100. obljetnicu osnivanja. Ekskluzive. Nezaboravni momenti. Jedan od njih se događa i u Bosni i Hercegovini. “Rođendani se obično slave jedanput za familiju, a drugi put put za prijatelje. Mi smo ove godine odlučili - budući da je zaista tako vrlo vrijedan jubilej! - proslaviti ga tokom čitave godine”, otkriva samo za čitatelje Oslobođenja ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini.
Najtraženiji muzejski ravnatelj ovih dana u državi, za kojim zbog velikog jubileja kaska hrpa novinara, odmah pristaje na razgovor za naš list. Čestitka pa spika.
Glavni događaji rođendanske proslave su četiri vanserijske grande-izložbe. Prva od njih otvorena je u srijedu, 19. ovog mjeseca, u palači Herzer. Izrazito zanimljiv multimedijalni postav s više stotina raznovrsnih eksponata. Naziv izložbe je “25-ta prije 100 ljeta”, a govori o svečanom otvorenju Muzeja 16. 11. 1925. Dočarava prvi muzejski postav, ali i stil života u tim prohujalim vremenima, kao i svakodnevicu stanovnika Varaždina.
Grad baroka i anđela
U godini 1925. u kojoj stiže prvi fotoaparat Leica, Scott Fitzgerald piše Velikog Gatsbyja, Sergej Eisenstein snima Podmornicu Potemkin, a nadrealisti organiziraju prvu izložbu, Varaždinci masovno hrle u novootvoreni Muzej vidjeti svojim očima premijeru. “Tematizira kontekst otvaranja muzeja, na toj izložbi može se vidjeti kako se živjelo, kako su se obilježavale različite obljetnice, kako su izgledali školstvo, zdravstvo, kultura, društveni život, pa čak i gastronomija i glazba tih 20-ih godina prošlog stoljeća u Varaždinu. Naravno da su već tada dolazili iz čitavog svijeta zvuci jazza, na vrata kuca Art Deco. To je bilo doba velikog siromaštva, jer je Prvi svjetski rat netom završio, ali i doba u kojem se vjerovalo da će svaki novi dan biti bolji. Dolazili su veliki tehnološki napreci, industrija. Onda je sve to stalo koncem 1920-ih, kad je nastupila velika svjetska ekonomska kriza. Sve u svemu, dinamično razdoblje, vjerujem da ćemo kroz ovu izložbu to uspjeti i prikazati”, opisuje ravnatelj Muzeja.
Miks artefakata, dokumentarnih fotki, glazbe... Najbrojniji su predmeti iz muzejskih fundusa, a dio dolazi iz privatnih zbirki, Muzeja hrvatskog vatrogastva u Varaždinu i Prve gimnazije Varaždin. Doba nade u bolje sutra i optimizma dokumentira se i tadašnjim modnim hitom, originalnom roza haljinom u stilu čarlstona. Posebna fora su eksponati iz premijernog postava, oni najstariji i oni najvećih dimenzija. Autor koncepta je muzejski kustos Davor Kraš.
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj poziva Varaždince i goste da vide ovu jedinstvenu izložbu. Blic-pogled, ali u prošlost. O startu ove inspirativne stogodišnje priče, ravnatelj kaže: “Davne 1925, točnije, 16. 11, zanimljivo, bio je ponedjeljak, iako u pravilu muzeji ponedjeljkom ne rade, ali evo u Varaždinu osnovan je Gradski muzej Varaždin.”
Muzej za poluvrijeme/Andrej Svoger
Gradski muzej Varaždin utemeljen je na poticaj Varaždinskoga muzealnog društva i svečano otvoren za posjetitelje spomenutog ponedjeljka u prostoru utvrde Stari grad. Prvi stalni postav bazira se na predmetima koje Muzeju doniraju poznate varaždinske obitelji. Muzej danas u svojim fundusima kolekcionira više od 200.000 predmeta. Gradski muzej Varaždin je sada po bogatstvu građe četvrti gradski muzej u Republici Hrvatskoj, odmah iza Dubrovnika, Karlovca i Zagreba.
Varaždin danas sa svojih više od 48.000 stanovnika je grad raskošne kulture, s nevjerojatno moćnim osjećajem za tradiciju. Dok hodaš ovim čudesnim gradom, svaki prizor je kao filmski kadar. Poznat i kao grad baroka, ima jedan od rijetkih festivala barokne glazbe u svijetu. Čuven je i kao Grad anđela. Jer mali milijun anđela s gradskih baroknih fasada promatra svijet i ljude u njemu, pa imaš osjećaj da svakim korakom pratiš ritam veličanstvenog mjuza Bacha i Vivaldija.
