AI ne smije ignorisati ljudska prava
Trump predstavio akcioni plan za vještačku inteligenciju
U julu je Trumpova administracija održala događaj pod nazivom “Pobjeda u utrci za umjetnu inteligenciju”, gdje je predstavila svoj Akcioni plan za umjetnu inteligenciju. Poput ugovora o podatkovnim centrima vrijednih milijardu dolara, najavljenih tokom posjete predsjednika Donalda Trumpa Perzijskom zaljevu prošlog maja, plan ima za cilj jačanje američkog liderstva u umjetnoj inteligenciji. Ali budući da ni plan ni te ranije najave nisu spominjale ljudska prava, pošteno je zapitati se šta uopće znači za SAD “pobjeda” u utrci za umjetnu inteligenciju.
Mnogi u Washingtonu i Silicijskoj dolini jednostavno pretpostavljaju da je američka tehnologija inherentno - gotovo po definiciji - usklađena s demokratskim vrijednostima. Kao što je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman rekao Kongresu prošlog maja: “Želimo osigurati da demokratska umjetna inteligencija pobijedi autoritarnu umjetnu inteligenciju.” Ovo može biti dobar stav, ali novi tehnološki sistemi ne štite ljudska prava po defaultu. Kreatori politika i kompanije moraju poduzeti proaktivne korake kako bi osigurali da implementacija umjetne inteligencije ispunjava određene standarde i uslove - kao što se već događa u mnogim drugim industrijama.
Nedavni izvještaji Radne grupe Ujedinjenih nacija za poslovanje i ljudska prava, Vijeća UN-a za ljudska prava i Koalicije za slobodu na internetu skrenuli su pažnju na činjenicu da i vlade i kompanije snose odgovornost za procjenu kako će sistemi umjetne inteligencije uticati na prava ljudi. Postojeći međunarodni okviri zahtijevaju od svih preduzeća da poštuju ljudska prava i izbjegavaju izazivanje ili doprinos kršenju ljudskih prava kroz svoje aktivnosti. Međutim, kompanije umjetne inteligencije, uglavnom, nisu priznale i ponovo potvrdile te odgovornosti.
Ovi pozivi na akciju potvrđuju obaveze koje su već preuzele druge industrije. Većina velikih kompanija zna da moraju provesti procjene uticaja na ljudska prava prije nabavke ili implementacije novih sistema, integrirati dužnu pažnju u pogledu ljudskih prava u dizajn proizvoda i poslovne odluke, uključiti ugovorne zaštitne mjere za sprečavanje zloupotrebe i obezbijediti smislene pravne lijekove kada dođe do štete.
Alexandra Reeve Givens, direktorica Centra za demokratiju i tehnologiju / Amazon.com
Karen Kornbluh, bivša ambasadorica SAD-a u OECD-u/Sanity.io
Izazov s umjetnom inteligencijom nije u tome što su standardi nejasni. To je u tome što se previše kompanija - i vlada - ponaša kao da se standardi ne primjenjuju. Razmotrite Trumpove sporazume o umjetnoj inteligenciji u Zaljevu. Ako se finaliziraju, ova ulaganja bi mogla učvrstiti ambiciju regije da postane globalno središte umjetne inteligencije, što bi postavilo zabrinjavajuća pitanja o tome da li Sjedinjene Američke Države i njihovi tehnološki lideri napuštaju dugogodišnje obaveze.
U Ujedinjenim Arapskim Emiratima SAD su odobrile transfer naprednih čipova kompaniji G42 emiratskoj firmi za umjetnu inteligenciju, kao dio šireg plana za izgradnju ogromnog kampusa umjetne inteligencije u Abu Dhabiju. U Saudijskoj Arabiji nova državna kompanija upravo je predstavila sporazume vrijedne više milijardi dolara s velikim američkim firmama za nabavku čipova i izgradnju infrastrukture. I Elon Muskov Starlink je također dobio odobrenje za rad u Kraljevini. Nijedna od ovih objava nije spomenula zaštitu kako bi se osiguralo da se tehnologija neće koristiti za nadzor ili represiju.
Rizik nije hipotetički. Poznato je da su UAE koristili špijunski softver protiv novinara i disidenata, a Saudijska Arabija se uključila u sve vrste transnacionalne represije, a također je i dalje duboko umiješana u humanitarnu krizu u Jemenu. Nove mogućnosti umjetne inteligencije značajno povećavaju moć vlada da gaze osnovna prava, kao što je sinteza detaljnih informacija o disidentima, provođenje nadzora u stvarnom vremenu, analiza objava i komunikacije ljudi na društvenim mrežama i kontrola rezultata modela umjetne inteligencije.
Za razliku od tradicionalne robe ili infrastrukture, sistemi umjetne inteligencije mogu se digitalno prenijeti i primijeniti uz malo javne kontrole. Prema suverenom planu umjetne inteligencije, gdje vlada razvija i kontrolira sisteme umjetne inteligencije dostupne svom narodu, takvi sistemi se mogu brzo pretvoriti u instrumente državne moći. Kako američke kompanije pojačavaju svoje međunarodne poslove - uz snažnu podršku Trumpove administracije - neuspjeh u uključivanju obaveza u vezi s ljudskim pravima označava opasan zaokret.
To je također propuštena prilika. Pristup vodećim američkim svjetskim tehnologijama mogao bi se koristiti kao poluga, kako za unapređenje aplikacija koje poštuju ljudska prava, tako i za zaštitu tehnologije od zloupotrebe. Nema potrebe da se ovdje kreće od nule. Vodeći principi UN-a o poslovanju i ljudskim pravima - koje su podržali SAD i mnogi saveznici - zahtijevaju od kompanija da izbjegavaju kršenje ljudskih prava i da se bave bilo kakvom štetom koju mogu prouzrokovati.
Smjernice OECD-a za multinacionalna preduzeća idu još dalje, zahtijevajući dužnu pažnju u svim operacijama i lancima snabdijevanja. Inicijativa za globalnu mrežu (GNI), koju su vodeće tehnološke kompanije pokrenule prije 17 godina, uspostavila je principe za zaštitu privatnosti korisnika i slobode izražavanja na tržištima visokog rizika, a kompanije članice se redovno procjenjuju u pogledu usklađenosti (naša organizacija je bila osnivački partner).
Kompanije poput Coca-Cole, Volkswagena i Estée Lauder već primjenjuju ove okvire ili se podvrgavaju nezavisnom nadzoru, kao i neke tehnološke firme.
Ako kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom završe u utrci prema dnu, kakva će nada postojati za zaštitu osnovnih ljudskih prava? Ako pobjeda u utrci umjetne inteligencije znači napuštanje vrijednosti koje nas razlikuju od autoritarnih rivala poput Kine, to će biti Pirova pobjeda. Naša budućnost neće biti osigurana samo zato što je tehnologija američka.
Nije prekasno da se vlade i kompanije obavežu na primjenu davno utvrđenih standarda ljudskih prava na umjetnu inteligenciju. Alati su već dostupni, nema izgovora da se ne koriste.
(Alexandra Reeve Givens je
bivša direktorica Nacionalnog ureda za umjetnu inteligenciju; Karen Kornbluh je bivša ambasadorica SAD-a pri OECD-u)
