EU je ojačala kapacitete Luke Brčko: Izgrađeni su novi plato i pruga, nabavljena dizalica...
Luka Brčko će dobiti solarnu elektranu
Osim što često, više nego potrebno, distrikt Brčko služi za potpaljivanje dnevnopolitičkih vatri u Bosni i Hercegovini, ovaj dio države izuzetno je bitan sa aspekta privrede. Brčko je i sjedište jedine aktivne međunarodne riječne luke u BiH, iz koje se roba koja stiže brodovima, drumom ili vozovima transportuje dalje ka konačnim odredištima. Direktor Luke Brčko Perica Josić navodi kako je zadovoljan činjenicom da je napokon i vlast s državnog, ali i s nivoa distrikta, Luku prepoznala kao strateški interes cijele države. Dodaje da trenutno rade s veoma malim kapacitetom. Najviše se pretovara ugalj, a žitarice su druga najčešća roba koja dolazi u Luku Brčko.
Mostovi i energija
- Naš kapacitet je godišnje oko milion tona pretovara, a sada radimo na nekih 100.000 godišnje, što je malo. No, slijedom ulaganja evropskog novca, prepoznata je kao nešto što treba razvijati i u što treba ulagati, ističe u razgovoru za Oslobođenje Josić.
Da bi se produktivnost podigla, potrebno je renovirati željezničku infrastrukturu, te očistiti plovni put, jer trenutno rijeka Sava nije plovna tokom cijele godine, a što znatno otežava rad, poslovanje i konkurentnost na tržištu. No, radi se o međudržavnom projektu, procijenjenom na 120 miliona eura. U sklopu projekta, finansiranog iz kredita od 10 miliona i granta od tri miliona eura Evropske banke za obnovu i razvoj, urađen je novi plato, izgrađeno pet kilometara nove pruge, pristupna cesta, nabavljena nova lučka dizalica, te koš za rasute terete.
- Trenutno je most između Brčkog i Gunje zatvoren za teretni promet, a otvoren samo za putnička vozila. Luka Brčko u sastavu ima i carinski terminal, kojem je od 2019. godine, kada je most zatvoren za teretni promet, prihod pao za 600 do 700 hiljada KM godišnje. Kada uzmete da je riječ o periodu od šest-sedam godina, radi se o značajnom iznosu. Pokrenuti su razgovori između Hrvatske i BiH, pa se nadam da će se ići i u rekonstrukciju starog mosta, a prioritet je svakako gradnja novog između BiH i Hrvatske, dodaje Josić.
U luci se radi i na prelazu na obnovljive izvore energije. Na krovovima zgrada u luci trebala bi biti instalirana solarna elektrana snage jednog megavata, a što je i više nego dovoljno za potrebe luke, dok bio dio bio prodavan. Zajedno s vukovarskom lukom u potrazi su za sredstvima koja bi pokrila taj projekt. No, kao i u drugim segmentima društva, politika itekako usporava procese.
- Moja je želja, prema svim akterima domaće političke scene, da odvoje projekte od politike. Politiku neka rješavaju na nekom drugom terenu, a projekte i razvoj infrastrukture - izgradnju autocesta, mostova, razvoj luka i aerodroma, mislim da bi trebalo prepustiti struci i iskoristiti prilike koje nam evropski partneri nude za razvoj, jasan je direktor Luke Brčko.
Da luka ima višestruki ekonomski značaj za državu, ističe za Oslobođenje i Damir Bulčević, predsjednik Skupštine distrikta Brčko. Transport robe vodom je najjeftiniji.
- Ono što predstavlja problem, često i u finansijskom smislu, pa moramo davati određenu pomoć luci, jeste vodostaj. U toku sam s razgovorima sa stranim ambasadorima, a koji dolaze iz zemalja dunavskog sliva, da zajedno radimo na tome, jer je to međunarodni problem. Pročišćavanje korita Save će imati veliki značaj za sve zemlje kroz koje protiče i već bi se trebalo razgovarati o pročišćavanju korita, jer to godinama nije rađeno i zbog toga luka ima probleme u funkcionisanju, ističe Bulčević.
Privredni zamah
Već u novembru se očekuje sastanak predstavnika zemalja dunavske regije, na kojem će čišćenje korita Save biti jedna od tema. Ističe Bulčević da je luka prije rata pet puta više radila nego danas, što je nonsens samo po sebi. Bila je bolje povezana s velikim preduzećima u Zenici, Tuzli, Beogradu... Razvoj saobraćajnica i željeznice prema ovom dijelu BiH bi značio veliki privredni zamah. Nada se Bulčević da će i država konačno ispuniti uslove na evropskom putu, a kako bi se omogućilo bolje korištenje evropskih sredstava, te možda upravo evropski novac iskoristiti za čišćenje riječnog korita.
