Pero Ćorić: Minimalna plata od 900 maraka napraviće probleme preduzećima

Prethodna, 2023. bila je izuzetno teška godina sa velikim izazovima koji su bili pred privredom, kazao je na početku razgovora za Oslobođenje Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Smanjenje proizvodnje

- Ključni ekonomski pokazatelji su bili sa negativnim predznakom. Zabilježen je zabrinjavajući trend negativnih procenata u industrijskom sektoru, što je rezultovalo ukupnim padom industrijske proizvodnje od 3,2 posto. Posebno zabrinjavajući je pad od 6,6 posto u prerađivačkoj industriji, što ima ozbiljan odraz na niz ključnih ekonomskih pokazatelja, istakao je Ćorić.

Dodao je da su se neki od ključnih sektora unutar prerađivačke industrije suočili s velikim smanjenjima fizičkog obima proizvodnje.

- Na primjer, proizvodnja namještaja, nekada značajan ekonomski sektor, doživjela je pad proizvodnje od čak 27-28 posto. Slično, sektori poput proizvodnje kože i obuće takođe su zabilježili značajne padove, uz smanjenje proizvodnje od 15,8 posto. Ova negativna kretanja u najznačajnijim granama prerađivačke industrije ukazuju na dublje izazove s kojima se sektor industrije suočava. S druge strane, evidentno je i povećanje plata, što ukazuje na činjenicu da je proradilo tržište rada, ali i društvena odgovornost privrednika, koji su, i pored brojnih poteškoća, pronašli način da uvećaju plate radnicima. Dobro je što je u prošloj godini smanjena inflacija u odnosu na 2022, koja je na kraju 2023. bila na podnošljivih 3,3 posto, a svakako dobra stvar je bila i stabilizacija cijena energenata, istakao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, na osnovu dostupnih podataka, vidljivo je da je prošla godina bila izazovna i teška za privređivanje, a nedostatak posla posebno je pogodio izvozno orijentisana preduzeća.

- Ako tome dodamo i nedostatak radne snage svih profila i nepredvidivost cijena repromaterijala na tržištu, onda vidimo da je bilo jako teško predvidjeti uslove poslovanja i pravljenja dugoročnih planova. Privreda je očekivala veće podsticaje od države, posebno u dijelu izdvajanja za nabavku nove visokotehnološke razvijene opreme, digitalizaciju proizvodnih procesa i ulaganje u ljudske potencijale. Međutim, iako je bilo dosta zainteresovanih privrednih subjekata, sredstva za te namjene bila su izuzetno mala. Uprkos tome, privredna društva su, i pored svih teškoća, ulagala sredstva u navedene namjene, svjesna da samo na taj način mogu biti konkurentna i ostati na tržištu, naglasio je predsjednik PKRS-a.

Kad je riječ o minimalnoj plati u RS-u, on kaže:

- Prije svega, bitno je istaći da je minimalna plata u Republici Srpskoj od 900 KM, koja je usvojena na samom kraju 2023. godine, najveća u okruženju, pa tako npr. ova plata u Federacija BiH iznosi 619 KM, u Srbiji ispod 800 KM. Ipak, sigurno je da će ovo uvećanje najniže plate dodatno napraviti probleme za domaća preduzeća, a prije svega u prerađivačkoj industriji, izvozno orijentisanoj. Imajući u vidu da je struktura privrede RS-a još dosta radno intenzivna, povećanje najniže plate, koje nije zasnovano na ekonomskim pokazateljima, izazvaće veliko povećanje troškova za plate koje će biti vrlo teško ugraditi u cijene konačnih proizvoda. Sama činjenica da sve ino-kompanije svoje poslovne planove završavaju u novembru/decembru, te da su već napravile biznis-planove u koje su ukalkulisale svoje troškove, sigurno je da će povećanje plata u RS-u od 30 posto biti vrlo teško pretočiti u cijenu proizvoda i kao takve plasirati na ino-tržište. S druge strane, povećanje minimalne plate sa 700 na 900 KM imaće za posljedicu pritisak na povećanje svih plata u preduzeću koje će objektivno biti teško realizovati. Ovo može biti uzrok da radna snaga napušta preduzeća i odlazi u inostranstvo. Smanjene narudžbe, uz povećane troškove, neminovno će dovesti do potrebe racionalizacije i ušteda u svakom preduzeću, te dovesti do otpuštanja radnika, što se već i dešava. Privrednici koji posluju u RS-u i BiH, prvenstveno u sektoru usluga, građevini, ugostiteljstvu, povećanje troškova će preliti na cijenu proizvoda i dodatno uticati na povećanje inflacije, tako da će efekti povećanja plata za radnike vrlo brzo biti anulirani s jedne strane, a s druge firme koje izvoze neće moći raditi, jer neće biti tržišta. Drugim riječima, za očekivati je da će u narednom periodu doći do značajnog rasta inflacije, što može anulirati pozitivan efekat povećanja minimalne plate od 900 KM, poručio je Ćorić, dodajući da nije bilo kvalitetnog dijaloga kod određivanja najniže plate u RS-u.

