Munib Halilović: Svaki tužilac mora biti potpuno imun na stavove i zahtjeve političara

Na ovogodišnjoj konferenciji glavnih tužilaca u Bosni i Hercegovini govorili ste o radu tužilaštava na predmetima korupcije i organizovanog kriminala. Šta treba poduzeti kako bi borba na tom polju bila efikasnija?

- Borba protiv korupcije nije na zadovoljavajućem nivou i to je ocjena svih relevantnih faktora koju treba prihvatiti, te tražiti rješenje. Od 188 optužnica koje se odnose na krivična djela korupcije, na nivou BiH, 145 optužnica podigla su kantonalna tužilaštva, a od 17 optužnica visoke korupcije, 13 su podigli kantonalni tužioci. Percepcija javnosti o stanju procesuiranja korupcije nije dominantno uslovljena rezultatima rada kantonalnih tužilaštava.

Radikalan zaokret

Mada, nesporna je činjenica da ni sva kantonalna tužilaštva nemaju adekvatne rezultate i u nekima će biti potreban radikalan zaokret. Međutim, ondje gdje je evidentna i volja i znanje za procesuiranje ove vrste krivičnih djela, taj proces je potrebno značajno unaprijediti. Značajnom napretku u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala na nivou Federacije BiH trebala bi doprinijeti uspostava posebnih odjela za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije u Federalnom tužilaštvu FBiH i Vrhovnom sudu FBiH, koja se očekuje u narednom periodu.

Tužilaštva zamjeraju odsustvo proaktivnog rada policijskih agencija zasnovanog na kvalitetnom kriminalističko-obavještajnom radu, odnosno predmeti se više otvaraju na osnovu krivičnih i anonimnih prijava u odnosu na izvještaje policijskih agencija. Zamjerate li i Vi i da li je potrebno da glavni tužioci insistiraju na tome da tužioci otvaraju predmete po službenoj dužnosti?

- Postojanje proaktivnog rada ne samo policijskih agencija nego svih faktora koji učestvuju u otkrivanju i gonjenju počinilaca korupcije je uslov za postizanje dobrih rezultata. Postojanje policijskih izvještaja nije preduslov za formiranje krivičnih predmeta i sama tužilaštva u tom segmentu moraju pokazati mnogo više inicijative. Neophodno je evidentirati predmete na osnovu često dostupnih informacija i zahtijevati od policijskih agencija njihovu provjeru te na taj način rad na ovim predmetima stavljati u fokus rada policijskih agencija.

Čini se da je fokus sa političkog uticaja na naše pravosuđe prešao na neznanje tužilaca, odnosno na nekvalitetne optužnice. Šta je neophodno uraditi? Mijenjati tužioce ili ih edukovati?

- Edukacija svih učesnika u krivičnim procedurama je trajan proces koji treba da osigura značajno viši nivo znanja kod svih, pa tako i kod tužilaca. Taj proces treba stalno unapređivati, analizirati uočene propuste u radu i identificirati oblasti u kojima znanje tužilaca nije na adekvatnom nivou. Federalno tužilaštvo u okviru svoje dominantne funkcije nadzora to kontinuirano čini i s tim u vezi programe obuke nastoji prilagoditi iskazanim potrebama. Tužiocima, koji nakon određenog vremena ne uspiju kvalitet rada podići na očekivani minimum, treba zahvaliti i omogućiti im da potraže drugi posao.

Kada smo s glavnim tužiocem Tužilaštva BiH Milankom Kajganićem razgovarali o tome zašto nema optužnica za negiranje genocida i ratnih zločina, između ostalog, rekao nam je da optužnica nema ni u FBiH iako je slično krivično djelo, slična inkriminacija, u Krivičnom zakonu FBiH već pet godina. Zašto nema?

- Svaki nosilac pravosudne funkcije ima pravo na svoj stav o određenim pravnim pitanjima, a to podrazumijeva i stavove o sličnostima ili razlikama nekog zakonskog rješenja na nivou entiteta ili države.

Rasna i vjerska mržnja

Smatram da je krivično djelo izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti iz člana 163. Krivičnog zakona FBiH bitno restriktivnije postavljeno od istog djela koje se nalazi u Krivičnom zakonu BiH, posebno u segmentu negiranja genocida i drugih ratnih zločina i možda tu leži odgovor zašto nemamo optužnica za negiranje, kao oblika počinjenja ovog krivičnog djela.

Šta mislite o ideji da se zakon o negiranju genocida i ratnih zločina uvrsti u izborna pravila, pa da se negatorima bavi CIK?

- Nisam stručnjak za izborna pravila, ali nisam uvjeren da bi navedeno dovelo do smanjenja negiranja genocida i ratnih zločina, a vjerovatno bi dovelo do oštrijih predizbornih kampanja i postalo političko pitanje, a to nije najbolji put za rješavanje procesa negiranja.

Kako komentarišete poziv političara iz Republike Srpske sudiji iz tog entiteta da se povuče iz Ustavnog suda BiH?

- Svaki nosilac pravosudne funkcije mora biti potpuno neovisan u svom radu i obavljati ga u skladu sa Ustavom i drugim relevantnim zakonima, te u skladu sa navedenim mora biti potpuno imun na stavove i zahtjeve bilo kojih političara.