Svaka igra, ali ko dobija: Jesu li države najveći gubitnici?



BiH: KlaBiH: Kladionice cvjetaju, prihod od poreza baš i ne

Igre na sreću i odlazak u kladionice sve više privlače bh. građane koji žele da se preko noći opare. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, od 1. januara do 13. decembra 2023. u federalni budžet se od igara na sreću slilo 44.575.876,00 KM.

Kako nam je potvrđeno, priređivači igara na sreću klađenjem, po osnovu isplaćenih dobitaka u iznosu većem od 100 KM, uplatili su poreze na dohodak u iznosu 23.787.131,00, dok je na osnovu naknada za priređivanje igara na sreću uplaćeno 20.788.745,00 KM. Kad su u pitanju uplate igrača, odnosno promet kladionica, priređivači igara ostvarili su promet od 1.626.491.376,00 KM.

Kao i većinu drugih, i ovu oblast potrebno je dodatno zakonski urediti kako bi se spriječile zloupotrebe. Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH, za Oslobođenje kaže da je Porezna uprava FBiH u nekoliko navrata inicirala izmjenu postojećeg Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću.

- Prijedlog Porezne uprave bio je da se svi dobici oporezuju porezom na dohodak po stopi od 10 posto, koliko iznosi i porez na dohodak svih zaposlenih i da se sve igre na sreću jednako oporezuju. Usvajanjem predloženih izmjena sve igre na sreću bile bi jednako tretirane i oporezovane, smanjila bi se mogućnost zloupotreba i pojednostavio bi se sistem kontrole, obračuna i naplate prihoda. Obračun i uplata naknade za sve igre na sreću bili bi jednaki i plaćali bi se u procentu od pet posto na svaku pojedinačnu uplatu igrača. Navedene izmjene zakona su predložene s ciljem ukidanja diskriminacije u oblasti oporezivanja igara, jer se na jedne igre plaća paušal od 300 KM po uplatnom mjestu, a na druge naknada od pet posto na ostvareni promet, istakao je Isović.

Nadalje kaže da bi se ukinula diskriminacija među igračima jer se na dobitke do 100 KM ne plaća porez.

- Ovim izmjenama zakona otklonila bi se i sumnja da se dobici preko 100 KM dijele na manje dobitke u cilju izbjegavanja plaćanja poreza. Imajući u vidu činjenicu da su priređivači igara na sreću, prema članu 25. stav 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, oslobođeni plaćanja PDV-a, prema trenutno važećim zakonima poslovanje istih nije dovoljno oporezovano. Pitanje oporezivanja ove oblasti je prije svega ekonomsko, a ne političko, a razlog zbog kojeg su inicirane izmjene zakona je pravednije oporezivanje, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, sprečavanje zloupotreba..., zaključuje Isović.

Ove godine Republika Srpska će od naknada za igre na sreću prihodovati više od 100 miliona KM, a Vlada je donijela novu uredbu o raspodjeli sredstava.

Najviše novca biće usmjereno Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, 37 odsto ukupne sume. Ministarstvu porodice, omladine i sporta slijedi 25 odsto, Ministarstvu prosvjete i kulture 25, Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite 13, dok se četiri procenta raspodjeljuju na resorna ministarstva.

Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću u budžetu RS-a zaključno sa 22. novembrom 2023. iznose 95,6 miliona KM, a očekuje se da će taj iznos dostići oko 105 miliona KM za cijelu 2023. Prilikom planiranja raspodjele sredstava od igara na sreću u budžetu RS-a za 2024. korišćena je procjena izvršenja prihoda iz 2023, odnosno 105 miliona KM.



Crna Gora:
Država gubi na kocki

Crnogorski Zakon o igrama na sreću potiče iz 2004. godine, sa vrlo malim izmjenama od tada, tako da je veoma zastario. U njemu se nalaze igre koje više niko ne priređuje, dok se tek vrlo površno bavi priređivanjem igara na sreću preko interneta, koje su u međuvremenu postale dominantne.

Namjera izrade novog zakona nalazila se u planovima svih vlada još od 2011. godine, ali se desilo tek nekoliko sporadičnih izmjena. Vlada Slovačke je Crnoj Gori 2018. donirala milion eura za izradu novog zakona o igrama na sreću i unapređenje državnog online nadzora priređivača, ali se još ništa od toga nije desilo.

