Tri puka vojske Kosova

Na Kosovo je ovih dana stiglo 50 oklopnih vozila Hamvee (točkaši koji su, pod povoljnim uvjetima, kupljeni u Sjedinjenim Američkim Državama za potrebe Kosovskih bezbjednosnih snaga - KBS - koje se etapno pretvaraju u vojsku). Albanci bi već KBS preimenovali u vojsku da imaju dopuštenje Privremene civilne uprave na Kosovu UNMIK-a, koji je pod vodstvom Ujedinjenih naroda osnovan 10. lipnja 1999. godine.

Iz Ambasade SAD-a u Prištini su, povodom pomenute isporuke, saopćili: “Kosovo će, koristeći vlastite obrambene resurse, osposobiti ova vozila za punu operativnu sposobnost, što predstavlja još jedan korak u našem zajedničkom opredjeljenju da osnažimo kapacitete Kosovskih bezbjednosnih snaga i učvrstimo sigurnost obje naše zemlje”. Hamvee je visokomobilno višenamjensko vozilo na točkovima koje je razvila kompanija AM General iz američke države Indijana. Njihova oprema uključuje tovarni prostor nosivosti od 2.700 kg i suplementalni oklop, a nosači omogućuju postavljanje bacača granata, teškog mitraljeza M2 Browning i mitraljeza M240G/B i M249 LMG. Vozila Hamvee imaju i stanicu za daljinsko upravljanje vatrom i sistem Boomeran koji služi za otkrivanje snajperista. Ovo oklopno vozilo dva puta je donirano Oružanim snagama BiH – dvadeset i jedno u 2017. i 24 u 2021. godini.

Vlast u Prištini smatra da je tranzicija Kosovskih bezbjednosnih snaga u vojsku prirodan i nepovratan proces, a u Srbiji tvrde da se time krši Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a kojom je okončan sukob 1998-1999. na Kosovu. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je ranije ocijenio da je Priština pretvaranjem svojih bezbjednosnih snaga u vojsku prekršila sve sporazume i okomio se na SAD i druge zapadne zemlje koje su podržale Prištinu. Na inicijativu Srbije, formiranjem kosovske vojske bavilo se i Vijeće sigurnosti UN-a, ali nije donijelo nikakav zvanični stav. Podsjetit ću da Bosna i Hercegovina nije priznala državu Kosvo, a Predsjedništvo BiH 2011. godine nije postiglo suglasnost o konačnom tekstu izlaganja stalnog predstavnika BiH pri UN-u u New Yorku na debati Vijeća sigurnosti UN-a o misiji privremene uprave UN-a na Kosovu (UNMIK). Razlog tome bilo je odbijanje bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH da se u izlaganje ugradi rečenica kojom BiH podupire suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije.

Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost koju je podržao veliki broj država (ne i Srbija), a 2018. godine u kosovskoj skupštini usvojeni su zakoni na kojima se temelji tranzicija Kosovskih bezbjednosnih snaga u vojsku. Taj proces se odvija etapno, a prva faza bila je od 2019. do 2022. u kojoj je glavni fokus bio na usvajanju doktrine, neophodne dokumentacije za rad Ministarstva odbrane i KBS-a i odobravanje programa obuke. U drugoj fazi 2023. prvi pješadijski puk je naoružan i osposobljen za borbene dužnosti, a 2024. godine uspostavljen je i drugi pješadijski puk. U 2025. biće validiran i treći pješadijski puk kako bi se završila druga faza tranzicije, dok je planom predviđeno da KBS ima i eskadron helikoptera, što će, pored ostalog, biti urađeno od 2025. do 2028. godine. Vojska Kosova bi trebalo da ima 8.000 vojnika, od čega bi 3.000 bilo u rezervnom sastavu. Inače, pored Amerikanaca jačanje obrane Kosova pomažu još neke države koje su priznale kosovsku državu i imaju svoje ambasade u Prištini.

Od studenog 2021, načelnik Generalštaba KBS-a je general Baškim Jašari (48), pravnik koji nema visoko vojno obrazovanje, ali je bio u zapovjednom kadru Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i poslije je radio kao inspektor u Ministarstvu obrane Kosova. Oslobodilačka vojska Kosova bila je albanska paravojna organizacija, koja se izborila za neovisnost Kosova od Srbije. Od tada se OVK među kosovskim Albancima slavi kao oslobodilački pokret, a u dijelu zapadne javnosti, za vrijeme rata na Kosovu, ta formacija stekla je nadimak “Vietkong Europe” ili “Vietkong Balkana”, što je aluzija na rat u Vijetnamu. Osnivač i vođa OVK-a sve do smrti 1998. bio je Adem Jašari, čiji je rođak general Baškim Jašari.

U specijalnom sudu u Haagu u toku je suđenje Hašimu Tačiju i još trojici visoko rangiranih pripadnika OVK-a – Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju koje optužnica tereti zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih na Kosovu od početka 1998. do kraja 2000. Za dvije godine, više od 120 svjedoka koje je pozvalo Specijalno tužilaštvo u Haagu dalo je u Sudu iskaze u vezi sa optužbama protiv bivših vođa OVK-a, ali sada kad Tužiteljstvu ponestaje vremena da dokaže sve optužbe, budućnost suđenja je neizvjesna.