Sendžana Muslić: BiH mora postati društvo koje proizvodi manje otpada
Otpad kao resurs cirkularne ekonomije naziv je konferencije koja se drugu godinu zaredom održava u glavnom gradu BiH. Organizatori su Privredna komora FBiH i nLogic Advisorya, a Sendžana Muslić iz Privredne komore FBiH za Oslobođenje govori šta nas to očekuje 5. i 6. juna.
Pred nama je drugo izdanje konferencije OTPAD-RESURS za razvoj cirkularne ekonomije u BiH. Za početak, kakvi su rezultati prve konferencije?
- Osim što smo kao organizatori potakli razgovor o gorućim problemima u BiH što se tiče sistema upravljanja otpadom, neki od rezultata koji su proistekli sa same konferencije jesu i jačanje saradnje između komunalnih preduzeća, privatnog sektora i institucija, zajedničko sudjelovanje prilikom apliciranja na projektima EU, podstakli smo ideju o kompostiranju i proizvodnji energije iz biogasa, u saradnji sa kompanijama iz Hrvatske i Srbije.
Eko-dizajn
Tu je također jačanje saradnje operatera sistema sa JKP, upoznavanje sa njihovom ulogom i radom, podstakli smo kompanije na brže integrisanje koncepta cirkularne ekonomije u poslovne projekte, pružili smo prostor kompanijama koje se temelje na društveno odgovornom poslovanju u BiH, mogućnost predstavljanja... i brojni drugi benefiti koji su proistekli iz prve konferencije.
Ko su organizatori i učesnici ovogodišnje konferencije?
- Organizatori drugog izdanja dvodnevne konferencije OTPAD-RESURS za razvoj cirkularne ekonomije u BiH su Privredna komora FBiH i nLogic Advisory. Konferencija će okupiti na jednom mjestu donosioce odluka na svim nivoima, stručnjake, poduzetnike, finansijere, javna komunalna preduzeća, predstavnike nevladinog sektora i predstavnike medija. Dakle, biće uključeni svi oni koji učestvuju u sistemu upravljanja otpadom i koji razmjenom znanja i iskustva, kao i potreba jednih prema drugima, omogućavaju bolje upravljanje otpadom u FBiH.
Šta nas to očekuje u dva dana, koliko će konferencija trajati?
- Primarni cilj nam je da se svi učesnici, prije svega, informišu i uvežu svojim znanjima, ali i potrebama, u cilju boljeg poslovanja u ovom segmentu. Zajedničkim snagama možemo napraviti zaista velike iskorake u narednom periodu.
Cirkularna ekonomija danas utiče na cjelokupno društvo, o čemu će biti riječi i na konferenciji. Kako cirkularna ekonomija utiče na stvaranje novih radnih mjesta?
- Model cirkularnosti pruža veliku šansu za razvoj bh. privredne klime, osobito malih i srednjih preduzeća koja prolaze kroz velike krize posljednjih godina. Model cirkularne ekonomije na učinkovit i pametan način temelji koncepte u eko-inovacijama, eko-dizajnu kao srž nove evropske politike, naprednim tehnologijama, energijskoj efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije. Procjena je da će do 2030. u EU stvoriti dva miliona novih radnih mjesta, te da će se prosječni prihod domaćinstava u EU povećati uz istovremeno smanjenje CO2 za 50 posto.
Ukoliko budemo razdvajali imperativ modernog okoliša i ekonomske politike, vremenom će uticaj na okoliš biti manji, resursi će se koristiti, ekonomija će rasti i ljudi će biti zadovoljni. Svaka nova tranzicija je prilika za inovacije, razvojne mogućnosti i radna mjesta. Postoje brojni primjeri koji pokazuju da je to zaista moguće, ali to je potrebno da nastavimo raditi uz pomoć projekata EU kako bi dobilo veći značaj i stup djelovanja.
Gdje je BiH kad je u pitanju cirkularna ekonomija u poređenju sa zemljama regije, koje su nam šanse, kako da ih bolje iskoristimo?
- Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za ekonomski rast od modela cirkularne ekonomije. Međutim, za uspješan razvoj u BiH potrebni su razvijenije tržište, bolja infrastruktura, finansiranje i podsticaji, jači institucionalni kapaciteti, rješavanje pravnih izazova, kao i kompleksnih administrativnih i tehničkih procedura, te bolje razvijena svijest. Upravljanje otpadom je ključni element koji se može riješiti kroz cirkularnu ekonomiju.
U BiH se 2,2 posto generiranog otpada preradi, dok je izvoz neopasnog otpada blizu 28 puta veći od uvoza. Iako ne postoji sistemski pristup CE u BiH, u posljednje vrijeme evidentan je porast inicijativa za promoviranje i poticanje CE u BiH, uključujući i kreiranje strateško-regulatornog okvira.
- Niz preduzeća u BiH u većoj ili manjoj mjeri u svom poslovanju ima elemente cirkularnosti, što ukazuje na činjenicu da neke od pretpostavki za napredak u ovoj oblasti postoje.
Komercijalni otpad
Pojedine kompanije prepoznale su CE kao primarni biznis-model (npr. Lucius, Kudces.ba, projekt BioDizajn), druge kompanije s CE nadopunjuju svoj postojeći komplementarni biznis (npr. Aida Commerce, NextBike), dok pojedine kompanije zbog povezanosti s međunarodnim tržištima i vlasnicima slijede napredne modele, pa tako i u pogledu CE (npr. Natron-Hayat, Lukavac Cement).
Kakav je energetski potencijal otpada i koliko to koristimo?
- U BiH, s obzirom na veliku količinu otpada, postoji mogućnost da se od biomase provodi proces plinofikacije, ali i zbrinjavanja na način da se od takve mase griju gradovi. Od plinofikacije i biomase, pa do proizvodnje RDF-a (Refuse-derived fuel), što trenutno rade Cementara Kakanj i Cementara Lukavac u BiH, odnosno goriva dobijenog od različitih vrsta otpada kao što su komunalni čvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad - pred BiH su prilike koje bi u što skorije vrijeme morala iskoristiti vodeći se pritom ključnim strateškim ciljevima.
Biće govora i o selekciji otpada, gdje je tu BiH u odnosu na druge zemlje?
- U BiH još nije u punom kapacitetu zaživjelo odvojeno sakupljanje, razdvajanje i reciklaža otpada u odnosu na druge zemlje, što uvećava količine otpada koje se odlažu na deponiji i time se dodatno doprinosi zagađenju okoliša. Trebamo učiti da budemo društvo koje proizvodi manje otpada i to su prošle sve zemlje Evropske unije. Trenutno se reciklira samo 10 posto ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali, procjena je kompanija koje se bave reciklažom sekundarnih sirovina. BiH i dalje nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, mnogo je divljih odlagališta, a veliki dio tog otpada završi u prirodi.
Proces odvojenog prikupljanja otpada je jedan od najizravnijih načina kojim se doprinosi zaštiti okoline, smanjenju onečišćenja i održivom razvoju. Zbog toga je važno da taj proces započne u kućanstvu svakog stanovnika.
Možemo li i kako povući sredstva od EU za projekte vezane za otpad kao resurs?
- Da, i zaista mogućnosti su ogromne. Evropska unija obezbjeđuje finansijska sredstva, te na taj način pruža podršku zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