Online sistem nadzora priređivača ISONIS uveden je 2016. nakon deset godina kašnjenja i od tada je omogućio državnim organima direktni i trenutni nadzor nad svim uplatama i isplatama kladionicama, što je povećalo državne prihode, ali su van nadzora ostali automat-klubovi, kazina i internet-priređivači.

Posljednji pokušaj izmjene Zakona propao je krajem prošle sedmice kada je Skupština vratila prijedlog izmjena jer nije bio usklađen sa opštim Zakonom o koncesijama. Ovim prijedlogom bilo je predviđeno povećanje koncesionih naknada za priređivanje igara na sreću preko interneta i djelimično za kazina, kao i pojačavanje mjera za sprečavanje pranja novca i zabranu uplata depozita na račune igrača u trafikama, prodavnicama i drugim mjestima van prostora registrovanog za igre na sreću.

Prema sadašnjem Zakonu o igrama na sreću, kladionice za svako uplatno mjesto plaćaju fiksnu koncesiju od po 500 eura mjesečno i varijabilnu od 10 odsto na razliku između ukupnih uplata i isplata igračima. Automat-klubovi plaćaju 50 eura mjesečno po svakom aparatu i 10 odsto na razliku između uplata i isplata.

Kazina imaju fiksnu početnu naknadu od dva miliona eura prilikom izdavanja koncesije koja traje deset godina i može se produžiti za još pet godina. Oni plaćaju i fiksnu godišnju naknadu od po 50 hiljada eura, varijabilnu od 10 odsto na razliku između uplata i isplata i 50 eura mjesečno po svakom aparatu za igru.

Priređivači internet-igara na sreću plaćaju 10 hiljada eura mjesečno za jedan sajt bez obzira na to koliko kladioničarskih i drugih igara na sreću priređuju na njemu. Ovi priređivači jedini ne plaćaju varijabilnu naknadu na razliku između uplata i isplata.

U Crnoj Gori igrači ne plaćaju naknade prilikom uplata uloga za klađenje, a ni prilikom podizanja dobitka.

Država godišnje od koncesija za igre na sreću prihoduje od 15 do 18 miliona eura, a Vlada je planirala da izmjenama koje su u petak vraćene iz Skupštine te prihode poveća na 35 miliona eura. Glavni dio izmjena odnosio se na to da priređivači internet-igara na sreću plaćaju 10.000 eura za svaku oblast igara na sreću koju priređuju - kladioničarsku, online kazino ili lutrijsku igru. Takođe, bilo je planirano uvođenje varijabilne naknade za ove priređivače.

Predsjednica skupštinskog Zakonodavnog odbora, koji je utvrdio nezakonitost prijedloga, Maja Vukićević kazala je da je bivša vlast 2019. iz osnovnog Zakona o koncesijama uklonila igre na sreću i da je od tada sporna svaka izmjena Zakona o igrama na sreću, kao i da su od tada upitne sve koncesije za ovu oblast koje su od tada izdavane.

- Sumnjam da je neko to namjerno uradio kako bi određenim priređivačima omogućio da beskonačno priređuju igre na sreću. Potrebno je istovremeno izmijeniti oba zakona, kazala je Vukićević.

Ovaj odbor je iz istog razloga početkom godine već jednom vratio tadašnji prijedlog izmjena Zakona o igrama na sreću.

Najveći problem sistemu igara na sreću u Crnoj Gori, osim zastarjelog Zakona, jeste rad inspekcije za igre na sreću i njena nedovoljna nadležnost. Ova inspekcija nalazi se u okviru Uprave za inspekcijske poslove, a ne kod Uprave za igre na sreću. Ova inspekcija tek u tri do pet odsto kontrola utvrdi neku nepravilnost, a najčešće jednom godišnje otkrije nezakonito priređivanje igara na sreću.

Prethodna Vlada pokušala je da izmjenama Zakona inspekciju vrati u matičnu upravu i da joj poveća nadležnost, ali prijedlog nije prošao zbog blokade parlamenta. Nova Vlada najavila je slične izmjene, dok su iz inspekcije saopštili da je bolje da rade kao i do sada.



Srbija: Sreća u budžet donese 250 miliona eura

Pre nekoliko dana u Srbiji je izvučena Loto sedmica vredna 5,1 milion evra. Ovaj neočekivani novogodišnji poklon odlazi u Pančevo.

