Borba protiv nasilja u porodici i prema ženama: Kazne i do 6.000 KM za nepostupanje
Žene su se aktivno založile protiv nasilja/Andrej Bjeloš
De lege lata - sa stanovišta važećeg (PZFBiH pozitivnog) prava u suzbijanju i prevenciji nasilja u porodici i nasilja prema ženama potrebno je ukazati i na povezanost Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: PZFBiH) sa novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se primjenjuje od 22. 3. 2025. Danom početka primjene tog zakona, prestala je važnost ranijeg Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
Kada je riječ o pojmu porodice, općepoznato je da je porodica, kao specifična društvena grupa, od nastanka u prastarim vremenima, trpjela burne promjene koje nisu okončane ni danas. Mnoštvo uzroka i uslova utiču na obilježja porodice tako da i danas, u istom društvu, regiji, gradu, selu ili ulici postoje različiti tipovi porodica. Zbog toga je teško odrediti nepromjenjiva i univerzalna suštinska obilježja porodice.
Životna zajednica
Porodica je prirodna i osnovna ćelija društva i ima pravo na zaštitu društva i države.
Zakonsku definiciju porodice daje i PZFBiH, tako što propisuje da je porodica životna zajednica roditelja i djece i drugih krvnih srodnika, srodnika po tazbini, usvojilaca i usvojenika i osoba iz vanbračne zajednice ako žive u zajedničkom domaćinstvu. Uređenje odnosa u porodici zasniva se na: a) zaštiti privatnosti porodičnog života; b) ravnopravnosti, međusobnom pomaganju i poštovanju članova porodice; c) obavezi roditelja da osiguraju zaštitu interesa i dobrobiti djeteta i njihovoj odgovornosti u podizanju, odgoju i obrazovanju djeteta; d) obavezi države da osigura zaštitu porodice i djeteta; e) pružanju starateljske zaštite djeci bez roditeljskog staranja i odraslim osobama koje nisu sposobne same starati se o sebi, svojim pravima, interesima i imovini.
Mirno okupljanje građana u Sarajevu, u čast ubijenima Ineli Selimović i njenom sinu Tariku/Andrej Bjeloš
U pogledu zaštite od nasilja u porodici PZFBiH propisuje da je u porodici zabranjeno nasilničko ponašanje bračnog partnera i bilo kojeg drugog člana porodice. Pod nasilničkim ponašanjem podrazumijeva se svako narušavanje fizičkog ili psihičkog integriteta u smislu člana 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. U vezi s tim, treba istaći da je jedno od načela bračnog prava načelo ravnopravnosti, tako da PZFBiH propisuje da su bračni partneri ravnopravni u braku.
PZFBiH propisuje postupak zaštite od nasilničkog ponašanja u porodici tako da pravo na zaštitu od nasilničkog ponašanja u porodici imaju bračni partneri, vanbračni partneri i svi članovi porodice. Dijete u porodici ima pravo na zaštitu od svih oblika nasilja. Zaštitu od nasilničkog ponašanja dužni su pružiti policija, organ starateljstva i sud za prekršaje. Sva fizička i pravna lica dužna su odmah po saznanju za nasilničko ponašanje o tome dostaviti obavještenje nadležnoj policijskoj upravi. Policijska uprava dužna je odmah po prijemu obavještenja odstraniti i smjestiti u odgovarajuću ustanovu osobu koja se nasilnički ponaša ili od koje prijeti opasnost od nasilničkog ponašanja. Postupak zaštite od nasilničkog ponašanja u porodici je hitan i uredit će se posebnim zakonom Federacije. U kaznenim odredbama PZFBiH propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 20.000 KM kazniti za prekršaj pravno lice, odnosno ustanova ako ne odstrani osobu koja se nasilnički ponaša ili od koje prijeti opasnost od nasilničkog ponašanja. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000 KM kaznit će se za navedeni prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno ustanovi.
Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: novi Zakon) se u zakonodavstvo Federacije Bosne i Hercegovine djelimično preuzima Direktiva (EU) 2024/1385 Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL L2024/1385). Cilj ovog zakona je zaštita žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama (u daljnjem tekstu: nasilja), te suzbijanje i prevencija ovog nasilja kojim se krše ljudska prava i slobode koja su zagarantirana ustavima, zakonima, Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici i prihvaćenim međunarodnim ugovorima. Zaštita od nasilja je od javnog interesa za Federaciju, kantone, gradove i općine u Federaciji.
