Aporije Daytona: Moć, legitimitet i politički red u BiH

Ovaj članak istražuje Dejtonski mirovni sporazum i njegovu ulogu u oblikovanju postratnog političkog poretka u Bosni i Hercegovini, istovremeno otkrivajući njegove aporične dimenzije i unutarnje kontradikcije.

U prvom dijelu članka ratno naslijeđe devedesetih godina razmatra se kroz prizmu moći, teritorijalizacije i politiziranih identiteta, pokazujući kako Dejtonski sporazum nastaje u uvjetima daleko od idealnih, gdje kompromis između mira i pravde nije samo težak nego često i paradoksalan. Institucionalizacija mira, koja slijedi nakon ratne destrukcije i političke nestabilnosti, ostvaruje se kroz normativni i funkcionalni ustavni inženjering. Taj inženjering, iako donosi mir, istovremeno učvršćuje ratne podjele, ograničava ljudska prava, koči proces demokratizacije, slabi socijalnu koheziju i umanjuje funkcionalnost društva, čineći dejtonski okvir istovremeno stabilnim i ranjivim, efikasnim i ograničavajućim – pravim ustavnim paradoksom.

Drugi dio rada analizira paradoks legitimnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma koji leži u tome što on istovremeno osigurava mir i međunarodnu legitimnost, ali smanjuje unutarnju demokratsku i društvenu legitimnost, stvarajući trajnu napetost između stabilnosti i participativne vladavine. To je klasičan primjer ustavnog inženjeringa mira: formalno rješenje problema sukoba koje ne rješava sve unutarnje političke napetosti.

U završnom dijelu članka razmatraju se filozofske implikacije takvog ustavnog inženjeringa, osobito u svjetlu teorija Hanne Arendt, Jürgena Habermasa i Carla Schmitta. Posebna pažnja posvećuje se pitanju mogućnosti dugoročne stabilnosti i političkog poretka u odsutnosti istinske društvene konsenzualnosti. Članak pokazuje da Dejtonski sporazum, iako uspješan u završetku rata, istovremeno nosi trajne izazove za legitimnost, funkcionalnost i integraciju države, otvarajući pitanja o granicama ustavnog inženjeringa u kontekstu duboko podijeljenog društva.

(Autor je redovni profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, član Odbora za sociološka istraživanja, Odbora za politološke nauke i Centra za filozofska istraživanja pri ANUBiH)