Trumpova sumnja u NATO

Američki predsjednik Donald Trump, nakon što je preuzeo dužnost, naložio je Pentagonu da trajno ukloni 27,5 odsto vojnika SAD-a koji se nalaze u Njemačkoj, najvećoj bazi američkih vojnih snaga u Europi, što bi, po ocjeni vojnih stručnjaka, bio ne samo zaokret u vanjskoj politici ove zemlje nego bi predstavljalo i značajno smanjenje predanosti Washingtona europskoj obrani i NATO-u. U Njemačkoj je stalno stacionirano 38.600 vojnika, ali taj broj često varira, jer se trupe premještaju u druge zemlje, a neke i vraćaju, naprimjer u bazu Rammstein. Međutim, strateško značenje koje Njemačka ima za SAD ogleda se u činjenici da je sjedište Američkog zapovjedništva za Europu (EUCOM) smješteno kod Stuttgarta, odakle se koordinira djelovanje američkih trupa stacioniranih u 51 zemlji, najviše u Europi. Zadaća EUCOM-a je štititi i braniti SAD i to preventivnim djelovanjem, ali i zastrašivanjem - ako drugačije ne može. Ovaj centar podržava i aktivnosti NATO-a i suprotstavlja se transnacionalnoj prijetnji. Pod zapovjedništvom EUCOM-a su Američke vojne snage za Europu, kao i europska zapovjedništva vojnog zrakoplovstva i mornarice i svi oni imaju svoje ogranke u Njemačkoj.

U svom prvom predsjedničkom mandatu (2017-2021) Donald Trump iznosio je dosta kritike članicama NATO-a zbog toga što u to vrijeme nisu dovoljno izdvajale novca iz brutno društvenog proizvoda (BDP) za jačanje obrane upozoravajući da se one suviše oslanjaju na Sjedinjene Države. Krajem siječnja ove godine rekao je kako nije siguran da bi SAD trebale uopće išta trošiti na NATO, rekavši novinarima da Amerika štiti članice Saveza, ali “one ne štite nas”. Washington finansira 15,8 posto godišnjih troškova Sjevernoatlantskog vojnog saveza u iznosu gotovo 3,5 milijardi dolara i to je najveći udio prema analizi NATO-a od prošle godine. Trump je ponovio ranije zahtjeve da ostale članice Saveza treba da troše pet posto svog BDP-a na obranu, što je enormno povećanje koje nijedna država NATO-a, uključujući SAD, trenutno ne doseže. Izvjesno je da članice neće poslušati pomenuti Trumpov prijedlog, ali će vjerojatno pristati premašiti svoj trenutni obim od dva posto. Pretpostavlja se da će se o tome vjerojatno postići dogovor na summitu NATO-a u Den Haagu u lipnju ove godine, ali da to ipak neće biti pet posto, nego se očekuje da će 32 članice NATO-a pristati, nakon mnogo natezanja, na tri posto BDP-a. Svakako bi i to bio težak financijski uteg za mnoge, koji jedva da ispunjavaju dva posto, kao Crna Gora, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Albanija.

Poljska, koja graniči s Ukrajinom, članica je NATO-a koja troši najveći udio BDP-a na obranu, točno 4,12 posto prošle godine, a slijede Estonija s 3,43 posto i Sjedinjene Države s 3,38 posto. NATO je procijenio zajedničku obrambenu potrošnju svojih članica na 1,474 bilijuna dolara u 2024. godini – oko 968 milijardi dolara iz Sjedinjenih Država i 507 milijardi dolara iz europskih zemalja i Kanade, s tim da je ukupni prosjek oko 2,71 posto BDP-a. Neki dužnosnici i analitičari vide da je Trumpov prijedlog od pet procenata namjerno visoka početna ponuda za početak pregovora i očekuju da će on ipak pristati na tri posto. Novi američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je nedavno s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom i osnažio predanost SAD-a tom savezu, a razgovarali su i o važnosti posjedovanja sposobnih odbrambenih saveznika i stvarne podjele tereta financiranja Saveza. Rubio (rođen 1971), porijeklom Kubanac, izgleda ima više empatije prema NATO-u, nego njegov šef Trump, ali zna se čija je zadnja.

Poslije Sigurnosne konferencije, održane u Münchenu, nije malo onih u Europi koji misle da se, zbog politike Donalda Trumpa, približio kraj 75-godišnjem djelovanju NATO-a. Jer, Trumpove stanovite sumnje u saveznike tumače se tako da bi Europa možda mogla izgubiti garanciju sigurnosti od SAD-a, čime bi se podrivao članak 5 NATO-a koji obvezuje članice Alijanse na kolektivnu obranu. Prije tri godine, činilo se da je sukob u Ukrajini učinio NATO relevantnijim nego što je bio, nestala je potraga za smislom njegova postojanja u posthladnoratovskom svijetu, ocjenjuje list Politico i dodaje: “Ali bilo je teško ovdje (u Münchenu), prvog dana samita, otresti se osjećaja da smo svjedoci početka rascijepa. Naravno, samiti tijekom Trumpovog prvog mandata također su imali taj duh ‘SAD protiv Europe’, ali bi njegov bivši tim za nacionalnu sigurnost izgladio stvari”, navodi se u tekstu.

“A za Europu, SAD ostaju izuzetna, nezamjenljiva država koju treba prizvati u vremenima nevolje. Kome se sada obratiti? Možda sebi”, ističe Politico. Slijedom ove poruke dio sudionika u Münchenu apelirao je na to da se izgrade oružane snage Europe kako bi budućnost Europe zavisila samo od Evropljana i kako bi se odluke o Europi donosile kod kuće. Ideja o europskoj vojsci nije nova, ali unatoč nekoliko projekata, nije bilo suglasnosti da se osnuje. EUFOR koji u BiH djeluje od 2004. godine kao vojska Europske unije najbolji je primjer opravdanosti postojanja jedne takve formacije.