(FOTO) Blago faraona u novom domu
BLAGO FARAONA TUTANKAMONA: Više od 5.000 artefakata božanske izrade i neprocjenjive vrijednosti izloženo je u muzeju
Kada sam pročitao vijest u londonskom The Timesu da je egipatski arheolog-amater, dr. Khalil Messiha, pronašao model letjelice izrađene od sikomore, zadesio sam se u Bejrutu i prvo što mi je palo na um bilo je pitanje: nije li to dokaz da su stari Egipćani poznavali tajne vazdušne navigacije i da su letjeli u aparatima sličnim današnjim avionima. Bilo je to davne 1970. godine, u vrijeme kada sam pisao knjigu “Tajne iščezlih civilizacija”, i svaka slična informacija u meni je budila neskriveni interes. Iste večeri odlučio sam da prekinem boravak u Libanu i sutradan sam već bio u Kairu, kako bih o zanimljivom otkriću razgovarao sa dr. Khalilom Messihom.
Naravno, povod za razgovor nije mi bio isključivo njegov senzacionalni nalaz, želio sam, svakako, da saznam nešto više i o drevnim kulturama koje su nekada cvjetale na našoj planeti i o zagonetkama što su nam ostavile u vidu raznih starih zapisa, legendi i mitova, epova i bogatih arheoloških nalazišta. Šta je o svemu tome znao dr. Khalil Messiha?
KATALOŠKI BROJ 6347: Model aviona, star više od 2.000 godina, nosio je kataloški broj 6347, a bio je izložen u sali koja je nosila broj 22 u Nacionalnom muzeju u Kairu. Artefakt je otkriven 1898. godine u grobnici Pa-Di-Imen, na arheološkom lokalitetu Saqqara. Neko od arheologa ili službenika na njoj je napisao “Saqqara Bird”. Zbog toga sam pitao svog sagovornika zašto vjeruje da je riječ o modelu letjelice, a ne o modelu drevne ptice. Dr. Messiha se samo nasmijao i dao mi zapanjujući odgovor: “Napravio sam kopiju modela, dodao joj stabilizator kakav imaju savremeni avioni i znate šta se dogodilo?!... Kopija je poletjela poput pravog aviona!”
Sjetio sam se tada prastarih zapisa koji jasno govore da su stari Egipćani poznavali mnoge tajne svemira i da su se bavili astronomskim istraživanjima. Još prije 5.500 godina oni su izrađivali zvjezdane karte, a vjerovali su i da je naša planeta okrugla i da se okreće oko Sunca! U “Timeju”, prije 2.500 godina, znameniti grčki filozof Platon navodi dijalog između jednog visokog egipatskog sveštenika i zakonodavca Grčke Solona. Iz tog dijaloga jasno se vidi da su mudraci Zemlje faraona znali čak i za postojanje asteroida u svemiru.
AKADEMIK AHMED BOSNIĆ/AUTOR!!!
“Da kojim slučajem Julije Cezar nije naredio da se spali Aleksandrijska biblioteka, danas bi nam mnoge tajne drevnih civilizacija bile razjašnjene”, sugerisao mi je moj domaćin. “Štaviše, uvjeren sam da bi nam to pomoglo da još brže i sigurnije kročimo u zagonetna prostranstva svemira!...”
Ostao sam tri dana u Kairu. I dok sam s dr. Messihom svakodnevno obilazio Nacionalni muzej smješten u neuslovnoj zgradi i divio se fascinantnim eksponatima, sve vrijeme sam se pitao: Bože, kakve se sve tajne skrivaju u mračnim bunkerima ove arheološke insistucije?
CIVILIZACIJA STARA 7.000 GODINA: Danas, više od 55 godina od moje prve posjete egipatskom Nacionalnom muzeju, nadomak veličanstvenih piramida, na obalama svete rijeke Nil, u Fustatu, prvoj islamskoj prijestolnici Kaira, napokon je za posjetitelje iz cijelog svijeta otvoren novi, moderno opremljeni, veličanstveni Nacionalni muzej egipatske civilizacije (NMEC). Njegovo otvaranje imalo je više nepredviđenih faza, koje svjetska kulturna javnost prati još od 2017. i 2021. godine, kada su u novu, veleljepnu zgradu, prenesene 22 mumije, uključujući 18 kraljeva i četiri kraljice. U muzejskim vitrinama izložena je zbirka od oko 100.000 fascinantnih artefakata, koji predstavljaju egipatsku civilizaciju staru 7.000 godina - od prahistorije do modernog vremena. Tu su i 24.000 kvadratnih metara stalnih izložbenih prostora, jedinstveni dječiji muzej, konferencijski i obrazovni prostori i savremeni restauratorski centar, kakav ne postoji nigdje u svijetu.