Varaždinski Gradski muzej je čista romantika. Smješten je na četiri lokacije u samoj stvarno čarobnoj povijesnoj jezgri grada. To su gotičko-renesansna utvrda Stari grad, barokna palača Sermage, klasicistička palača Herzer i Kula stražarnica. Muzeju je na korištenje dodijeljena i srednjovjekovna zgrada tzv. Žitnica u kompleksu Staroga grada. Svi zajedno imaju ukupno više od 2.000 godina.
Jedan od najvećih na sjeveru Hrvatske, varaždinski Muzej je ustanova kompleksnog tipa, ima 6 specijaliziranih odjela: Arheološki, Povijesni, Kulturno-povijesni, Etnografski, Prirodoslovni i Galerija umjetnina. Usto, u Muzeju djeluju i Konzervatorsko-restauratorski, Dokumentacijski odjel i Odjel zajedničkih službi. Osim građe, Muzej se širi i po najznačajnijim gradskim objektima. Slika atmosfere i običaja.
“Možda danas najvrednijim povijesnim zgradama i palačama koje su u vlasništvu Grada Varaždina upravlja Gradski muzej Varaždin”, govori ravnatelj Bojanić. Sve su to spomenici kulture pod zaštitom. Najnovija akvizicija od prije godinu dana je najvrednija rokoko palača u Hrvatskoj, palača Patačić, koja je jednim dijelom ustupljena Gradskom muzeju Varaždin, a prvi programi u ovom impresivnom zdanju kreću u svibnju ove godine.
Edukacijske radionice/Andrej Svoger
Muzej trenutno ima 3 stalna postava. Stalni postav “Svijet kukaca” u palači Herzer je plod znanja i truda varaždinskog prirodoslovca i gimnazijskog profesora Franje Koščeca, ujedno i prvog kustosa Prirodoslovnog odjela koji nastaje zahvaljujući njegovoj donaciji. Tijekom 50 godina profesor Koščec skupio je 70.000 primjeraka kukaca (mravi, pčele, ose) i 15.000 herbarija s područja Varaždina. Palača Sermage je pak lokacija s dva galerijska postava slika, starih majstora i suvremenih hrvatskih umjetnika.
Vraćamo se na program rođendanskih proslava. Izložba “25-ta prije 100 ljeta” ostaje otvorena do 11. mjeseca, a već u 5. mjesecu slijedi druga velika izložba i nova senzacija: prva retrospektivna izložba Antuna Borisa Švaljeka (Zagreb, 1951 – Zadar, 2023) U Varaždinu izložba se otvara u 5. mjesecu, 250 djela ovog velikog, rođenog slikara, briljantnog crtača i sveučilišnog profesora bit će postavljena u palačama Sermage i Patačić. Nakon Varaždina izložba se otvara u siječnju iduće godine u Mostaru, potom seli u Zadar te u Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu, popularni Meštrovićev paviljon.
Srijeda u muzeju/Andrej Svoger
Upravo ovom izložbom trebala bi biti otvorena novoobnovljena galerija HDLU-a. Oslobođenje je u svojem redovitom subotnjem dodatku Pogledi prije točno godinu dana izvijestilo o dirljivoj izložbi u čast slikara Švaljeka u varaždinskoj Galeriji Zlati Ajngel koju organiziraju slikarevi prijatelji. Igrom sudbine, upravo u Pogledima izvijestili smo i o posljednjoj izložbi koju je Antun Boris Švaljek imao za života, prije tri godine u Čapljini, na kojoj su dominirali radovi naslikani u likovnim kolonijama u Hercegovini, parku prirode Hutovo blato, te u Širokom Brijegu.
Život i djelo Antuna Borisa Švaljeka su snažna poveznica Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2018. profesor slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Jedan od najoriginalnijih autora na domaćoj suvremenoj art-sceni. Dobitnik brojnih značajnih nagrada. Slikar i dragovoljac Domovinskog rata. Sujeluje u obrani zemlje i presudnoj oslobodilačkoj operaciji Maslenica. Kultno ime Varaždina i varaždinske urbane scene 70-ih godina prošlog stoljeća. Veći dio života, od 30. godine pa do smrti živi u Zadru. Ali, stalno se vraća Varaždinu, gdje kao gimnazijalac donosi odluku da će se baviti umjetnošću. Diplomira slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Stalni postav
Njegov jezik je bio kajkavština, kažu prijatelji slikara. U povijest arta ulazi na velika vrata. “Švaljek je neupitno vezan za Varaždin, Varaždinec, nikad nažalost nije imao retrospektivu, a sada izložbu zajedno pripremamo sa četiri institucije”, kaže ravnatelj Bojanić. O trećoj velikoj slavljeničkoj izložbi otkriva: “Otvaramo je u studenom, baš na sam dan osnivanja Muzeja, 16. 11. Izložba se zove ‘100 posto’. Prikazuje 100 manje poznatih, ali iznimno zanimljivih, drugačijih, raskošnih originalnih predmeta koji se čuvaju u našem depou, uz koje su vezane priče iz povijesti grada i Muzeja. Evo, samo da otkrijem jedan mali detalj: među ovim predmetima je i djelo slavnog ruskog draguljara Petra Karla Fabergea, psić optočen dragim kamenjem kojeg posjetitelji do sada nisu imali priliku vidjeti.”
