Ukaz suprotan Ustavu BiH
Predmet protiv Milorada Dodika koji se vodi u Sudu Bosne i Hercegovine po optužnici Tužilaštva BiH služi nam, onima koji vide i hoće da vide, da pokaže ne samo svu iščašenost domaćeg pravosuđa nego i domaćih važnih normi iz Ustava BiH, od kojih treba izdvojiti naročito jednu.
Dakle, iščašeno je da Sud BiH u navedenom prvostupanjskom kaznenom postupku isti odgađa osam ili devet puta i tako, zbog službenih putovanja optuženog, a suprotno Zakonu o kaznenom postupku BiH, oteže suđenje najmanje osam mjeseci, zbog čega je taj stadijum postupka trajao od listopada 2023. do veljače 2025. godine, iako je, da je sud radio posao po zakonu, prvostepeni postupak mogao biti završen za najviše tri-četiri mjeseca.
A sada, kada je spis po žalbi protiv prvostepene presude stigao u Apelaciono odjeljenje Suda BiH i nakon što je određen sastav žalbenog vijeća, odjednom je na bolovanje otišao jedan od sudija iz tog vijeća, što ukazuje na to da će se i u tom stadiju razvlačiti postupak, i to ko zna za čije sve nečasne i nezakonite namjere.
No, osim navedenih mutnih radnji, koje ne služe na čast Sudu BiH, ima u ovom predmetu i jedan važan detalj ustavne prirode koji zaključuje da se na njega ukaže.
On je u vezi sa tvrdnjom da je, potpisujući ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluke Ustavnog suda BiH, Milorad Dodik kao predsjednik Republike Srpske morao učiniti jer ga na to obavezuje Ustav Republike Srpske.
Međutim, ova tvrdnja je suprotna Ustavu Bosne i Hercegovine pa je zbog toga lišena svakog smisla i pravnog osnova. Naime, sve i da Christian Schmidt nije nametnuo svoju odluku kojom je poništio navedeni zakon, i u tom slučaju predsjednik Republike Srpske ne bi imao ustavno pravo da potpiše ukaz o proglašenju navedenog zakona, zato što je taj zakon suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine, koji kao nadređen ustavima entiteta propisuje (članom 6) da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće na cijeloj teritoriji BiH. Time Ustav BiH propisuje ne samo to već i zabranu entitetima da svojim zakonima zabranjuju primjenu odluka Ustavnog suda BiH.
Dakle, takva ustavna norma nije samo ono što se vidi već na prvi pogled njenim čitanjem već riječi da su odluke tog suda konačne i obvezujuće sadrže u sebi i skrivenu dispoziciju, kojom je propisana zabrana da se spriječi primjena odluka Ustavnog suda BiH.
I zato, dakle, nema uporišta u Ustavu BiH, tačnije rečeno suprotno mu je, tvrdnja da je navodno Milorad Dodik imao obavezu po Ustavu Republike Srpske da potpiše ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluke Ustavnog suda BiH.
Sve što je prethodno rečeno demantuje takvu tvrdnju i pokazuje da potpisivanje takvog ukaza predstavlja radnju kojom se krši Ustav Bosne i Hercegovine, ali se istovremeno tim zakonom i ukazom o njegovom proglašenju priprema teren za ostvarivanje kaznenog djela neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH, koje je kao krivično djelo propisano Krivičnim zakonom BiH koje je davne 2003. godine prihvatila i propisala Parlamentarna skupština BiH.
