Zna (li) se šta će sad HDZBiH

Simbolično, na sami Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, u Sarajevu je potpisana Platforma za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine. Dokument o kojem se dugo govori inicirale su opozicione stranke iz Republike Srpske - SDS, PDP i Lista za pravdu i red, potpisivanju je prethodilo nekoliko sastanaka s trojkom iz Federacije - SDP-om, NiP-om i Našom strankom, a svoje su potpise Platformi dali još i Naprijed, NES, BHI Fuada Kasumovića i Za nove generacije. Ciljevi Platforme i svojevrsni plan rada bazirani su na operativnom Vijeću ministara i državnom Parlamentu kako bi se ispunili neophodni uvjeti za početak pregovora sa EU, usvajanje Plana rasta i brzo dobijanje tranše od 70 miliona eura, kao i ukupnu realizaciju predviđene dvije milijarde KM za projekte u cijeloj BiH, kontinuirano usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, te ubrzanje evropskog puta zemlje. Potpisnici su suglasni da to znači intenzivnu borbu protiv kriminala i korupcije, sukoba interesa i eliminaciju političkog uticaja u radu javnog sektora, s posebnim akcentom na javne nabavke. Spremni su da se bace na posao i projekte iz evropskih fondova kako bi poboljšali svakodnevni život građana, žele diferenciranu stopu PDV-a, reforme, inspirirani su da doprinesu dobrobiti djece i mladih, posvetit će se poboljšanju izbornog zakonodavstva u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, ali hoće pravičan i transparentan izborni proces, uz najsavremenije tehnologije već na općim izborima 2026. godine.

U realizaciji ovih ciljeva i stvaranju pozitivne političke klime, u Platformi se obavezuju da će se suzdržati od pokretanja pitanja za koje znaju da podižu tenzije i tema za koje nije moguće postići konsenzus. Kako god, namjera im je da međusobno komuniciraju na civiliziran način, bez političkih konflikta, a da bi uspjeli, do 19. maja formirat će tim u koji će svaka stranka dati po jednog predstavnika. Realizacija dogovorenog bit će transparentna, za širu društvenu podršku evropskim ambicijama slijedi i konkretan plan, koji će uključiti i proevropske stranke koje ne budu dio parlamentarne većine. Rok od 10 dana za nastanak tima je praktičan, potpisnici, naime, očekuju dodatnu podršku i dokumentu i većini, poziv je i javno upućen HDZ-u BiH i HDZ-u 1990, s napomenom da dokument nije zakovan, podliježe dopunama - ako se dogovore i usaglase. Ono što je nepromjenjivo jeste obaveza da svi nivoi vlasti i sve institucije u zemlji kao prioritet angažmana i djelovanja imaju ispunjenje obaveza i koraka koji će BiH približavati članstvu u EU.

Manjak reakcija, skepsa i rijetki pokušaji matematičkog obračuna sa potpisnicima Platforme - kako god to zvučalo - pokazuju ozbiljnost i značaj ponuđenog dokumenta. Može se to i ovako reći: svi oni koji nam godinama trube o tome kako su u RS-u svi isti, izabrali su debelu šutnju kako ne bi primijetili razlike i još i više kako ne bi morali priznati da su i sami svoj radikalizam pothranjivali ambicijama Milorada Dodika. Uvijek dobro obaviješteni lider SNSD-a, lice s državne potjernice, uoči još jednog odlaska u Moskvu indirektno je priznao koliko ga i najava Platforme pogađa. Pozvao je sve predstavnike političkih partija koje participiraju u državnom Parlamentu na sastanak u Doboj 14. maja. Odjednom su mu postali važni i Ustav BiH i (neizvorni) Dayton, pa bi razgovarao o odnosima u zemlji, mudro prešućujući sve protuustavne i protudejtonske akcije koje je proveo i još provodi s ciljem secesije bosanskohercegovačkog entiteta RS. I još se poziva na Vijeće sigurnosti UN-a, s čije je sjednice čuo samo onaj dio kako rješenja u BiH moraju tražiti domaći političari. Francuskog ambasadora i njegov javni poziv da vrh RS-a trenutno obustavi separatističke ambicije, Željka Cvijanović mu nije prevela. Kao ni sve druge ambasadore koji su nedvosmisleno dali podršku Bosni i Hercegovini, a upravo u njegovoj politici prepoznali opasnost za mir u cijelom regionu. Bit će da je Dodik dobro razumio kako ima domaćih političara i mimo njega, pa požurio da demonstrira kooperativnost prije nego se ukrca u avion podrške agresiji na Ukrajinu.