- Stoga insistiramo i nastojimo da na argumentovan način prikažemo donosiocima odluka u RS-u da je ova odluka možda bila preuranjena, možda nije utemeljena na nekim ekonomskim osnovama i da još jednom razgovaramo da vidimo kako izaći iz ove situacije. Svakako, postoje i drugi elementi o kojima se može razgovarati kako bi se pomoglo privredi RS-a, a indirektno i zaposlenima, kao npr. smanjenje određenih stopa poreza, povećanje neoporezivog dijela (u smislu najniže bruto plate), uključivanje minulog rada u sastav najniže plate i još niz elemenata koji će sigurno biti prezentovani u budućim razgovorima sa predstavnicima Vlade i predsjednikom Republike Srpske, dodao je on.

Minimalna plata - veliki problemi

Nedostatak radne snage u Republici Srpskoj postao je značajan izazov koji utiče na različite sektore ekonomije.

- Ovaj problem evidentan je u raznim industrijama, uključujući proizvodnju, građevinski sektor, zdravstvo, obrazovanje i usluge. Jedan od faktora koji doprinose nedostatku radne snage jeste migracija radne snage u potrazi za boljim radnim uslovima i većim platama u inostranstvu. Ovaj trend smanjuje dostupnost kvalifikovane radne snage unutar zemlje, posebno u određenim stručnim sektorima. Republika Srpska na birou ima 60 hiljada ljudi, od kojih je polovina starija od 50 godina. Radnici s trenutnim iskustvom nisu privlačni poslodavcima, jer njihove vještine ne odgovaraju savremenim tehnološkim zahtjevima. Zbog toga je Privredna komora RS-a osnovala Edukativni centar za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju odraslih, a najveće interesovanje za prekvalifikaciju iskazano je u oblasti obuke profesionalnih vozača, istakao je Ćorić.

S ciljem ublažavanja problema, određeni sektori u RS-u sve više razmatraju mogućnost uvoza strane radne snage.

- Već imamo primjere uvoza stranih radnika u Republiku Srpsku. To se posebno odnosi na industrije koje zahtijevaju specifične vještine ili radnike s određenim iskustvom koje nije lako pronaći na domaćem tržištu rada. Zavod za zapošljavanje Republike Srpske izdao je 1.629 novih radnih dozvola stranim državljanima za jedanaest mjeseci 2023, što je povećanje od 908 u odnosu na isti period 2022, dodao je Ćorić.

Reforme

Kada su u pitanju predviđanja za 2024, on kaže kako je na temelju ekonomskih pokazatelja jasno da će se negativni trendovi nastaviti u narednom periodu.

- U procesu planiranja i izrade poslovnih planova za 2024. privrednici ističu značajno smanjenje narudžbi i pritisak na smanjenje cijena proizvoda. Ovi faktori ukazuju na izuzetno neizvjesnu i izazovnu godinu za privredu RS-a. Otežavajuća okolnost leži u činjenici o povećanom iznosu minimalne plate od 900 KM. Evidentno je da će biti nedostatka posla, narudžbi iz inostranstva, doći će do poskupljenja usluga i robe na domaćem tržištu, porasta stope inflacije i pred svima nama je, a svakako i pred izvršnom i zakonodavnom vlasti i privrednicima, imperativ donošenja rješenja koje će zaustaviti negativne trendove, pomoći privredi da što lakše prebrodi ovu godinu, zadrži proizvodne programe, broj radnika i da na kraju imamo koliko-toliko ohrabrujuće rezultate za bolju 2025, što svi želimo i očekujemo, kazao je Ćorić.

Naglasio je i da će fokus rada Privredne komore RS-a biti na realizaciji Programa ekonomskih reformi RS-a za period 2024-2026. godina, koji je usvojila Vlada RS-a.

- Kao što smo već rekli, Privredna komora će, kroz rad svojih granskih udruženja, rad centara koje smo osnovali (Centar za dualno obrazovanje i obrazovne politike, Edukativni centar, Centar za digitalnu transformaciju), te kroz realizaciju međunarodnih projekata, biti u funkciji da pomogne privrednim društvima, naglasio je Ćorić.