488. rođendan
Gazi Husrev-begove biblioteke

SARAJEVO, 15. januara (FENA) – Gazi Husrev-begova biblioteka svečano je obilježila Z 488. godišnjicu rada i postojanja, a za tu priliku premijerno je prikazan dokumentarni film "Sarajevski Divan - Putovanje jednog rukopisa" autorice Amele Jordamović u produkciji Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. (Foto FENA/Almir Razić)/Almir Razić
Gazi Husrev-begova biblioteka svečano je obilježila Z 488. godišnjicu rada i postojanja/Almir Razić/
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) svečano je u srijedu obilježila 488. godišnjicu rada i postojanja, a za tu priliku premijerno je prikazan dokumentarni film “Sarajevski Divan - Putovanje jednog rukopisa” autorice Amele Jordamović u produkciji Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Dokumentovanjem rukopisa i njegovog putovanja, film ističe važnost očuvanja svjetske baštine i ulogu BiH, odnosno GHB kao njenog čuvara.

Direktor Dženan Handžić podsjetio je da je, kao institucija kulture, biblioteka osnovana zadužbinom, vakufom velikog dobrotvora Gazi Husrev-bega.

Biblioteka nije samo čuvar knjiga već utočište mudrosti i znanja, svjedok prošlih vremena, vodič kroz sadašnjost i svjetionik za budućnost, kazala je Šahsena Đulović

- Iako živimo u složenim uvjetima općenito, a posebno kada su institucije kulture u pitanju, vjerujem u iskrenost motiva sa kojim je Gazi Husrev-beg osnovao ovu kuću znanja i mudrosti, rekao je Handžić u izjavi za medije, prenosi Fena.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Trud i ljubav, dodao je, godinama su ulagale generacije najboljih intelektualaca, čuvajući, podižući i njegujući ono što su naslijedili od prethodnih generacija.

- Smatramo da je to odgovor ili veliki dio odgovora na pitanje kako smo stigli do 488. godišnjice, kazao je on.

Najavio je plan aktivnosti GHB-a za 2025. godinu koja će biti jako dinamična.

Radit će na unapređenju digitalne biblioteke, jer je digitalna transformacija društva stvarnost.

Javnosti će biti predstavljen projekt “Kadića hronike”, na kojem su uposlenici biblioteke radili pet godina. Riječ je o epohalnom djelu na 11.000 stranica u 28 tomova.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pored toga, planiraju urediti svoje odnose sa Univerzitetom u Sarajevu.

Prva rečenica preambule Statuta Univerziteta u Sarajevu, podsjetio je Handžić, poziva se na tradiciju obrazovanja uspostavljenu Gazi Husrev-begovom vakufnamom. Handžić smatra prirodnim da Gazi Husrev-begova biblioteka ostvari status nastavne i naučnoistraživačke baze unutar Univerziteta u Sarajevu, jer je to put za dalju internacionalizaciju rada biblioteke.

- Ono što mi imamo ponuditi u naučnom smislu, apsolutno je relevantno u evropskim akademskim krugovima, a naš put u Evropu vodi ih kroz vrata Univerziteta u Sarajevu. Nadamo se da ćemo ući kroz njih u 2025. godini, zaključio je Handžić.

Podršku da GHB dobije status kakav zaslužuje i postane sastavni dio Univerziteta u Sarajevu izrazili su i muftija sarajevski Nedžad Grabus te bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.