ANKH ILI KLJUČ ŽIVOTA: Najpoznatiji simbol i dekorativni motiv
u starom Egiptu vrijedio je kao hamajlijska zaštita sretnog života
Prilikom otvaranja ovog svjetskog kulturno-povjesnog događaja, predsjednik Egipta Abdel Fattah el-Sisi održao je prigodan govor u kome nije krio svoje zadovoljstvo: “Egipat je najstarija poznata nacija na svijetu. Ovdje je civilizacija ispisala svoja prva pisma, a svijet je svjedočio rođenju umjetnosti, razvoja misli, pisanja i vjere. Egipat je inspirisao sve narode na zemlji, a sa obala našeg Nila civilizacija i ljudski napredak su zablistali za sva vremena. Danas pišemo novo poglavlje u historiji sadašnjosti i budućnosti. Ovo je najveći muzej na svijetu posvećen jednoj blistavoj kulturi, velikoj civilizaciji Egipta.”
Ovom izuzetnom historijskom kulturnom događaju, kako i priliči, svjedočili su kraljevi, kraljice, članovi kraljevskih porodica iz Belgije, Španije, Danske, Jordana, Bahreina, Omana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Monaka, Luksemburga, Japana i Tajlanda, te visoki uglednici i ambasadori Ujedinjenog Kraljevstva, Grčke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Albanije, Bugarske, Holandije, Kuvajta, Libana, Ugande, Uzbekistana, Azerbejdžana, Alžira, Katara, Maroka, Tunisa, Švicarske, Švedske, Finske, Slovačke, Austrije, Francuske, Vatikana, Malte, Rumunije, Rusije, Irske, Turske, Italije, Singapura, Indije, Kirgistane, Kine, Šri Lanke, Pakistana, Zambije, Angole, Kameruna, Južne Afrike, Gabona, Čada, Kenije, Ruande, Togoa, Brazila, Sjedinjenih Država, Kanade i drugih zemalja. Iz diplomatskih krugova Bosne i Hercegovine, nažalost, nije prisustvovao niko. Šteta!
VELIČANSTVENI PRIZOR: Posjetioce na ulazu muzeja dočekuje statua velikog faraona Ramzesa II
Posjetitelji otvorenog Nacionalnog muzeja egipatske civilizacije imaju priliku da vide i dožive sve što je vezano za egipatsku kulturnu povijest, od kraljevskih mumija do drevnih zanata, uključujući i model aviona od sikomore koji je svojevremeno otkrio dr. Khalil Messiha. Uz svaki eksponat vezana je zanimljiva priča ili legenda koja budi maštu i sagledava nebrojne zagonetke i tajne prastarih vremena. Zbog toga ovaj bajkoviti muzej istovremeno predstavlja i svojevrsni arheološki istraživački centar, nesumnjivo ključno mjesto za učenje o drevnim i vremenima starog Egipta.
JEDINSTVENI SUSRET SA HISTORIJOM: Nije potrebno posebno isticati da je Nacionalni muzej egipatske civilizacije jedna od najvažnijih modernih muzejskih institucija u Egiptu, koja nudi jedinstveno putovanje kroz cijelu historiju ove zemlje. Podignut je na pustinjskoj visoravni, koja ga energetski direktno povezuje sa vrhovima tri najznačajnije piramide, Keopsove, Kefrenove i Mikerinove, udaljene oko dva kilometra. Za razliku od drugih kairskih muzeja, koji se uglavnom fokusiraju na faraonska blaga, novi Nacionalni muzej egipatske civilizacije sadržajno obuhvata vrijeme od prahistorije do savremenog Egipta, nudeći posjetiteljima potpuni uvid u kulturnu evoluciju zemlje u delti Nila.
NAJGLAMUROZNIJI MUZEJ NA SVIJETU: Faraonska vremena samo su dio egipatske prošlosti koja privlači najviše pažnje
Vrhunac muzejske ponude je, svakako, fascinantna “Royal Mummies Hall”, u kojoj su pohranjene mumije 22 drevna kralja i kraljice. Posjetioci stiču dojam da se licem u lice susreću sa najmoćnijim vladarima starog Egipta, doživljavajući jedinstveno suočavanje sa historijom. Zbog toga se ovaj veličanstveni muzej razlikuje od svega što se do sada moglo vidjeti u Kairu, prije svega u Egipatskom muzeju u Tahriru, koji naglašava faraonske artefakte ili u Velikom egipatskom muzeju u Gizi, posvećenom blagu Tutankamona i naslijeđa piramida. Zajedno, ovi muzeji se međusobno nadopunjuju, ali Nacionalni muzej egipatske civilizacije ostaje jedinstven u svom gotovo nesagledivom historijskom narativu, služeći kao vitalni kulturni i obrazovni centar.
