Muamer Mahmutović: Nestabilno poslovno okruženje sprečava razvoj kompanija
Na poslovanje privrede kako u svijetu, tako i u našoj zemlji u posljednjim godinama utiču brojni faktori. Veliki su izazovi sa kojima se privrednici susreću, a o stanju u privredi Kantona Sarajevo, BiH, ali i o problemima i mjerama za njihovo prevazilaženje, razgovarali smo sa Muamerom Mahmutovićem, predsjednikom Privredne komore Kantona Sarajevo.
Na kraju smo još jedne poslovne godine, kakva je ona bila za privredu kako u KS-u, tako i u BiH?
- Privredna situacija u Kantonu Sarajevo i BiH je i dalje veoma izazovna, a posebno sa aspekta višestrukih negativnih internih i eksternih faktora koji utiču na poslovanje privrednih subjekata. Nestabilno poslovno okruženje ne omogućava kontinuirani rast i razvoj kompanijama koje konstantno djeluju u nekoj vrsti kriznog menadžmenta. U takvim situacijama teško je održavati stabilno poslovanje, ali privrednici u BiH i dalje iznalaze inovativna rješenja koja omogućuju zavidan nivo privrednih aktivnosti. I dalje imamo negativnu vanjskotrgovinsku razmjenu, te smo u prvih deset mjeseci 2023. godine u BiH uvezli robu vrijednu 23.167.647.000, a izvezli 14.063.548.000 KM.
Prepreke
Obim industrijske proizvodnje u Federaciji BiH u devetom mjesecu 2023. u odnosu na deveti mjesec 2022. je u padu za 2,8 posto. Ipak, privreda bilježi i određene pozitivne pomake, kao što je to recimo u turizmu, koji je nakon pandemijske pauze ove godine postigao impresivne rezultate, gdje je samo u KS-u u septembru ove godine zabilježeno 142.987 noćenja turista. No, generalno nema mjesta zadovoljstvu.
Koji su to najčešći izazovi sa kojima se privrednici susreću?
- Previše je izazova pred privredom Kantona Sarajevo, Federacije BiH i BiH. Nestabilna politička situacija u BiH, sporo usvajanje reformskih zakona od značaja za privredu, poremećena tržišta u Evropi i svijetu usljed aktivnih sukoba u velikoj mjeri utiču i na poslovne rezultate domaćih kompanija. U posljednje vrijeme se i problem nedostatka radne snage sve više usložnjava. Značajnu prepreku predstavljaju globalni trendovi rasta cijena i visoka stopa inflacije.
Kakve mjere bi vlast trebala donijeti kako bi olakšala rad privrednim subjektima, koji su to prioriteti?
- Moraju se pojednostaviti procedure registracije firmi, dobijanje raznih odobrenja, smanjiti nerazumni nameti na privredu, unaprijediti porezna i carinska politika, podsticati efikasnija uspostava javno-privatnog partnerstva, te uklanjati prepreke za njegovu implementaciju. Smatramo da je neophodno nastaviti sa reformama u oblasti komunalne privrede. Unapređenje svih ovih procedura bi dovelo i do ubrzanog investicionog ciklusa, kako kod stranih, tako i domaćih investitora. Također, potrebno je pokretati aktivnosti na izradi projekata s ciljem korištenja sredstava evropskih fondova za podršku lokalnom i regionalnom ekonomskom razvoju, te nastaviti usvajanje stimulativnih mjera za poslovne subjekte.
Šta je obilježilo 2023. kada je u pitanju Privredna komora KS-a, kakve aktivnosti?
- Komora je i tokom 2023. poslujući na principima dobrovoljnog članstva i u opštim otežanim uslovima privređivanja iskazala visok stepen racionalnosti u poslovanju i ispunila sve glavne programske aktivnosti. Pored praćenja stanja u privredi Kantona Sarajevo i predlaganja mjera za unapređenje poslovnog ambijenta, što je naša redovna zadaća, Komora je realizirala i značajan broj konkretnih projekata, uz podršku međunarodnih organizacija, kao što su EU IPA fondovi, UNDP, EBRD, zatim GIZ, TaiwanBusiness - EBRD Fond za tehničku saradnju i drugi.
U saradnji sa partnerima i ekonomskim stručnjacima realizovali smo Sajam vještina, konferenciju o dualnom obrazovanju i okrugle stolove, zatim obuke iz različitih tematskih oblasti. Ovih dana održavaju se i sjednice organa Komore na kojima se razmatra aktuelno stanje u privredi i buduće aktivnosti.
Privredna komora KS-a promoviše i dualno obrazovanje, koliki je njegov značaj i šta bi ono donijelo domaćem tržištu rada?
- Smatramo da je u Kantonu Sarajevo neophodno sistemski riješiti usklađivanje nastavnih planova obrazovanja sa potrebama privrede, kroz uvođenje sistema dualnog obrazovanja, tako da nadležna ministarstva, u saradnji sa privrednim komorama i obrazovnim sektorom, treba da vode ukupan proces usklađivanja planova i programa obrazovanja kadra sa potrebama tržišta radne snage, odnosno iskazanim potrebama poslovnog sektora.
Pripremajući se za donošenje zakona o dualnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, Komora je ispunila uvjete za realizaciju Programa usavršavanja za mentora kod poslovnog subjekta i ovaj program neformalnog obrazovanja odraslih zvanično je upisan u registar Programa obrazovanja odraslih koji vodi Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo. Dakle, očekivanja od ove nove zakonske regulative su zaista velika.
Novi zakon
Sigurni smo da će se na taj način uspostaviti jača sinergija poslovnog i obrazovnog sektora kao što se dešava u EU i premostiti jedan dio problema koji imamo sada na tržištu rada, a tiče se deficitarnih zanimanja i nedostatka radne snage.
Kakvi su planovi Privredne komore za 2024. godinu?
- Komora će i u narednoj godini nastaviti pratiti stanje u privredi i predlagati mjere koje će pomoći privredi da prevaziđe brojne probleme i krene u pravcu daljeg rasta i razvoja. Tu je i neizostavna podrška biznisu kroz projekte i poslovne usluge Komore, utjecaj kod donošenja razvojnih dokumenata, kao i organizacija raznih oblika edukacije, promocija, prezentacija, nastupa na sajmovima i drugih aktivnosti, u zavisnosti od iskazanog interesa članova Komore.
Aktivnosti na povećanju izvoza, te smanjivanju trgovinskog deficita biće, između ostalog, usmjerene na promoviranju domaće ekonomije u inozemstvu, sa ciljem privlačenja stranih investicija, kao i na podsticanje viših oblika saradnje kroz zajednička ulaganja i nastupe na trećim tržištima i ostalo.
U saradnji sa ostalim privrednim komorama kantona u Federaciji pokrenut ćemo i aktivnosti na donošenju novog zakona o privrednim komorama u FBiH, s obzirom na to da postojeći zakon, koji u osnovi datira još iz 1998, nije u skladu sa tržišnim kretanjima i potrebama privrede i ne omogućava iskorištavanje punog kapaciteta djelovanja privrednih komora, na način kako je to definisano i regulisano u zemljama Evropske unije.
