Vazduh trepti, nebo gori, a nije oluja

Ova ljetna sezona može se nazvati “Bizarni super vrući festival”. Temperature i dalje obaraju rekorde. Svijet se bori se ekstremnim vrućinama, a požari haraju. Riječ klima u ovom trenutku ne odnosi se samo na vremenske uvjete već je svojevrstan sinonim za bilo kakvu raspravu o tome ko je pronašao najbolji način za preživljavanje u ovim vrelim danima.

Vatrogasci širom svijeta su što na terenu što u pripravnosti. Uz sve veću učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta, poput suša i vrućina, ljudska aktivnost koja doprinosi klimatskim promjenama povećava i rizike od požara. Mnogo je među nama nemarnih i neodgovornih. Pali se suha trava, bacaju se opušci od cigareta, širi se miris roštilja, a onda sve plane. Mi se onda čudimo kako? Šumski požari se ne smiruju. Spaljeni su hektari i hektari zemlje. Od početka 2025. godine požari u Portugalu spalili su 42.000 hektara zemljišta, što je površina otprilike pet puta veća od glavnog grada Lisabona. Grčka i Albanija također se bore s aktivnim požarima u nekoliko regija. Više od 350.000 hektara izgorjelo je širom Evrope od početka godine, uz najmanje 1.478 detektovanih požara, prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare.

Vatrogasci na jugu Francuske bore se s masovnim požarom koji se proširio na područje veće od Pariza, što izaziva zabrinutost da će vrući, suhi vjetrovi i toplotni talas učiniti posao vatrogasaca još opasnijim. Prema vlastima, požar je progutao ogromno područje francuske južne regije Aude, veće od glavnog grada zemlje. Balkanska regija je također u stanju pripravnosti zbog tekućih toplotnih talasa i šumskih požara, a vatrogasci na Kosovu, u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji bore se s nekoliko aktivnih požara.

U Bosni i Hercegovini prošle sedmice u Mostaru 60 stepeni. Šta na ovu informaciju reći? Kako preživjeti? Kako se rashladiti i zaštititi? Izgleda i zvuči kao nemoguća misija. Samo što mi nemamo Toma Cruisea, koji bi nas izvukao iz ovog belaja i napravio sretan kraj. Stručnjaci nemaju dilemu i poručuju kako je ovo tek početak i da će iz godine u godinu biti sve gore.

Rekordne temperature ovog ljeta uzrokovale su i na stotine smrtnih slučajeva širom Evrope. Paklene vrućine doslovno prže gradove na četiri kontinenta. Strahuje se da bi moglo doći i do nestašice vode, a tek bi to onda bila potpuna apokalipsa. Zdravstvene službe širom Evrope bilježe slučajeve toplotnog udara. Na ovo niko nije imun. Klimatski modeli ukazuju na zabrinjavajući trend. Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u narednom stoljeću mogao bi drastično porasti, čak i uz sve napore da se zaštite ljudski životi. Studija objavljena početkom ove godine u časopisu Nature Medicine predviđa da bi do kraja ovog stoljeća dodatna 2,3 miliona stanovnika evropskih gradova mogla izgubiti život zbog ekstremnih temperatura ukoliko se ne poduzmu odlučne mjere za ublažavanje klimatskih promjena.

Ne možemo reći da smo svjedoci kako se radi na rješenju ovog problema. Ljudski rod, izgleda, voli probleme gurati pod tepih i čekati šta će se desiti. Upozoravaju mnogi, ali kompletan svijet kao da je gluh i nijem. Stručnjaci ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam, te poručuju kako ćemo vrlo brzo doći u situaciju kada ćemo imati više smrtnih slučajeva povezanih s toplotom, nego onih od hladnoće. Vrućine tope asfalt, a mi samo odmahujemo rukama.

Stručnjaci upozoravaju - pijte što više vode, nosite laganiju odjeću, planirajte aktivnosti, jedite manje kaloričnu hranu i izbjegavajte sunce. Na kraju ove priče možemo razmisliti o novoj sportskoj disciplini – surfanje po vrućini. Ko preživi, pričat će. A prema najavama meteorologa, još nema naznaka za kraj ove naše ljetne avanture.