50 godina u jednoj sobi: Predmeti i dokumenti o neistraženim područjima širom svijeta

Članovi Društva prijatelja grada Sarajeva su 28. aprila posjetili Tešanj, u čijem je Muzeju toga dana, između ostalog, otvorena stalna postavka “Soba Ahmeda Bosnića”. Događaju je prethodila posjeta kući porodice Eminagić, koja datira iz 19 stoljeća, neobične arhitekture, u čijim se prostorima nalaze različiti predmeti iz tog doba - posuđe, specifični rezbareni namještaj, narodne nošnje i sl.

Bogata zbirka

Na drugoj strani Tešnja nas je dočekala dobro očuvana tvrđava, a nedaleko od nje se visoko uzdiže zvonik sa satom koji potiče iz perioda Otomanske vladavine. Kuriozitet je u tome što u Bosni i Hercegovini postoje četiri takva zvonika koji otkucavaju tačno vrijeme, što znači da su još uvijek u funkciji. Interesantna je činjenica da mehanizam ovog sata u Tešnju volonterski održavaju članovi jedne porodice.

S promocije

U prostorijama tvrđave se nalaze mnogi eksponati iz prošlosti Tešnja. Odolijevala je čak i osvajanju Eugena Savojskog na pohodu na Tešanj. Kustos Muzeja nam je svojim iscrpnim izlaganjima približio bogatu istoriju ovog jedinstvenog grada. Tešanj je bio važno mjesto na karavanskom putu koji je preko Travnika vodio do Sarajeva. U Tešnju je, prije više od sto godina, održana prva pozorišna predstava u BiH, što ukazuje na kulturnu tradiciju tog područja.

Posebno nas je impresioniralo što smo u večernjim satima prisustvovali jedinstvenom događaju, otvaranju izložbe novinara, putopisca, svjetskog putnika posebnog senzibiliteta, Ahmeda Bosnića. Bogatu zbirku predmeta i pisanih dokumenata prikupio je na svojim putovanjima tokom 50 godina. Ovo je tim zanimljivije i značajnije jer se radi o malo poznatim i neistraženim područjima širom svijeta. Teško je sve nabrojati, ali minijaturni svijećnjak sa Tibeta, maske sa otoka Jave, sa otočja Galapagos, Uskršnjih otoka, čuvene kamene statue pravljene od vulkanskog “tufe” i sl. našli su svoje mjesto u tešanjskom Muzeju. Slijede fotografije iz područja Ekvadora, Papue, Nove Gvineje, Perua, Maču Pikču i mnoge druge.

Iz riznice Ahmeda Bosnića

Gospodin Bosnić se sretao sa plemenima koja love krokodile, sa lovcima na ljudske glave u oblasti Amazonske prašume i dr. Posebno je interesantna oblast koju su naseljavale Inke u Južnoj Americi, čija se prestonica nalazi na 3.500 metara nadmorske visine, koju zapadnjaci rijetko posjećuju bez ozbiljne pripreme, zbog pojave visinske bolesti. Interesantno je područje rijeke Sepik koju smatraju jednom od najbogatijih lingvističkih područja na svijetu sa više od 300 jezika i 800 dijalekata. Ne može se izostaviti ni Tibet i Nepal, regije koje su dugo vremena bile nepristupačne i nama nepoznate. U tim regijama sakupljanje meda ima tradiciju više miliona godina.

Fosilizirani med

Gospodin Bosnić je primjerak fosiliziranog meda poklonio Muzeju Tešanj, a koji predstavlja jedini takav primjerak na Balkanu. Još mnogo toga je gospodin Bosnić opisao u svojih 56 knjiga i brojnim člancima.

Od srca preporučujemo posjetu stalnoj postavci “Soba Ameda Bosnića” u tešanjskom Muzeju. Stvaralaštvo Ahmeda Bosnića neprocjenjivo je, ne samo za BiH, nego i svjetski kulturni milje. Posebno bi mladi ljudi, učenici, studenti, stekli mnoga nova saznanja o svijetu u kojem živimo, ali i sagledali ljepotu stvaralaštva čovjeka koji je posvetio život istraživanju nepoznatog i potrebi da ta svoja saznanja prenese svima nama.

Zavaljujemo direktorici Muzeja Mensuri Mujkanović, kustosu Muzeja Sedinu Bedaku, čestitke promotorima knjige o Tibetu i posebno Ahmedu Bosniću koji je, poklanjanjem svoje impresivne zbirke Muzeju, trajno ovjekovječio svoja istraživanja.