Senzacija ima k’o u priči. U finišu, u 12. mjesecu u Varaždinu se prvi put izvan Zagreba otvara tradicionalni Bijenale hrvatskog slikarstva. Osim ove 4 velike izložbe, Muzej priprema i 30-ak drugih događanja. Jako popularne Srijede u muzeju, 32 srijede tijekom godine, u 19 sati, okupljaju more ljubitelja odličnih predavanja, srijeda je i dan kad otvaraju manje izložbe.
Svijet kukaca
Početkom godine aktiviran je također iznimno popularan muzejski Pub kviz s temama iz povijesti, kulture i umjetnosti. Održava se u lokalnom kafiću svake druge subote u mjesecu, traje sat i pol, a kroz 9 kola ekipe skupljaju bodove, pa će najbolji početkom iduće godine osvojiti vrijedne nagrade. Uz Pub kviz, u slavljeničkom programu koji nije klasično izložbeni, kako kaže ravnatelj Muzeja, jeste i kazališna predstava koja se radi namjenski za Gradski muzej Varaždin. Planirano je 10 izvedbi.
“Tema je vrlo zanimljiva, 9 ljudi dobije poziv da dođu na svečanu večeru u muzej, oni se međusobno ne poznaju, tu se naravno dogodi i neko ubojstvo koje je povezano s muzejom, onda u najboljoj maniri Agathe Christie prepliću se njihovi osobni strahovi i život, a na kraju se sve to rasplete”, priča ravnatelj. Kako to, zašto? Misteriju o raspletu ostavlja neoktrivenu. Zato, izvol’te na predstavu.
Stari grad, interijer
Neposredno nakon samog Dana muzeja 16. 11. slijedi dvodnevni stručno-znanstveni skup. “O problematici gradskih muzeja i njihovom poslovanju. Pozvat ćemo i bivše suradnike i zaposlenike da nam kroz kratka predavanja ispričaju kako je to nekad bilo, koji su problemi, kako je lijepo raditi u muzeju, i sve što takav skup donosi”, nabraja ravnatelj Bojanić. Kaže da je Muzej “ušao u stogodišnjicu malo čudno”.
Srednjoeuropski dušom i tijelom
“Naš glavni objekt po kojem smo poznati, ne samo u Hrvatskoj nego i puno šire, to je utvrda Stari grad, ove godine je zatvoren. Sva sreća pa imamo još 4 druga objekta koji će, nadamo se, nadoknaditi svim posjetiteljima i turistima glavnu turističku atrakciju Grada Varaždina.” Radi se o energetskoj obnovi Staroga grada, za koju su dobivena sredstva iz EU fondova 950.000 eura bespovratno, tj. sto posto financiranje.
Palača Patačić/Andrej Svoger
“A kako su cijene malo porasle, razliku do 1.200.000 eura, koliko su procijenjeni radovi, pokrit će naš osnivač Grad Varaždin”, ističe. “Varaždin i kultura se vole javno. To nije od jučer. Od samih početaka takav je tretman kulture. Imamo najstariju zgradu kazališta, Muzej i stara knjižnica su isto primjeri. Varaždin je na samom rubu, na sjeverozapadu Hrvatske, sve progresivne novotarije, ne samo u znanosti i obrazovanju, nego i u kulturi, u Hrvatsku su dolazile preko Varaždina. Ako je ijedan grad u Hrvatskoj srednjoeuropski svojom dušom i tijelom, onda je to slobodno možemo reći Varaždin.”
Muzej grada Varaždina dobitnik je mnogih prestižnih priznanja i nagrada iz zemlje i svijeta. I to od struke. Prije dvije godine, podsjeća ravnatelj, imali su najbolju izložbu u Republici Hrvatskoj “Dobar tek” posvećenu hrani, o kojoj smo također opširno izvijestili u Pogledima. Koliko je ljudi angažirano na organiziranju programa povodom svečanog obilježavanja 100. godišnjice? – pitam. “U Muzeju je trenutno zaposleno 37 zaposlenika. Ovisi kakve su teme izložbi, ali u pravilu u sve izložbe se uključuju svi specijalizirani odjeli kojih imamo 6. Neovisno o tome da li je izložba likovna ili povijesna, svi pomažu svima. Nema zlobe i zavisti”, kaže Bojanić.
Varaždinski muzealci, sretan vam rođendan! - kaže Oslobođenje.
