Vlak smrti
Sa željezničke stanice u deset sati ujutro krenuo je voz ka Baru. Tog 27. februara 1993. putnici su na Novom Beogradu prvi put legitimisani. Upisivana su imena na vozne karte prisutnih. Kazivali su im da se traže šverceri.
Dvadeset pet pripadnika Vojske Republike Srpske i formacije Osvetnici stiglo je oko pola četiri na stanicu Štrpci. Dio pruge koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Sa Okolišta u Višegradu do željezničke stanice nadomak Rudog dovezli su se kamionom ispred kojeg su se kretala dva automobila. Mićo Jovičić je svjedočio da su u vozilu bili i Nebojša Ranisavljević, te Obrad Poluga. Upravljao je Dragan Šekarić. U kabini su, također, boravili Boban Inđić i Milan Lukić.
Vojska se rasporedila duž pruge. U uniformama, naoružana automatskim puškama. Milan Lukić je sa nekim ljudima ušao u staničnu zgradu, gdje se nalazio otpravnik vozova. Lokomotiva kasni. Inače se ne zaustavlja na stanici Štrpci. No, sada je to učinjeno. Zbog crvenog signala na samom ulazu u tunel.
Ratnici su kročili u vlak. U narednih pola sata sve izgleda kao rutina. Vojnici idu po kupeima. Pozdravljaju prisutne sa “Pomoz’ Bog”. Pregledaju dokumente, legitimišu muškarce. Ljudi počinju izlaziti iz vagona. Smjestivši ih u kamion, borci su ušli za njima. Spustili ceradu, te nastavili put.
Osamnaest osoba su Bošnjaci. Tomo Buzov je Hrvat, te jednoj osobi identitet nije utvrđen. Svi su državljani zemlje na čijem se čelu nalazi Otac nacije. Od toga, osmoro ih je građana Crne Gore.
Oko pola šest putnici su dovezeni pred Osnovnu školu “Želimir Đurić Željo”. U Prelovu nadomak Višegrada. Uz prijetnju oružjem, civile tjeraju u školsku dvoranu.
“Nije mog’o miš pobjeći”, kazao je svjedok o prebacivanju civila iz kamiona u školu. U dvorani su mučeni i opljačkani. Neko se dosjetio i donio žicu. Ruke su im vezali na leđima.
Utom se pojavio i Krsta Papić, čelnik Prvog bataljona Višegradske brigade. Komanda mu se nalazi unutar objekta. Nikoga od prisutnih nije poznavao. Ubrzo je susreo Milana Lukića. Pitao ga šta se dešava. Rekao mu je “radim veliku stvar za koju će čuti cijeli svijet”. Naveo je da su zaustavili voz. Da su legitimisali putnike i da su pokupili muslimane. Navodne ekstremiste. Boban Inđić je dodao da su oteli i nekog Jordanca ili Sirijca. Poslovnog čovjeka koji je radio u Baru. Pominjao se i otpravnik vozova. S podsmijehom se govorilo kako je u znak protesta skinuo šapku rekavši da napušta posao.
U donjem vešu sa krvavim tragovima fizičkog nasilja, civile su iz školske sale utjerali u kamion. “K’o ovce kad ćeraju ispred sebe”, govorio je zaštićeni svjedok.
U dvorani su ostavili razbacane stvari, odjeću, torbe, lične karte i druga dokumenta. Sve je to izneseno vani i spaljeno. Okrvavljeni pod je očišćen. Oteti su odvezeni u Mušiće.
U prizemlju spaljenog doma Rasima Polje Milan Lukić je ubio osamnaest civila. Kuća je bila okružena borcima, rasporedivši se na način kojim bi spriječili eventualni bijeg. Ipak su se dvojica usudila na bjekstvo. Usmrćena su vatrenim oružjem. Prvog je ustrijelio jedan od prisutnih vojnika. Nebojša Ranisavljević, dobrovoljac iz Despotovca, ranio je drugog, a zaklao ga je Lukić. Tijela ubijenih su dan poslije bačena u Drinu.
Milanu Lukiću je 1994. određen pritvor u Beogradu. Međutim, jedanaest dana docnije je pušten na slobodu. Nije bilo dokaza da je počinio navedeno djelo, tvrdio je beogradski Okružni sud. Haški ga je tribunal osudio na doživotni zatvor. Zbog ratnih zločina u Andrićevom gradu mladosti. No, ne i zbog otmice na stanici Štrpci. Krajem 2019. Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv višegradskog gospodara života i smrti zbog ubistva civila iz voza.
Za ratni zločin nad putnicima vlaka 671 najprije su osuđeni Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. Sud u Bijelom Polju je 2002. osudio Ranisavljevića na petnaest godina zatvora. Jovičić je 2016. priznao krivicu pred Sudom BiH. Oglašen je krivim na pet godina robije.
Oktobra 2022. Sud je BiH presudio sedmorici pripadnika Višegradske brigade Vojske Republike Srpske za učešće u otmicama i ubistvima. Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović oglašeni su krivim na po trinaest godina zatvora. Luka Dragičević je oslobođen optužnice. Apelaciono je vijeće Suda BiH godinu docnije u potpunosti potvrdilo presudu.
Beogradski Viši sud je februara 2023. osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Draganu Đekić na ukupno trideset i pet godina zatvora. Ljubiša Vasiljević je preminuo u sedmom mjesecu 2021. U oktobru 2023. Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu. U ponovljenom postupku izrečena je prvostepena presuda u oktobru 2025. kojom su pripadnici jedinice Osvetnici Gojko Lukić i Duško Vasiljević osuđeni na po petnaest godina zatvora, a Dragana Đekić na pet godina. Jovan Lipovac je preminuo februara 2024. I to prije početka ponovnog sudskog procesa. Usto, u oktobru 2023. Apelaciono je vijeće Suda BiH potvrdilo kaznu Bobanu Inđiću. Njome je bivši komandir Interventne čete Višegradske brigade osuđen na petnaest godina zatvora.
Trenutno su pronađeni posmrtni ostaci četiri putnika. Za drugima se i dalje traga.