Državnoj lutriji Srbije, jedinom preduzeću u Srbiji koje po Zakonu o igrama na sreću ima pravo da organizuje klasične igre na sreću kakva je Loto, čini se da ide dobro poslednjih godina.

Za prvih devet meseci ove godine promet DLS-a je najveći u poslednjih 12 godina za taj period - 5,5 milijardi dinara (oko 47 miliona evra).

Neto dobit ostvarena za devet meseci iznosila je 265 miliona dinara (oko 2,3 miliona evra). Neto dobit DLS-a za celu prošu godinu iznosila je 292,5 miliona dinara (oko 2,5 miliona evra).

Tokom ovih devet meseci u republički budžet Državna lutrija Srbije uplatila je 1,66 milijardi dinara (oko 14 miliona evra).

Najveći deo se odnosi na naknadu za priređivanje igara na sreću - 1,46 milijardi dinara (12,5 miliona evra), a još 198 miliona dinara (1,7 miliona evra) je uplaćeno po osnovu poreza na dobitke ostvarene u igrama koje organizuje DLS.

Takođe, kompanija plaća porez na dobit koji iznosi 15 odsto neto dobiti. Prošle godine na ime ovog poreza DLS je uplatio u budžet 51 milion dinara (434.000 evra).

Prema Zakonu o igrama na sreću, jedini ko može da organizuje klasične igre na sreću u Republici Srbiji je DLS. Te igre su lutrija, instant-lutrija i druge slične igre koje za osnovu imaju lutriju, zatim sportska prognoza (pogađanje ishoda fudbalskih i drugih sportskih takmičenja), igre kao loto i keno, tombola, bingo i druge slične igre koje za osnovu imaju tombolu, kao i druge igre poput fonta, SMS lutrije...

DLS ima obavezu da za nagradni fond isplati najmanje 50 odsto prihoda od uplata u slučaju Lota, a kod drugih igara je nagradni fond najmanje 10 odsto uplata. U praksi, prema podacima DLS-a, nagradni fond je uglavnom oko dve trećine prihoda od uplata, pa do 77 odsto u slučaju instant-srećki.

Naknada za priređivanje klasičnih igara na sreću iznosi 60 odsto od onoga što ostane kada se od prihoda od uplate oduzme fond dobitaka. Recimo, u prošloj godini, prema finansijskim izveštajima DLS-a, prihodi od igara su iznosili 5,4 milijarde dinara, dok je za nagrade isplaćena 4,1 milijarda dinara. Stopa od 60 odsto se primenjuje na razliku, pa je tako prošle godine obaveza po osnovu naknade za priređivanje igara iznosila 780 miliona dinara (6,6 miliona evra).

Državna lutrija predstavlja samo mali deo industrije igara na sreću koja u Srbiji cveta.

Zbirnih podataka o poslovanju brojnih kladionica i kockarnica u Srbiji nema, ali prema nekim promotivnim tekstovima koje plasiraju u medijima, prošle godine su na ime direktnih poreza platili u budžet između 240 i 250 miliona evra i zapošljavaju 15.000 ljudi.

Priređivači posebnih igara na sreću, koje obuhvataju kockanje i klađenje, moraju po Zakonu da plaćaju daleko manju naknadu od Državne lutrije Srbije. Kladionice, recimo, moraju da plate naknadu od svega 15 odsto na razliku od ukupno ostvarenih uplata i ukupno ostvarenih isplatama, s tim što taj iznos ne može biti manji od 550 evra mesečno po kladionici.

Na automatima, na kojima kladionice ostvaruju još i veće prihode nego od uplata na sportsko klađenje u kladionicama, naknada iznosi 10 odsto na razliku između ukupno ostvarenih uplata i isplata, a ne može biti manja od 40 evra mesečno po automatu.

U kockarnicama ili, kako se u zakonu one nazivaju, igračnicama, naknade idu od tri odsto na vrednost primljenih uplata za igre u kojima učesnici igraju jedan protiv drugog, kao što je poker, do 25 odsto na razliku između uplata i isplata za druge vrste igara.

Priređivači igara na sreću imaju po zakonu još niz obaveza, od plaćanja naknada za odobrenje, preko obezbeđivanja određenog iznosa osnovnog kapitala, do obezbeđivanja bankarskih garancija kojima garantuju isplatu dobitaka i poreskih davanja državi.