Femicid: Zastrašujući podaci

Nasilje nad ženama je globalna i konstantna pojava, s alarmantnim podacima koji pokazuju da je gotovo svaka treća žena širom svijeta doživjela neko nasilje, a često baš od strane partnera, u oblicima koji uključuju i psihičko i ekonomsko, kao i seksualno zlostavljanje, pa čak i tokom trudnoće.

Crveni kodeks      

Glavni uzroci ovog nasilja nad ženama su ukorijenjeni u patrijarhalnoj i šovinističkoj kulturi, koja žene smatra podređenim, potaknuti su nejednakošću spolova, tj. podređeni jačem spolu, prema kome sve treba da bude usmjereno i u njegovoj službi. Potom uzroke treba tražiti u potrebama kontrole i posjedovanja, što često prati opsesivna ljubomora. Faktori poput alkohola, droga, ekonomskih poteškoća i/ili niskog obrazovanja nisu direktni uzroci, ali djeluju kao faktori rizika, koji pogoršavaju već postojeću dinamiku, naglašavajući kako je problem kulturni, a ne samo individualni.

Najučestalije vrste nasilja su fizičko i seksualno (premlaćivanja i silovanje često od strane partnera, kao i sakaćenje ženskih genitalija), praćeno psihološkim nasiljem (klima straha/kontrole, ograničenja u porodičnim odlukama, kao i kontrola i ograničenja pri prehrani i/ili medicinskoj njezi) i ekonomskim nasiljem (kontrola finansija, ograničenja u pristupu novcu).

Rodno zasnovano nasilje je ozbiljno kršenje ljudskih prava, sa razornim posljedicama po fizičko i mentalno zdravlje žena. Borba protiv njega zahtijeva višestruki pristup, uključujući prevenciju, zaštitu žrtava, odgovarajuće kažnjavanje i kulturne promjene, što je istaknuto u mnogobrojnim kampanjama za podizanje svijesti, kao što je “Ljubav nije nasilje”.

Širom svijeta konstantno se potiču i organiziraju protesti i demonstracije protiv nasilja nad ženama, kako bi se osudio fenomen u kojem jedna žena biva ubijena svaka tri dana. Ovo naglašava potrebu za kulturnim promjenama i većim mjerama zaštite, kao i većoj svijesti među žrtvama.

Generalna skupština UN-a je odredila 25. novembar za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama Rezolucijom 54/134 od 18. decembra 1999. godine. Na taj dan, UN poziva sve vlade zemalja, te međunarodne i nevladine organizacije da organizuju aktivnosti, kako bi podigle svijest javnosti o važnosti nenasilja i poštovanja prema ženama.

Datum također označava početak “16 dana aktivizma protiv nasilja zasnovanog na spolu”, koji prethode Svjetskom danu ljudskih prava - 10. decembru svake godine. Ove događaje je promovirao i Centar za globalno liderstvo žena (CWGL), a podržale Ujedinjene nacije, kako bi se naglasilo da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih prava.

EU ima i nove, specifične zakone, kao što je Crveni kodeks, te kampanje za podizanje svijesti u pokušaju obuzdavanja problema, te direktivu (EU) 1385 iz 2024, koja ima za cilj usklađivanje kazni i zaustavljanje nasilja.

Podaci u Italiji

Italijanska državna Agencija za statistiku i podatke (ISTAT) ne prvi put je objavila vrlo zabrinjavajuće činjenice o femicidu: u prethodnoj 2025. godini Italija bilježi 116 ubijenih žena (samo 2,1% manje nego u 2023), naspram svim već poduzetim, mnogobrojnim inicijativama i zakonima.

ISTAT objavljuje i podatke koji se odnose samo na Italiju: 82,1% od ukupnog broja femicida pokazuje da se većina ubistava događa u domaćem ili porodičnom kontekstu, od kojih 62% unutar parova. U godinama prije 2021. broj femicida bio je još veći, približno 150 godišnjih slučajeva, tj. oko 600 žrtava u posljednje četiri godine u Italiji.

Ove ankete otkrivaju i zabrinjavajuće stope rasta posjeta Hitnoj pomoći, posebno među osobama u dobi između 18 i 34 godine. U 2024. zabilježen je porast od 18,3% medicinskih intervencija zbog nasilja, što je 19.518 slučajeva i pokazuje rastući trend. Također je i italijanska besplatna telefonska linija za borbu protiv nasilja zabilježila porast od 83,5% u pozivima tokom prve polovine 2025. godine, što signalizira i veću potražnju za konkretnom pomoći.

Podaci potvrđuju da je rodno nasilje stalna vanredna situacija koja zahtijeva sistemske intervencije, a broj žrtava je vjerovatno mnogo veći kada se uključe psihičko i ekonomsko zlostavljanje. Broj izvještaja i prijava za psihološko i ekonomsko nasilje je i dalje jako nizak, iako psihološko nasilje uzrokuje duboke posljedice za ženu, poput gubitka samopoštovanja i samopouzdanja. Podaci dokazuju da najozbiljnije nasilje često čine partneri ili bivši partneri.

U Italiji postoje i mnogobrojne organizacije koje se bore protiv nasilja nad ženama, a djeluju putem centara za borbu protiv nasilja (CAV), skloništa i savjetovališta, kao što je i Italijanska nacionalna mreža D.i.Re. Također je državni besplatni telefonski broj za hitne slučajeve (1522) aktivan 24 sata svaki dan.

Zakoni i mjere

Zakon 69/2019 (Crveni zakonik iz 2019) je ojačao procedure, a Italija je uvela i Novi zakon (Zakon 181/2025) kojim se uspostavlja autonomni zločin femicida, nekako u istom periodu kada je prvi put usvojen i prošlogodišnji Zakon o femicidu u Federaciji BiH.

Italijanski zakon kažnjava ubistvo žene sa minimalno 21 godinom zatvora ili doživotnim zatvorom, kada je počinjeno kao čin diskriminacije, mržnje, posjedovanja, kontrole ili radi suzbijanja njenih prava i sloboda. Doživotni zatvor ne predviđa zatvorske beneficije, poput smanjenja kazne ili dozvole za nagradu, što naglašava ozbiljnost zločina, kako bi se na taj način spriječila sekundarna viktimizacija, ali označava i prekretnicu u borbi protiv nasilja zasnovanog na spolu.

Svakog 25. novembra u cijeloj Italiji aktiviraju se građani i udruženja da zahtijevaju veću zaštitu i svijest o ovoj još uvijek tragičnoj realnosti.