Sad, kad je putinijada završena, kada se naš odmetnik od zakona četiri puta u nekoliko dana - nije šala - sreo s ruskim predsjednikom, izlišna je svaka analiza i Dodikovih i poruka srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Uostalom, valjda su čuli domaćina: Vladimir Putin je uvjeren da će Rusija jednoga dana popraviti odnose sa Evropskom unijom. No, dok se to ne dogodi, Kremlj će malo pregovarati, malo ratovati s Ukrajinom, slati poruke Donaldu Trumpu, diviti se Xi Jinpingu i manipulirati korisnim idiotima. Ovi balkanski su se sami prijavili. Ni Dodiku ni njegovoj brnabićki nije smetalo što su protokolirani pod BiH, sretan je što je pozvan na forum u Južnu Osetiju i još sretniji što je ručao i večerao sa Putinovim zvanicama. Ruski mediji govore o predstavnicima 30 zemalja, među kojima je svakako najvažniji bio kineski predsjednik, no uz Putina su bili i predsjednici Brazila, Venecuele, Kube, Burkine Faso, Egipta, Vijetnama, Laosa, Zimbabvea... Bila je i važna delegacija Sjeverne Koreje, kojoj je ruski predsjednik zahvalio na pomoći u agresiji na Ukrajinu, a u trećem redu i dužnosnici iz Evrope: osim Vučića, predsjednici Bjelorusije i Jermenije, te slovački premijer Robert Fico, jedini iz zemalja članica Evropske unije.

Možda je i Dragan Čović potajno želio biti nazočan u onom redu separatista ispred kojih je pisalo BiH. No, Hrvatska mu je prevažna da bi čak i pomislio zaigrati na tu kartu. A imao je i posla u Kiseljaku, odakle je demonstrirao svoj evropeizam pozivajući da se već ove sedmice zakažu vanredne sjednice oba doma Parlamenta BiH i usvoji (ovim redom) Izborni zakon, Zakon o VSTV-u, Zakon o Sudu BiH, što je - po lideru HDZ-a BiH - rješavanje unutrašnje stabilnosti i evropskog puta zemlje. Odgovorio mu je Nenad Vuković iz PDP-a: “To je moguće da uradimo”, kazao je, “ali moramo postaviti pitanje da li je fer tražiti od opozicije podršku za evropske zakone, a istovremeno držati u vlasti one koji ne žele da izglasaju te zakone”? Na odgovor se još čeka. Dokument Platforme je kod Čovića, u njemu je potcrtano da ucjena nema, pa ko voli da se dogovara, neka izvoli. S HDZ-om bi Platforma dobila potrebnu većinu, ali bi i HDZBiH konačno pokazao da za Evropu nije samo na riječima već i u djelima. Sve ostalo je političarenje interesnog tipa i vrlo jasna podrška Miloradu Dodiku. I to važi za sve. Bosna i Hercegovina je dobila Platformu koja je precizno dijeli na one koji su za korupciju, kriminal i podjelu zemlje i one koji su spremni izboriti se za njezino približavanje članstvu u Evropskoj uniji. Pa ćemo bar znati na čemu smo. I to vrlo brzo. Kazat će nam (prvo) Čović.