Protest za Almu Kadić/Damir Deljo
Radi javnosti, bitno je istaći da je novi Zakon precizno propisao radnje nasilja u porodici i nasilja prema ženama, i to: primjena sile na fizički integritet člana porodice, bez obzira na to je li nastupila povreda, napad na psihički integritet člana porodice, bez obzira na to da li je nastupila povreda psihičkog integriteta, postupanje koje može prouzročiti fizičku ili psihičku bol ili patnju člana porodice, drsko i bezobzirno ponašanje prema članu porodice, uzrokovanje straha ili osobne ugroženosti ili povredu dostojanstva člana porodice ucjenom ili drugom prinudom, verbalni napad, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi načini grubog uznemiravanja člana porodice, seksualno nasilje, zlostavljanje, uznemiravanje i iskorištavanje člana porodice, praćenje, uhođenje i drugi slični oblici uznemiravanja člana porodice, namjerno oštećenje, uništenje ili prometovanje zajedničke imovine ili imovine u vlasništvu ili posjedu člana porodice, oduzimanje ili uskraćivanje prava na ekonomsku neovisnost zabranom rada ili držanjem člana porodice u odnosu ovisnosti ili podređenosti, zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog domaćinstva i za brigu o djeci, zanemarivanje djece u njihovom odgoju, ponižavajuće postupanje prema djeci ili njihovo odgajanje fizičkim kažnjavanjem, oduzimanje djece ili izbacivanje iz stana člana porodice, uskraćivanje izdržavanja člana porodice, zanemarivanje starih, bolesnih ili iznemoglih članova porodice u njihovom njegovanju ili liječenju, ograničavanje slobode komuniciranja člana porodice s drugim članovima porodice ili drugim osobama, nasilna izolacija ili ograničenje slobode kretanja člana porodice, onemogućavanje pristupa članu porodice zdravstvenoj zaštiti ili njezi, iscrpljivanje radom, izgladnjivanje, uskraćivanje sna ili neophodnog odmora člana porodice, nepridržavanje odluke nadležnog organa ili suda kojom je utvrđeno održavanje kontakta djece s roditeljem s kojim dijete ne živi, zadržavanje putne isprave ili nekog dokumenta člana porodice, zloupotreba fotografija i snimaka člana porodice s ciljem njegove diskreditacije ili omalovažavanja njegove osobnosti; nasilje u porodici označava svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dođe u porodici ili domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih bračnih partnera odnosno partnera, neovisno od toga da li učinilac dijeli ili je dijelio domaćinstvo sa žrtvom; nasilje prema ženama označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, odnosno mogu dovesti do, fizičke, seksualne, psihičke odnosno ekonomske povrede odnosno patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu odnosno protivpravno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili u privatnom životu; s tim što se pod radnjom nasilja u porodici i nasilja prema ženama smatraju i prijetnje navedenim radnjama.
Od početka primjene PZFBiH proteklo je oko dvadeset godina. Nakon donošenja novog Zakona i uporedo sa njegovom praktičnom primjenom postavlja se pitanje kompatibilnosti PZFBiH sa novim Zakonom i ukazuje se osnovanim i opravdanim harmonizacija PZFBiH sa novim Zakonom u pogledu reguliranja suzbijanja nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
Za razliku od PZFBiH i ranijeg Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, novi Zakon propisao je postupak pružanja prekršajnopravne zaštite kogentnim normama (ius cogens – ovako i nikako drukčije).
Dvanaestominutnom šutnjom u Tuzli je obilježena godišnjica ubistva Amre Kahrimanović, a brat Nedžad izveo je simboličan performans/Tuzlanski.ba
Novi Zakon uvodi hitne mjere zaštite, čija je svrha otklanjanje neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet žrtve nasilja i njihove djece i sprečavanje ponavljanja nasilja. Kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno nasilje, nadležni policijski organ će, kada su za to ispunjeni ovim zakonom propisani uvjeti, odmah pismeno narediti hitne mjere zaštite o čemu je dužan obavijestiti nadležnog tužioca. Zahtjev za određivanje hitnih zaštitnih mjera nadležnom policijskom organu mogu podnijeti i nadležni tužilac, žrtva ili organ starateljstva. O tom zahtjevu nadležni policijski organ je dužan odlučiti u roku od šest sati od sata prijema zahtjeva.
Nadležni policijski organ može odrediti jednu ili više hitnih mjera zaštite. U naredbi kojom se određuju hitne mjere zaštite unijet će se upozorenje o posljedicama kršenja hitnih mjera zaštite. Pismenu naredbu kojom se određuju hitne mjere zaštite policijski organ je dužan uručiti osobi prema kojoj su mjere određene. Osoba prema kojoj su mjere određene, za vrijeme trajanja mjera, ima pravo podnijeti pritužbu nadležnom tužilaštvu, koji je o pritužbi dužan odlučiti u roku od 12 sati od podnošenja pritužbe. Hitne mjere zaštite na osnovu naredbe policijskog organa stupaju na snagu odmah i mogu trajati najduže 48 sati. Nadležni policijski organ o naredbi kojom su određene hitne mjere zaštite bez odgađanja obavještava žrtvu nasilja i organ starateljstva.
