Dodik dovodi NATO u BiH? "U slijepoj je ulici, njegovi planovi su politička fantazija"

Građanin Bosne i Hercegovine, bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik, na sve načine pokušava da se obračuna sa Zapadom, tačnije sa Evropskom unijom.

Što se tiče SAD-a, još gaji nade da bi se mogao umiliti predsjedniku Donaldu Trumpu, da bi mu sankcije mogle biti skinute, te da bi mogao dobiti američku podršku za svoju politiku.

"Kupuj samo što moraš"

Impresivni vojni sistemi biće ojačani, Turska ulaže desetine milijardi, ali i napušta NATO?

Posjeta Moskvi

Jedan od “najsvježijih” pokušaja obračuna sa Evropom je nedavna Dodikova izjava kako će od Rusije tražiti da uloži veto na produženje mandata EUFOR-u, odnosno Misiji Althea. Njegova izjava se nije ni ohladila, a uslijedila je reakcija iz Bruxellesa, odakle je ponovljen raniji stav kako NATO neće dozvoliti stvaranje sigurnosnog vakuuma u BiH. Drugim riječima, ako se desi da EUFOR bude morao napustiti našu zemlju, isti dan će NATO-vojnici ući u Bosnu i Hercegovinu.

- Sjevernoatlantski savez sigurno neće dozvoliti bilo kakvo ugrožavanje sigurnosne situacije, a kamoli da bi došlo do nekih sukoba niskog intenziteta, odnosno rata. Ukoliko EUFOR ne bude i dalje u BiH, NATO će preuzeti obezbjeđenje mira i sigurnosti, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Inače, NATO u BiH ima svoj štab, koji je spreman da preuzme sve nadležnosti EUFOR-a, kazao nam je vojni analitičar Đuro Kozar.

U praksi to bi moglo značiti da bi Dodik, zahvaljujući svojoj politici, mogao ostvariti ono što najmanje želi, a to je NATO-trupe u BiH iako se žestoko protivi pristupanju naše zemlje Alijansi ili čak produbljivanju saradnje.

- Mislim da Dodik pokušava da iz BiH odstrani međunarodne vojne snage, ali u tome ne može uspjeti. U tome ga sprečava Dejtonski sporazum, koji je odredio da međunarodne snage ovdje trebaju ostati sve dok su potrebne i dok postoje rušilačke opcije, kao što je Dodikova, odnosno SNSD-ova, koje pokušavaju da separiraju entitet RS iz BiH. Sve dok postoji ta opasnost, dotle će ovdje biti prisutne međunarodne vojne snage, istakao je Kozar.

Očekivalo se da bi Dodik u toku posjete Moskvi mogao obznaniti kako je zvanično tražio ulaganje veta na produženje misije EUFOR-a. Međutim, nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejom Lavrovom o tome nije bilo ni spomena.

- Dodik se nalazi u političkoj slijepoj ulici. Njegov jedini preostali instrument jeste prijetnja secesijom i destabilizacijom, što koristi kao sredstvo zastrašivanja. Sastanak u Moskvi s Lavrovom može se shvatiti kao očajnički pokušaj da pokaže kako još ima podršku Rusije. Međutim, indikativno je da i u Moskvi više ne vide u Dodiku aktera sposobnog da iznese projekat secesije. Entitet RS je pred finansijskim kolapsom, a svaki pokušaj otcjepljenja bio bi izuzetno skup i teško održiv. Osim toga, za takav projekat potrebno je imati homogeniziranu političku volju i podršku stanovništva. Zanimljivo je i to što je sam Aleksandar Vučić, ključni ruski partner na Balkanu, izjavio da se situacija u RS-u “komplikuje i da, kako god da se okrene, neće biti nimalo jednostavno.” To pokazuje da Dodik polako ostaje bez međunarodne i regionalne podrške za svoje planove, rekla nam je profesorica Edina Bećirević, suosnivačica Centra za istraživanja o pitanjima sigurnosti i pravosuđa u BiH u okviru Atlantske inicijative.

Podsjeća da se priča o eventualnom uskraćivanju podrške produženju mandata EUFOR-u ponavlja svake godine, ali da nema logike da Rusija nešto tako podrži, jer je i sama svjesna da bi to značilo dolazak NATO-trupa u BiH.

- Izvori u Bruxellesu jasno naglašavaju da bi se, u slučaju blokade u Vijeću sigurnosti, politička volja unutar NATO-a generirala u roku od 24 sata. Prioritet Alijanse je prevencija secesije RS-a, održavanje mira i sigurnosti i podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Stoga su planovi Milorada Dodika da bi eventualne NATO trupe stajale na entitetskoj liniji razgraničenja njegova politička fantazija, a ne realna mogućnost, dodala je Bećirević.

Veće garancije

Dolazak NATO-a bi donio i “vizuelne promjene” u vezi sa prisustvom međunarodnih vojnih snaga u našoj zemlji.

- Sama činjenica da bi NATO mogao doći ovdje da čuva mir podrazumijeva robusnije oružane snage, sa više oklopnih vozila, više jurišnih i transportnih helikoptera..., koji bi bili ovdje stacionirani. Te snage ne bi morale imati više vojnika nego što ih ima EUFOR, a to je između 6.000 i 6.500. Možda da bi NATO-snage mogle brojati do 8.000 vojnika, ali to sve zavisi od stanja na terenu, zaključio je Kozar.

Bećirević je napomenula kako bi dolazak NATO-trupa značio da je kriza u BiH ozbiljno produbljena. Međutim, njihovo prisustvo bi ujedno značilo veće garancije da neće doći do nasilne podjele BiH, te da se neće dozvoliti bilo kakva dalja eskalacija.