Zauzimajući ukupnu površinu od 490.000 kvadratnih metara u blizini visoravni Gize, u muzeju su smješteni najintrigantniji predmeti i artefakati, uključujući glavni ulaz od 7.000 kvadratnih metara sa kolosalnom statuom znamenitog faraona Ramzesa II. Muzej uključuje 6.000 kvadratnih metara “Grand Staircase”, koji se uzdiže na šest spratova, dvanest glavnih izložbenih sala koje se protežu na oko 18.000 kvadratnih metara i privremene izložbene prostore od oko 1.700 kvadratnih metara. Glavna galerija od 7.500 kvadratnih metara predstavlja najfascinantniji dio muzeja, koju siguran sam, neće zaobići ni jedan posjetitelj. Naravno, posvećena je blagu faraona Tutankamona, prikazujući po prvi put više od 5.000 jedinstvenih predmeta.
Kada je u novembru 1922. godine britanski arheolog Howard Carter (1874–1939) otvorio grobnicu Tutankamona, faraona iz 18. kraljevske dinastije, svijet je ostao zadivljen pred bajoslavnim unikatnim blagom. U netaknutoj grobnici otkriveno je više od 5.000 artefakata božanske izrade i neprocjenjive vrijednosti. Samo najdublji i najteži kovčeg od čistog zlata težio je oko 110 kilograma, dok kultna zlatna maska mladog faraona – jedan od najljepših predmeta ikada napravljen ljudskim rukama – težio je gotovo jedanaest kilograma čistog zlata. Uz zlatne konje, prijestolja i kočije, ukrase i zlatni nakit, ova jedinstvena grobna riznica nije predstavljala samo simboliku beskrajnog bogatstva i čudesne raskoši posmrtnih počivališta egipatskih faraona, već ubjedljivi dokaz neusporedive staroegipatske umjetnosti i dubokog vjerovanja u vječnu besmrtnost.
I KULTURNI I POLITIČKI DOGAĐAJ: Svečanom otvorenju Nacionalnog muzeja egipatske civilizacije prisustvovali su kraljevi, prinčevi, predsjednici i ambasadori mnogih zemalja, ali niko iz BiH
U netaknutoj grobnici sa četiri odvojene odaje ispunjene nevjerovatnim blagom, otkriven je i zlatni namještaj, dvije ogromne zlatne statue Anubisa, boga pogrebnih obreda, zaštitnika grobova i vodiča kroz podzemni svijet, te brojni drugi vrijedni artefakti i, naravno, zajedno sa neprocenjivom zlatnom maskom očuvana mumija mladog faraona. O svom jedinstvenom otkriću britanski lord Carter ostavio je romantičan zapis: “Ekseri su izvađeni, poklopac je podignut. Otkrivena je neverovatna scena - uredno umotana mumija mladog kralja sa zlatnom maskom tužnog, ali mirnog izraza, koja simbolizuje Ozirisa. Maska nosi osobine tog božanstva, ali lik Tutankamona - miran i lep sa istim crtama koje smo nalazili na njegovim statuama i kovčezima. Maska je lagano skliznula unazad, pa je njen pogled uprt pravo u nebesa.”
KAMEN IZ ROZETE: Pored Tutankamonovog blaga u Nacionalnom muzeju egipatske civilizacije izloženi su i mnogi drugi značajni arheološki predmeti, među kojima replika čuvenog Kamena iz Rozete, uz pomoć kojeg je francuski filolog i orijentalista Jean-François Champollion (1790.–1832.) dešifrirao egipatske hijeroglife, te statua faraona Ramzesa II i mumija Hatšepsute, egipatske kraljice iz Trinaeste dinastije. Svi se slažu da je, ipak, nesumnjivo najimpozantnija monumentalna statua Ramzesa II, stara više od 3.200 godina, koja znatiželjne posjetioce dočekuje u glavnoj dvorani muzeja. Poznato je da ova statua, kao i mnoge druge dragocijenosti, koje datiraju čak iz 7000. godine prije nove ere, imaju uzbudljivu historiju. Statua čuvenog faraona iz Devetnaeste egipatske dinastije više od pola stoljeća je krasila prostor ispred glavne željezničke stanice u Kairu, a u muzej je premještana poslije svečanog defilea glavnim gradskim ulicama.
Posebno mjesto u novootvorenom muzeju zauzima i Sunčev brod faraona Keopsa iz Četvrte egipatske dinastije, pogrebna lađa stara 4.600 godina, koja spada među najstarije i najbolje očuvane stare brodove na svijetu. Stalna muzejska zbirka podijeljena je na dvije oblasti – tematsku i kronološku. Tematska oblast uključuje praskozorje civilizacije, kulturu Nila, pisanje, državu i društvo, kulturu materijala, tradiciju, običaje i staroegipatska vjerovanja i Galeriju kraljevskih mumija, dok kronološka oblast detaljno obrađuje faraonska, islamska, srednjovjekovna, koptska, grčko-rimska, arhaična, savremena i moderna vremena. Na kraju, u Nacionalnom muzeju egipatske civilizacije nalazi se i zbirka staroegipatske umjetnosti, uključujući brojne slike, skulpture i još mnogo toga što svedoči o jedinstvenoj kulturi starog svijeta.