Nadležni policijski organ je obavezan za svaki prijavljeni slučaj nasilja izaći na lice mjesta, odmah izvršiti procjenu rizika za žrtve i djecu i uvijek kada je to neophodno radi zaštite žrtve i kada su ispunjeni novim Zakonom propisani uvjeti podnijeti zahtjev za izricanje zaštitne mjere općinskom sudu na čijem području žrtva nasilja ima prebivalište ili boravište odmah, odnosno najkasnije u roku od 12 sati od saznanja za radnje nasilja. O podnesenom zahtjevu za izricanje zaštitne mjere nadležni policijski organ dužan je odmah obavijestiti nadležnog tužioca. Ako je taj zahtjev podnesen po isteku roka od 12 sati, sud je dužan razmotriti takav zahtjev. Uz taj zahtjev prilažu se prikupljeni dokazi i izvod iz kaznene, prekršajne i sve druge službene evidencije.
Precizan postupak
Žalbu na rješenje suda kojim je izrečena zaštitna mjera može izjaviti podnosilac zahtjeva za izricanje zaštitne mjere, žrtva nasilja i osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera. Žalbu na rješenje suda kojim je odbačen zahtjev za izricanje zaštitne mjere ili postupak obustavljen može izjaviti podnosilac zahtjeva i žrtva nasilja. O žalbi odlučuje drugostepeni sud u sjednici vijeća. Drugostepeni sud razmotrit će žalbu na osnovu spisa i žalbe, u pravilu bez održavanja ročišta i obavezan je donijeti odluku u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Odlučujući o žalbi drugostepeni sud može uvažiti žalbu, ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, žalbu odbiti kao neosnovanu ili uvažiti žalbu i preinačiti prvostepeno rješenje.
Tuzlanke i Tuzlaci su redovno podsjećali na stradanja žena i djece/Tuzlanski.ba
Što se tiče prekršajnih sankcija, novim Zakonom je propisano da će novčanom kaznom u iznosu od 500 do 4.000 KM biti kažnjena za prekršaj službena osoba koja prekrši obavezu hitnog postupanja, jer su subjekti zaštite dužni osigurati hitno rješavanje predmeta nasilja, vodeći računa da su interes i dobrobit žrtve prioritet u tim postupcima, a naročito ako je žrtva dijete, osoba starija od 65 godina, osoba s invaliditetom i osoba pod starateljstvom. Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000 KM bit će kažnjene za prekršaj osobe zaposlene u subjektima zaštite, obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama, koje su dužne odmah prijaviti policijskom organu ili tužilaštvu djelo nasilja o kojem su obaviješteni ili o kojem saznaju na drugi način.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 6.000 KM bit će kažnjena za prekršaj službena osoba koja prekrši zakonsku odredbu da je svako dužan prijaviti krivično djelo kojim se vrši ili je izvršeno nasilje kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo ili ukoliko je žrtva nasilja dijete, ako je dijete žrtva radnji nasilja, a dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godina života, s tim da će se novčanom kaznom u iznosu od 800 do 5.000 KM kazniti za isti prekršaj i druge osobe koje nisu službene osobe zaposlene u subjektima zaštite, obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama.
U sistemskoj i pravnoj borbi, a s ciljem prestanka nasilja u porodici i nasilja prema ženama, u novom Zakonu je zakonodavac propisao veoma precizan i konkretan zakonski postupak pružanja prekršajnopravne zaštite od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. U kontekstu navedenoga novi Zakon zahtijeva i više od apstraktnih, individualnih, profesionalnih kapaciteta na strani svakog od aktera u praktičnoj primjeni novog Zakona. Novi Zakon zapravo zahtijeva od svakog od njih da izvrše pravovremene pripreme i dobro se upoznaju sa faktičkim i pravnim pitanjima bitnim za konkretni predmet kao i da se pri obavljanju svih procesnih radnji propisani procesni rokovi strogo poštuju. U protivnom, zanemarivanje ovih profesionalnih dužnosti obavezno dovodi do teških procesnih posljedica u represivnoj djelatnosti.
U narednom periodu nužno je, bez odlaganja, usklađivanje PZFBiH sa novim Zakonom. U tom smislu, u predstojećim izmjenama i dopunama PZFBiH osnovano je i opravdano brisanje odredbi koje se odnose na postupak pružanja prekršajnopravne zaštite od radnji nasilja u porodici i nasilja prema ženama, s obzirom na to da je ta zakonska materija sadržana u novom Zakonu i to u mjeri u kojoj je to moguće za pokretanje i okončanje represivne djelatnosti u prekršajnom postupku. U PZFBiH potrebno je uključiti, pored nasilja u porodici, i nasilje prema ženama.
