Marko Kubatlija, v. d. direktora FIPA-e: Politička nestabilnost plaši investitore
Američki State Department objavio je izvještaj o investicijskoj klimi u Bosni i Hercegovini, u kojem je upozorio na komplikovan i nesiguran sistem koji otežava investitorima nova ulaganja, posebno u Republici Srpskoj. Stoje li njihove tvrdnje da investitori moraju prevladati značajne izazove, uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, kako bi ovdje uložili novac?
- Strani investitori koji posluju u našoj zemlji, kao i oni koji to namjeravaju, ističu dobijanje građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike kao bespotrebno dugotrajne procese.
Nizak procenat
Osvrću se i na sporost sudova kod naplate potraživanja, prevelika fiskalna i parafiskalna davanja (naknada za vodu, za šumu, naknade za izdavanje različitih dokumenata, te za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća) i na nedovoljne subvencije za energiju dobivenu iz obnovljivih izvora. Govore i o tome da je javna uprava neefikasna, zakonska legislativa neusklađena, često međusobno i suprotstavljena, netransparentna dodjela poticaja, o čestim inspekcijskim kontrolama, nelojalnoj konkurenciji - siva ekonomija, neusklađenosti obrazovnog sistema s potražnjom tržišta rada, o odlivu radne snage... Primjeri iz prakse i potvrđuju da je za izdavanje građevinske dozvole i dalje potrebno čekati šest mjeseci. Strani investitori ne mogu čekati šest mjeseci, jer za njih je vrijeme novac.
S ciljem poboljšanja poslovnog okruženja u BiH, FIPA daje konkretne preporuke za preduzimanje mjera koje se odnose na monetarno-kreditnu politiku, poresku politiku, politiku uvoza i izvoza, fiskalnu politiku, politiku rada i zapošljavanja i vlasničkih prava, koje bi trebale usvojiti nadležne državne, entitetske, kantonalne i lokalne institucije vlasti, kako bi se privukle nove strane investicije koje automatski znače i nova radna mjesta.
Imamo strane investitore koji uspješno posluju u našoj zemlji dugi niz godina i ne žale se na poslovni ambijent. Nastavljaju s reinvesticijama, šire proizvodne kapacitete, zapošljavaju nove radnike. Imamo porast stranih ulaganja u posljednje tri godine. Dodatno, najvažnije je da nikada nijedan ozbiljniji investitor koji je došao nije napustio BiH.
Međutim, trebamo konstantno raditi na unapređenju poslovnog ambijenta, kako bismo imali veći broj stranih investitora, jer u 2022. godini direktne strane investicije učestvuju sa 3,2 posto u ukupnom BDP-u. To je i dalje nizak procenat, međutim, veći je u odnosu na tri prethodne godine, jer bilježimo rast priliva stranih ulaganja.
Znamo da zapaljive izjave političara tjeraju investitore iz BiH. Ekonomisti kažu da vlast na svim nivoima treba da se zapita šta smo mi to toliko loše uradili da nas investitori zaobilaze. Zbog čega strani investitori zaobilaze našu zemlju?
- Naša iskustva u radu sa stranim investitorima govore da politička nestabilnost kojoj svjedočimo plaši strane investitore, odnosno one koji razmišljaju o BiH kao o potencijalnoj destinaciji za ulaganje. Investitori ne žele ulagati novac u politički nestabilna područja. Za neke nemamo dovoljno raspoloživih potencijala, ali imamo i one koji smatraju da im je tržište BiH malo da bi svoje razvojne strategije fokusirali na našu zemlju.
Kolike su direktne strane investicije u BiH tokom 2023, da li su veće u odnosu na godinu prije? Koje zemlje najviše investiraju? Da li BiH tradicionalno zaostaje po pitanju stranih direktnih investicija u poređenju sa zemljama regiona?
- Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova DSI-ja, sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar-septembar 2023, direktne strane investicije su iznosile milijardu i 442 miliona KM. Strana ulaganja u periodu januar-septembar 2023. godine su veća za 23,9 posto u odnosu na isti period lani, kada je DSI iznosio milijardu i 164 miliona KM.
Kada govorimo o iznosu registrovanih stranih ulaganja, u poređenju sa zemljama regije, BiH se nalazi na trećoj poziciji, poslije Srbije i Albanije.
Mogu li podaci zavarati? Da li u većini slučajeva strane investicije u BiH ne predstavljaju suštinski ni izgradnju fabrika ni neko novo preuzimanje većinskih paketa akcija u domaćim pravnim subjektima, već se radi o reinvestiranju dobiti preduzeća koja već posluju u BiH?
- Mi tu situaciju imamo s investicijama iz Rusije, koje predstavljaju međukompanijske pozajmice. Međutim, kada govorimo o reinvesticijama, nema tu ništa loše. To je i dalje strani investitor koji reinvestira, što znači da se kompanija širi, ulaže u nove proizvodne kapacitete ili usluge, a samim tim dolazi do novih zapošljavanja, plaćaju se dodatni porezi državi, imamo lančani efekat na ekonomske indikatore u zemlji.
Imate li plan za tekuću godinu, već dogovorene ulagače koji nam dolaze, imajući u vidu da je posljednji objavljeni plan na webu Agencije onaj iz 2018. godine?
- FIPA je u stalnom kontaktu sa stranim investitorima, kako s onim koji već posluju ovdje, tako i s onim u inostranstvu kojima nudi mogućnosti za ulaganje u investicijske projekte. Imamo realizaciju investicija koje su počele nekad prošle godine ili ranije, a nastavljaju se u 2024. Studen Agrana i Vlada Brčko distrikta su obilježili početak izgradnje slobodne zone u Brčkom. Položen je kamen temeljac za buduću zonu koja će se prostirati na 35 hektara i graditi u četiri faze. Projekat Lidl, Adriatic Metals Limited iz Velike Britanije, koji realizira projekat u Varešu, njemački MAHLE Electric s kompanijom Mahle Electric Drives Bosnia Laktaši počeo je izgradnju proizvodne hale u Laktašima, Natron-Hayat nastavlja s reinvesticijama, Lactalis grupacija reinvestira u proizvodni proces, njemačka Mubea je u pregovorima s Prnjavorom o pokretanju proizvodnje...
Da li je iko od investitora koji su već tu, otkako ste preuzeli dužnost, izrazio želju za širenjem posla?
- Kratko sam tu, nešto više od mjesec. I to je kratak period da bi neki investitor donio odluku o ulaganju, jer svakoj odluci o investiranju prethode brojne analize i istraživanja tržišta, pa tek onda se donosi odluka da se investira ili ne.
Bolji imidž
Krajem mjeseca ću u Mađarskoj potpisati Memorandum o razumijevanju s agencijom za strane investicije te zemlje. Tu ću imati priliku susresti se s nekim od mađarskih privrednika kako bih razgovarao o njihovom interesu za ulaganje u BiH. Planirani su i susreti s privrednicima iz drugih zemalja. Ostaje da se vidi u kojoj mjeri će oni biti zainteresirani da ulažu u BiH i ono što ćemo mi uraditi na polju promocije potencijala BiH. FIPA će u ovoj godini dodatno raditi na polju poboljšanja imidža BiH kao investicione destinacije kroz učešće na međunarodnim privrednim forumima i konferencijama na kojima će predstavljati sektore i projekte za ulaganje, te će nastojati da što više privrednika u inostranstvu obavijesti o potencijalima kojima naša zemlja raspolaže.
