Po presudama Suda BiH je oduzeta imovinska korist u 140 predmeta - Ovo su neki od njih: Biznismen iz Kiseljaka, direktor, švercer vozila, bivši načelnik...

Niko ne može zadržati imovinu stečenu kriminalom, piše u zakonima naše zemlje. No, je li država efikasna u oduzimanju nezakonito stečene imovine? Za Ivanu Korajlić, izvršnu direktoricu Transparency Internationala BiH, ključni je problem u pravosuđu.
- Mi i dalje imamo neefikasno pravosuđe koje praktično omogućava i u slučaju najozbiljnijih krivičnih djela da se u samom postupku, prvo za vrijeme provođenja istrage, pa i kasnije, dozvoljava osumnjičenima ili okrivljenima da sklone imovinu, govori Korajlić, napominjući da se na taj način postaraju da ona nikada ne bude predmet procesa.

Imena i iznosi

- A samim time i da nikada ne bude oduzeta. Statistike agencija pokazuju da je oduzeta imovina zanemariva u odnosu na to kolika je zapravo šteta nastala krivičnim djelima, ističe.
- Dok dođe do presude, izgubi se veliki dio imovine koja bi se mogla povezati sa krivičnim djelom za koje se neko procesuira. Činjenica je da cure informacije iz pravosuđa, što je za neke pravovremeno upozorenje da će biti osumnjičeni ili optuženi, kaže nam Korajlić.

Prema podacima koje je Sud BiH dostavio Oslobođenju, a koji se odnose na tekuću i prethodne dvije godine, oduzeta je imovinska korist u 140 predmeta.

Tako je Tihomiru Brajkoviću, biznismenu iz Kiseljaka, zbog utaje poreza oduzeta imovinska korist vrijedna više od dva miliona maraka. Aliji Karahasanoviću i Atilli Aksoyu je zbog međunarodnog navođenja na prostituciju i pranja novca oduzeta imovinska korist viša od 400 hiljada maraka. Aldin Hodžić je kao direktor OXIS OIL d. o. o. Gračanica utajio porez, pa mu je oduzeta imovina vrijedna preko 300 hiljada KM. Avdo Bureković je priznao da je krijumčario vozila, pa mu je oduzeta imovinska korist u vrijednosti većoj od 180 hiljada. Miljan Aleksić, bivši načelnik Opštine Bileća, oštetio je državu i izbjegao plaćanje poreza, a oduzeto mu je više od 135 hiljada KM. Sud BiH je izrekao Lan Gangu kaznu zatvora od godinu i novčanu kaznu od 36 hiljada KM, kao i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom utaja poreza u vrijednosti većoj od stotinu hiljada maraka. Iliji i Ameli Lamešić je oduzeta imovinska korist pribavljena utajom poreza u iznosu od preko 130 hiljada KM.

- Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelima je uređeno u okviru krivičnopravnih sistema svake države, a specifičnost BiH je što ih ima četiri. A od njih, tri imaju propise, odnosno zakone prema kojima oduzimaju nelegalno stečenu imovinu, govori za naš list profesor Eldan Mujanović sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.
Dodaje da, shodno tome, Federacija BiH i Republika Srpska imaju svoje agencije koje upravljaju oduzetom imovinom, a koje su i servisi sudovima koji donose odluke o oduzimanju imovinske koristi.

- Logično bi onda bilo da postoji agencija koja će upravljati onom imovinom koju je oduzeo Sud BiH, a koji je jedini nadležan sud na državnom nivou. Međutim, zbog političke situacije koja vlada u BiH, opstrukcija i blokada svega onog što ima predznak državnog, to nije slučaj, govori.
Podsjeća da je Ministarstvo pravde BiH dugo najavljivalo zakon kojim će se to regulisati, međutim, to se nikada nije desilo.

- Sada je sve u nekom pravnom vakuumu, tako da ne postoji organ koji bi upravljao imovinom za koju je Sud BiH odlučio da se oduzme, već se to rješava od slučaja do slučaja. Sve to ukazuje da bi se agencija morala osnovati i na državnom nivou, kaže Mujanović.
Smatra da u maloj državi poput BiH zapravo treba postojati samo jedna agencija, koja će servisirati svu imovinu, i od entitetskih i nižih sudova.

- Pogrešno je što ljudi smatraju da agencije oduzimaju imovinu, to nije slučaj ni u BiH niti bilo gdje u svijetu, to je zabluda. One njome upravljaju, čuvaju je i odlučuju o najboljoj namjeni te imovine, pojašnjava i dodaje da agencije mogu skladištiti, iznajmljivati, poklanjati, prodavati, a opasnu imovinu i uništavati.

Očit primjer uspješnog upravljanja je hotel Emiran u Sarajevu, kojim upravlja federalna agencija.

Nema presuda

Prema podacima Agencije za upravljanje oduzetom imovinom u Republici Srpskoj, preko 22 miliona iznosi ukupna vrijednost imovine, privremeno oduzete od 2010. do 2020. godine. Za taj isti period, Agencija je trajno oduzela imovinu u vrijednosti većoj od milion maraka. Ukupna vrijednost privremeno oduzete imovine koja je vraćena licima od kojih je oduzeta je skoro 10 miliona.
- To je svugdje u svijetu trend, puno je više privremeno, nego trajne oduzete imovine, jer je, recimo, u momentu dok se ti podaci objavljuju veliki broj krivičnih postupaka u toku, a u kojima je donesena odluka suda o privremenom oduzimanju, pojašnjava Mujanović.​

Korajlić ističe da to dovoljno govori o krivičnim postupcima, odnosno činjenici da izostaju pravosnažne presude koje bi dovele do trajnog oduzimanja nelegalno stečene imovine.

Podsjetimo da je uprkos presuđenim sudskim odlukama i “sitno” oduzetoj nelegalno stečenoj imovini, Indeks percepcije korupcije za BiH najlošiji među zemljama zapadnog Balkana. Na 111. mjestu od 180 zemalja svijeta su rangirane Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, s tim da se stanje korupcije u BiH, prema istraživanju Transparency Internationala, pogoršalo za 11 pozicija.