Ovo je intervju koji je naljutio Ruse / Elizabeth Allen: SAD su spremne da se suprotstave onima koji...
Elizabeth Allen, podsekretarka u američkom State Departmentu za javnu diplomaciju, stigla je u Bosnu i Hercegovinu. Nakon posjete našoj zemlji, putovat će u Srbiju, na Kosovo i u Sjevernu Makedoniju kako bi produbila partnerske odnose sa zemljama Zapadnog Balkana i unaprijedila zajedničke ciljeve regionalne saradnje i evropske integracije.
Vaša posjeta regiji obuhvata četiri zemlje, od kojih su tri - kad izuzmemo Sjevernu Makedoniju - u ozbiljnim međusobnim problemima. Kako se doimamo iz Vaše vizure, vjerujete li da možemo doći do zadovoljavajućih rješenja i ozbiljnije krenuti u euroatlantske integracije?
- Posjeta je još jedan pokazatelj da su SAD posvećene regiji Zapadnog Balkana i njenoj budućnosti. Napredak koji je potrebno napraviti, kao što ste i sami naglasili, donekle je uslovljen problemima koji postoje u regiji.
Opasna retorika
Retorika koju čujemo, prijetnje secesijom ovdje u BiH, pritisak na organizacije civilnog društva u cijeloj regiji ograničavaju mogući napredak. SAD su posvećene daljem radu na putu ka euroatlantskim integracijama. Posvećeni smo napretku cijele regije. Da se vratim na BiH. Vidite, ne postoji veća prijetnja od eskalirajuće retorike i prijetnji secesijom. Čak i sa tako jasnim viđenjem problema, mi smo i dalje posvećeni regiji i njenoj budućnosti.
Kao što znate, na Zapadnom Balkanu, posebno među Srbima, Rusija ima posebno mjesto, postoji ta emotivna veza. U razgovoru sa običnim ljudima, možete primijetiti da im je vrlo teško razlikovati politiku, geopolitiku i historijske veze. Kako SAD mogu pomoći da se napravi razlika?
- Važno je prepoznati zajedničku historiju, kulturu, tradiciju, počevši od hrane, muzike, praznika, stvari koje su ljudima drage. Mislim da je zaista važno, recimo, na primjeru Rusije, da napravimo razliku između historije, ljudi i naroda i aktuelnog režima. Ono što bih poručila ljudima je da zaista ne mogu zamisliti da neko može posmatrati postupke Vladimira Putina i s tim se poistovjećivati. Invazija na Ukrajinu, oružje, krize sa hranom, zločini protiv čovječnosti, protiv djece... Zaista se može napraviti razlika između destabilizirajućih postupaka Putina i očuvanja afiniteta koji se tiču historije i kulture.
Ruska invazija na Ukrajinu ne jenjava, a sve su glasniji i svjetski lideri koji upozoravaju da Rusija ne misli stati. Neki od njih kao novo ratno žarište spominju upravo ove krajeve: devedesetih smo dvije godine čekali da se SAD uključe, da li je danas svima jasnije šta se zbiva?
- Moj kolega Antony Blinken, američki državni sekretar, otišao je u Ukrajinu. U posjeti je da bi pokazao solidarnost i podršku, da se osigura da Ukrajina ima prednost na bojnom polju i da bude u stanju nositi se sa ovim konfliktom. Drago nam je što je američki Kongres usvojio odluku da se daju dodatna sredstva za Ukrajinu. Što se tiče ovog drugog dijela pitanja - nama je vrlo jasno, reagujemo na ono što se događa u ovoj regiji. Apsolutno smo spremni, voljni i u mogućnosti da se suprotstavimo onima koji djeluju antidejtonski, kada čujemo antidejtonsku retoriku, kada čujemo prijetnje od Dodika i drugih. To smatramo najvećom prijetnjom BiH. Nastavit ćemo pozivati ljude na odgovornost, kao što smo to radili sa sankcijama. Znači, postoje sredstva, postoji spremnost i mi pažljivo pratimo situaciju. Prema našem mišljenju, budućnost BiH je okrenuta Bruxellesu, a ne Moskvi.
Koliko su i na koji način povezani događaji na Zapadnom Balkanu sa ratom u Ukrajini? Trebamo li više obratiti pažnju na određene tendencije koje bi mogle uticati na naš region?
- Povezani su, jer vidimo sve agresivniju Rusiju koja želi destabilizirati ovu regiju, kao što je destablizirala Ukrajinu i onda je napala. Moramo biti jasni u vezi s tom prijetnjom i moramo pratiti ono što Dodik radi i da li se to uklapa u Putinove ciljeve. Zato je naše partnerstvo ovdje u BiH i na Zapadnom Balkanu nepokolebljivo. Mi smo prijatelji i partneri BiH već 30 godina i nastavit ćemo to biti, jer vjerujemo da je budućnost ove zemlje u euroatlantskoj zajednici, a ne u Rusiji.
Novinari svugdje, pa i u BiH, imaju problema sa tim kako da prepoznaju dezinformacije, manipulacije... Dokle seže sloboda govora?
- Iz Rusije zaista potiču sve kampanje vezane za dezinformacije, kako za ovaj dio, tako i za ostatak svijeta. Kada se radi o problemu lažnih informacija, dezinformacija, propagande i integriteta informacija globalno znamo da su ljudi na Zapadnom Balkanu na liniji fronta. Najviše su izloženi veoma agresivnoj ruskoj kampanji dezinformacija.
Rusko uputstvo
Postoje lažne informacije kojima se nastoje zavarati ljudi. Taj informacijski prostor je otvoren za konkurenciju, a Rusija je veoma aktivna kada je u pitanju manipulisanje tim prostorom. SAD su nedavno pokrenule nešto što mi zovemo okvir za borbu protiv malignog stranog uticaja. Sarađujemo sa EU i drugim zemljama koje razumiju da informativnom prostoru treba više istine.
Kao što znate, vlasti RS-a su kriminalizirale klevetu zakonom, što dodatno otežava rad novinarima. Kako SAD mogu pomoći u otklanjanju negativnih posljedica? Kako da nevladine organizacije, novinari imaju više slobode u BiH?
- Da, dosta smo o tome čuli od novinara iz BiH. Obraćamo pažnju, SAD su jasno rekle da su zakon o kleveti i nacrt zakona o stranim agentima i organizacijama neka vrsta modela, uputstva iz Rusije. Vrlo je to slično onome što je Rusija uradila kako bi uticala i oslabila medije, civilno društvo i njihove aktivnosti. Protiv takvih zakona treba govoriti, jer oni često vode u pogrešnom pravcu, govoreći da ih štite, ali se zapravo radi o rušenju istine i suprotstavljanju ciljevima u koje mi i građani vjerujemo. Među njima je i slobodnija budućnost. Nastavit ćemo ulagati u nezavisne medije i poticati njihov rad.
...
Nakon što je intervju sa Elizabeth Allen, podsekretarkom u američkom State Departmentu za javnu diplomaciju, objavljen u printanom izdanju Oslobođenja, oglasila se Ambasada Rusije. Njihovu reakciju prenijeli smo u cijelosti, a možete je pročitati na linku u nastavku:
