SAFER ne prestaje da izaziva negativne reakcije: Zadnji ekser u sanduk zvani obrazovanje
Otkako se SAFER pojavio, svi su zbunjeni. Od učenika, prosvjetnih radnika, pa do akademika. Ustvari, nisu zbunjeni koliko iznenađeni, jer većini nije jasno šta se tim dokumentom želi postići i zašto. Jedino taj dokument koji je predstavljen krajem prošle godine razumije, barem kako sada stvari stoje, resorna ministrica za odgoj i obrazovanje Naida Hota-Muminović. Njoj je dokument SAFER pun univerzalnih vrijednosti za koje, kako je istakla, “želimo da ih naša djeca prihvate i baštine”.
Politička vizija
Toliko je univerzalan da su i njene koalicijske kolege, blago rečeno, zgrožene dokumentom koji bi, kako mnogi tvrde, bio zadnji ekser u sanduk zvani obrazovanje.
Iz Pokreta Za nove generacije kažu da su pažljivo analizirali dokument SAFER te odgovore koje je resorna ministrica Naida Hota-Muminović ponudila na jedinom zvaničnom zakonodavnom sastanku Komisije za obrazovanje Skupštine KS-a.
- SAFER po svom sadržaju i kvaliteti za naš Pokret ne ispunjava uvjete da bude prihvaćen kao strateški dokument u oblasti obrazovanja za Kanton Sarajevo. ZNG može prihvatiti realnost da je ovaj dokument nastao u vrijeme prethodne vlade i da je legitimno pravo bivšeg saziva vlade (koju su činili NiP, SDP, NS i SBiH) i ministrice Hota-Muminović da ga delegira kao političku viziju obrazovanja u našem glavnom gradu. Upravo iz tog razloga očekujemo od naših partnera u vlasti da prihvate stav Pokreta Za nove generacije, koji ovaj dokument (u ovoj fazi) prepoznaje kao zanimljivo štivo, ne pretjerano konkretno i primjenljivo, u kojem autori iznose neka svoja promišljanja o potencijalnim izazovima obrazovanja u budućnosti. Neka od tih promišljanja imaju smisao, a neka su, sa stanovišta našeg pokreta, neuvjerljiva i znanstveno nedovoljno potkrijepljena. Stoga ZNG ne prihvata ovaj dokument kao strateški, te će partnerima u vlasti predložiti (i na tome insistirati) da dokument prije bilo kakvog pokušaja implementacije stave u široku javnu raspravu, gdje će eksperti iz oblasti obrazovanja, ali i svi građani Kantona Sarajevo, imati priliku da jasno i objektivno iznesu svoje mišljenje o njemu, naveli su iz ovog pokreta.
Članica Komisije za obrazovanje KS-a Enita Nakaš iz Naše stranke kritikovala je predložene promjene. Tvrdi da nedostaje veza između predloženih promjena i postojećeg pravnog okvira, strategije razvoja KS-a, kao i da nedostaju, kako je konstatovala, opis ili pregled stanja u obrazovanju, mjerljivi indikatori ostvarivanja zadatih ciljeva te da ciljevi nisu jasno definisani.
- Autori SAFER-a Christopher Jones, Ziauddin Sardar i Scott Jordan ne zadovoljavaju ni minimalne kriterije da bi se bavili ovako kompleksnom temom. Oni nemaju objavljene radove iz oblasti obrazovanja, reforme obrazovanja, izrade kurikuluma i sl. Niko ih ne citira, niko nije stručno/naučno testirao njihove metode, niti opisao njihove studije slučaja transformacije obrazovanja, istakla je Nakaš.
Sadržaj publikacije i činjenicu da je ona povjerena trojici “futurista” analizirao je i kritizirao i Nenad Veličković, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i urednik obrazovnog magazina Školegijum.
- Publikacija počinje sijanjem straha i panike. Budućnost je neizvjesna, svijet je prijetnja, potrebno je osigurati se, a to se može samo SAFER obrazovanjem, napisao je Veličković u tekstu koji je objavio Školegijum.
Ističe da se i kao ilustracija prijetnje koriste primjeri samo iz tzv. zapadnog svijeta, odnosno SAD-a i Evropske unije, gdje je “etika žrtva industrijalizacije, dok se feudalna strana svijeta ne spominje”.
- Čovjek bi očekivao da negdje u publikaciji pročita gdje je to u svijetu SAFER prihvaćen i ugrađen u zakon (što se ovdje očekuje!) i s kojim se rezultatima nama preporučuje. Ali to se ne može znati, jer su budućnosti mnogobrojne. Odnosno, da li SAFER radi ili ne radi, možemo znati samo u budućnosti. Zašto bi učenicima završnih razreda u Sarajevu briga o tajgama i prašumama bila sasvim prirodna, ali ne i briga o Bjelašnici, s koje se apartmanska kanalizacija cijedi u sve manju vodozaštitnu zonu grada? Zašto bi kompostirali lijehe u školskom dvorištu dok se istovremeno oko njih hektari obradivog zemljišta pretvaraju u građevinsko, a gradski travnjaci i parkovi u P+100 poslovno-stambene zgrade? Kako ministrica Hota-Muminović zamišlja obrazovanje na saferskom principu poliloga (biva: s više ravnopravnih učesnika, multikulti i sl) ako protežira samo jedan narod, jedan jezik, jednu vjeru? Hoće li premijer kantonalne Vlade svoju ministricu obrazovanja javno pitati kako se to strateški dokumenti usvajaju bez javne rasprave ili će osiguranje budućnosti stranačkih fotelja i dalje biti prioritet dvojke u obrazovnoj politici? Ko će desetinama nastavnika angažovanih na aktuelnoj tzv. kurikularnoj reformi objasniti za čije su babe zdravlje radili proteklih nekoliko godina? Hoće li se rektor i Senat Univerziteta u Sarajevu oglasiti povodom ovoga i koliko će se od barem pedesetak redovnih profesora stručnih za oblast obrazovanja naglas upitati za šta godišnje primaju preko dva miliona KM neto, dok o kvalitetu života i budućnosti grada i građana odlučuje društvance okupljeno oko kristalne kugle, pita Veličković.
Namir Ibrahimović, nekadašnji voditelj obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo i predstavnik Centra za obrazovne inicijative Step by Step, kaže da dokument liči na nekakve sektaške priče i može samo naštetiti obrazovanju i društvu u BiH. Ibrahimović ističe da publikacija ignorira obrazovnu reformu koja je u Kantonu Sarajevo intenzivirana u protekle dvije godine, a koja među ostalim predviđa promjene u nastavnim planovima i programima.
Razaranje
Predsjednica Odbora za pedagoške nauke Odjeljenja društvenih nauka ANUBiH, akademkinja Adila Pašalić-Kreso, reagovala je na ovaj dokument.
- Nakon pažljivog čitanja, tvrdim da ovaj tekst pored pompezne najave i bombastičnog naslova, zanimljive skraćenice SAFER, koja plijeni pažnju, ima veoma malo materijala za ono čemu je ovaj tekst podnaslovom namijenjen - “reforma predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u KS-u”. Vi, ministrice, ovom tekstu u istupima dajete naknadna tumačenja, neka nova značenja, nove svrhe i nove podrazumijevajuće podnaslove.
VEZANI TEKST
Imam potrebu da Vam se obratim s molbom da se zaustavite, stanete i razmislite da ste možda ishitrili sve ovo, da ne treba da srljate dalje, da ne vodite naše obrazovanje u novo srozavanje i razaranje, poručila je, između ostalog, Pašalić-Kreso.
