Drvored platana “Ivan Cankar” u Sarajevu
Slovensko društvo “Cankar” prvi puta je osnovano u Sarajevu 1934. Nedavno je svečano proslavilo 90. godišnjicu od osnivanja. Kao i sva ostala nacionalna društva, prestalo je sa djelovanjem 1951, a nanovo je počelo sa radom ratne 1993. godine. Od tada sam član Društva jer imam slovensko porijeklo i studirala sam na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani agronomiju, smjer hortikultura. Zašto ovaj uvod?
Trajna simbolika
Zato da objasnim otkud drvored platana “Ivan Cankar” u Sarajevu. Naime, odavno sam željela nekom trajnom simbolikom, a vezanom za moju struku, povezati moj grad studiranja Ljubljanu sa mojim gradom življenja Sarajevom. Kada je bila 26-godišnjica obnovljenog rada Slovenskog društva “Cankar” (2019), napisala sam pismo Gradu Ljubljana u ime Slovenskog društva “Cankar” i Društva prijatelja grada Sarajeva i otvoreno obrazložila moju želju. Napisala sam, kao što je općepoznato, da je u Sarajevu za vrijeme rata stradalo drveće i da i dalje postoji potreba za njegovom sadnjom. Uskoro je, na moje veliko zadovoljstvo, stigao pozitivan odgovor od preduzeća zaduženog za zelenilo u Ljubljani da će nam donirati 26 stabala. Na upit koja stabla bi bila prikladna, trebalo im je odgovoriti. U dogovoru sa Općinom Centar, gdje je tada bio načelnik gosp. Nedžad Ajnadžić, odabrano je mjesto sadnje drvoreda na Betaniji, odnosno ulica pored gradskog porodilišta “Dr. Zehra Mujdović” s jedne i groblja Bare sa druge strane, simbolično mjesto “staza uspona od gnijezda do zvijezda” kako u pjesmi kaže naš pjesnik Mak Dizdar. To je između porodiliša ili gnijezda i groblja Bare ili zvijezda. Odgovorili smo Ljubljani da bi tu dobrodošla stabla platana. To je prihvaćeno od stručnjaka iz Ljubljane pa je za sadnice platana i sadnju odobrena donacija. Tako je 2019. godine zasađeno 26 platana u drvored platana “Ivan Cankar”. Nosilac poslova bilo je Slovensko društvo “Cankar”, koje je poslove povjerilo KJKP Park Sarajevo.
Zbog nekoliko sušnih godina i neadekvatnog održavanja, deset stabala nije uspjelo i to na središnjem kritičnom dijelu gdje je bio nasip. Bila sam zbog toga tužna pa sam se kao članica Slovenskog društva “Cankar” i Društva prijatelja grada Sarajeva obratila slovenskoj ambasadi u Sarajevu sa željom da se nabave i posade nedostajuća stabla. Naišla sam na razumijevanje ambasadora, gosp. Damijana Sedara. Sadnice su nabavljene i 12. novembra 2024. posađene. U sadnji, toj plemenitoj aktivnosti, učestvovali su zaposlenici slovenske ambasade, članovi Slovenskog društva “Cankar”, nekoliko Slovenaca koji žive i rade u BiH kao i radnici KJKP Park sa direktorom Adisom Bešlićem na čelu. Materijale, alat i pripremu za uspješnu sadnju je obezbijedio KJKP Park Sarajevo i obećao da će drvored kvalitetno održavati. Slovenskoj ambasadi, KJKP Park i svim učesnicima u sadnji i ovom prilikom iskreno zahvaljujem.
Drvored “Ivan Cankar” je i simbol i dokaz dva grada prijatelja Sarajeva i Ljubljane.
Ivan Cankar (1876-1918), poznati slovenski pisac, dramaturg, esejist, pjesnik i politički aktivist, bio je u Sarajevu u posjeti bratu Karlu od 9. septembra do 11. novembra 1909, a otputovao je iz Sarajeva 12. novembra, prije tačno 115 godina, a mi smo posadili drvored “Ivan Cankar” baš 12. novembra. Kakva slučajnost!
U Sarajevu će po drvoredu platana biti pamćeno ime Ivan Cankar još najmanje 115, pa i više godina jer platane su dugovječna stabla. One, posađene iza zgrade Predsjedništva u centru Sarajeva za vrijeme Austro-Ugarske, još i danas ponosno ukrašavaju prostor i ekološki oplemenjuju okolinu.
Ovo pišem da bude zabilježeno kako je nastao jedan od drvoreda platana u Sarajevu.
Malo je poznato da je Ivan Cankar u Sarajevu 1909. godine pisao i dovršio jedno od njegovih najvažnijih djela, dramu “Sluge” (Hlapci).
Pisac i socijaldemokrat Ivan Cankar je još u ono vrijeme 2. novembra 1909. u Sarajevu napisao i objavio bezvremensku žalosnu crticu “Pokojne duše”, koja je i danas veoma aktuelna. Evo dijela toga teksta.
“Cijela dolina, visoko u brda i preko brda, iz doline u dolinu - grob uz grob. Tamo spavaju oni, koji su u davnini svojim trpljenjem napajali tu bosansku zemlju; ima ih toliko da je groblje pretijesno za njih; kamen se naslanja o kamen, svijeća se pali uz svijeću; i kad bi se brda razmakla od istoka do zapada, ne bi bilo dosta mjesta.
Drvored budućnosti
Tiha je zemlja; svijetlo i presvijetlo sjaju zvijezde, pjevaju slavnu pjesmu o budućnosti”.
Nadamo se da će i nova mlada stabla platana koja nadomještaju osušena rasti novom, još jačom snagom u slavni drvored budućnosti.
(Autorica je članica Slovenskog društva “Cankar”
i Društva prijatelja grada Sarajeva)
