Njemačka brigada u Litvi
Đuro Kozar
Otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu, u Sjevernoatlantskom vijeću NATO-a ozbiljno su razmatrali mogućnost obrane Litve, da se rat ne bi prelio na tu baltičku zemlju i zbog toga je dio savezničkih formacija već u proljeće 2022. prebačen u Vilnius. To naravno ima svrhu odvraćanja od agresije, ali se shvatilo da to nije dovoljno i samo se čekao odgovor Bundeswehra. Prošlog tjedna njemački ministar obrane Boris Pistorius je objavio da će Savezna Republika Njemačka do kraja 2027. u Litvu stacionirati 4.800 vojnika i 200 civilnog osoblja i tako znatno ojačati istočnoeuropsko krilo NATO-a istureno prema Ruskoj Federaciji. Razmještaj će ići postupno, u ovisnosti o izgradnji objekata i infrastrukture, a predsjednik Litve Gitanas Nausėda obećao je da će se pripremama dati visok prioritet i istaknuo da želi ubrzati tehničke i pravne procedure kako bi se najkasnije do 2026. osigurali stambeni objekti, poligoni, skladišta municije, ali i škole i vrtići. Jer, njemačkim vojnikinjama i vojnicima trebalo bi se omogućiti da u Litvi budu sa svojim obiteljima. To bi bio sistem stanovanja sličan onome koji vojnici Sjedinjenih Američkih Država već desetljećima prakticiraju u Njemačkoj. Predviđeno je da njemački vojnici u okviru “Projekta svjetionik” budu raspoređeni na dvjema lokacijama.
Njemačka već predvodi borbenu skupinu NATO-a u Litvi sa bataljonom od oko 1.000 vojnika, oko 300 tenkova i topništvom, uz nekoliko stotina vojnika iz Nizozemske, Norveške, Češke, Luksemburga, Belgije i Hrvatske, ali Vilnius je više puta pozivao saveznike da pošalju jače trupe zbog susjedne ruske eksklave Kalinjingrad. Objašnjenja radi, eksklava je oblast ili regija koja je sa svih strana okružena nekom drugom teritorijom ili državom. Berlin se u lipnju 2022. obvezao da će imati punu brigadu spremnu za obranu Litve u slučaju napada, ali se do sada opirao trajnom stacioniranju insistirajući na tome da se trupe mogu brzo rasporediti iz baza u Njemačkoj. Trenutno je samo zapovjedno mjesto brigade s oko 20 njemačkih vojnika u litvanskoj Rukli, dok su ostali na raznim lokacijama u matičnoj zemlji. Bitno je reći da Bundeswehr ima oko 200.000 profesionalnih vojnika i 55.000 ročnika između 18 i 25 godina koji služe u vojsci najmanje 6 mjeseci.
Zašto je i Rusima i NATO-u važan Kalinjingrad? Prostire se na površini od 15.000 četvornih kilometara i u njemu živi oko milijun stanovnika, a u toj oblasti je jedina ruska luka na Baltičkom moru, tako da ona za Rusku Federaciju ima veliku geostratešku važnost. U toj luci nema leda tijekom cijele godine, a tu je i sjedište ruske baltičke flote, jedne od pet flota Ruske ratne mornarice. Kalinjingrad je dobro naoružan, u njemu su, pored ostalog, stacionirani i nuklearni projektili, ali problem s ovom enklavom je u tome što nema granicu s kopnenom Rusijom. Stručnjak za pitanja obrane Cristian Mölling iz Njemačkog društva za vanjsku politiku smatra da u baltičkim državama postoji nedostatak strateške dubine. To znači da bi u slučaju napada ruska vojska mogla vrlo brzo proći do Baltičkog mora i zauzeti ili barem odvojiti Estoniju, Litvu i Latviju. U tom slučaju u pomoć bi pritekla nova članica NATO-a Finska, ali bi to išlo sporije, jer bi ona svoju vojsku morala iskrcati amfibijski preko Baltičkog mora. “Zato bi stalno prisustvo 4.800 vojnika Bundeswehra u Litvi moglo imati efekat odvraćanja”, ističe pomenuti vojni ekspert.
Slanje brigade u Litvu dio je novog koncepta njemačke obrambene politike koju je prvi obznanio njihov ministar Pistorius rekavši da njemačka vojska ponovo mora postati sposobna za rat. On je taj izraz (kriegstüchtig) spomenuo u nekim intervjuima naglasivši da ratna sposobnost Njemačke treba postati maksima, vodilja djelovanja i novog shvaćanja Bundeswehra. U novim Smjernicama obrambene politike taj izraz se spominje čak šest puta, a smjernice su obvezujuća osnova njemačke obrane. Inače, taj koncept se i revidira svakih 10 do 15 godina, a posljednji put je to bilo 2011. godine, kada je ministar obrane bio Thomas de Maiziere.
