Sigurnost, Europo!

Sigurnosni deficit u Europi Poljska je 1. januara 2025. godine preuzela predsjedavanje Vijećem Europske unije. Po drugi put Vlada Republike Poljske će koordinirati najvažnije procese u Europskoj uniji. Ovoga puta, međutim, geopolitički uslovi su potpuno drugačiji. Europska ekonomija je 2011. godine započela još jedan ciklus ekonomskog rasta i njeno neposredno okruženje je ostalo stabilno. U 2025. ulazimo s brojnim izazovima s kojima se Europska unija, njene države članice i zemlje kandidati moraju suočiti. Ruska agresija na Ukrajinu narušila je temelje mira u Europi i dovela u pitanje najvažnije principe na kojima se do sada zasnivao mir u našem regionu. Sukobi u drugim dijelovima svijeta - rat na Bliskom istoku i rastuće tenzije oko Tajvana - također su razlog za zabrinutost.

Za Europu, neposredne posljedice ruskog napada su energetska kriza i rezultirajuća manja konkurentnost europskih kompanija, kao i prehrambena i humanitarna kriza. Poljska, kao zemlja koja graniči sa Ukrajinom, bori se sa ovim izazovima od prvih dana rata. Podržali smo i podržavamo Ukrajinu ekonomski i vojno, otvorili smo transportne rute za ukrajinske poljoprivredne proizvode i - što je veoma važno - prihvatili smo preko milion ratnih izbjeglica iz Ukrajine, ljudi koji traže sigurnost.

Jer, prije svega, ruska agresija je učinila da Ukrajinci, ali i Europljani izgube osjećaj sigurnosti. Sigurnost, bez koje nema ni ekonomskog ni društvenog razvoja. Zato je poljsko predsjedavanje postavilo moto svog predsjedavanja Vijećem Europske unije: “Sigurnost, Europo!” Mijenjana po svim padežima, predstavlja ključ za sve inicijative koje će poljska vlada preduzeti u Bruxellesu i šire. Radit ćemo za ekonomsku, prehrambenu, informacijsku i zdravstvenu sigurnost.

Vanjska dimenzija sigurnosti Međutim, vanjska dimenzija sigurnosti je posebno važna za Poljsku. Rat na europskom kontinentu zahtijeva jačanje odbrambenog potencijala Unije kroz podršku europskim odbrambenim inicijativama, industriji oružja i razvoju vojne infrastrukture, uključujući izgradnju utvrđenja na granici s Rusijom i Bjelorusijom. Naš prioritet će također biti jačanje transatlantskih odnosa, posebno saradnje EU sa NATO-om i SAD-om i drugim saveznicima, Velikom Britanijom, Južnom Korejom, Japanom i državama koje slično razmišljaju. S determinacijom nastavljamo sveobuhvatnu podršku Ukrajini, koja se bori sa ruskom agresijom. Nastavit ćemo tražiti vojnu pomoć EU za Ukrajinu i njeno stabilno, dugoročno finansiranje, kao i učešće EU u obnovi Ukrajine. Naš cilj će biti razvoj politike sankcija EU prema Rusiji i Bjelorusiji i borba protiv zaobilaženja sankcija. Ne možemo graditi mir u Europi na temelju principa sile, koji Putinova Rusija pokušava ponovo da nametne.

Važna dimenzija vanjske sigurnosti je politika proširenja EU. Poljska - zemlja koja je prošle godine proslavila 20. godišnjicu pristupanja EU - smatra da je pristupanje EU najsnažniji dostupni faktor za razvoj jedne zemlje na europskom kontinentu, koji osigurava ne samo punu upotrebu vlastitih resursa, već i podršku partnera.

Proširenje EU - kako za Ukrajinu i Moldaviju, tako i za zemlje Balkana - jedan je od prioriteta poljskog predsjedavanja. Razumijemo da ovaj proces doprinosi širenju područja stabilnosti i prosperiteta.

Bilans poljskog članstva u EU Poljska se dobro sjeća teškog perioda poljskih pregovora i modernizacijskih napora povezanih s njima. Međutim, nakon više od 20 godina, vidimo da je to bila izvrsna odluka. Za to vrijeme u Poljskoj je izgrađeno preko 5.300 km autoputeva i brzih cesta, koje čine koherentnu transportnu mrežu zemlje. Uspjeli smo modernizirati ekonomiju prelaskom s teške, okolišno zagađajuće industrije na industriju savremenih tehnologija. Zahvaljujući tome, poljski izvoz je 2024. iznosio preko 300 milijardi eura i bio je 14 puta veći nego 1989. godine. Poljska je postala jedan od najvećih svjetskih izvoznika hrane, namještaja i putničkih automobila. Štaviše, poboljšanje stanja okoliša, visoki standardi proizvodnje hrane i ulaganja u zdravstveni sektor doveli su do toga da je prosječni očekivani životni vijek porastao za gotovo 8 godina. Ovo je - ukratko - bilans posljednjih godina modernizacije Poljske.

Pristupanje Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina se suočava sa sličnom šansom, a u martu 2024. godine Europsko vijeće otvorilo je širom vrata za pristupanje. Nadamo se da će bosanskohercegovačke vlasti uložiti ovaj napor - a on je značajan - za buduće generacije, mlade ljude koji zaslužuju efikasnu, ekonomski razvijajuću državu. Reformirana ekonomija, koja u potpunosti koristi prednosti koje nudi jedinstveno tržište EU, ponudit će nova radna mjesta i pomoći u ograničavanju masovne emigracije mladih ljudi danas. Bosna i Hercegovina ne može priuštiti gubitak 50.000 mladih, obrazovanih ljudi svake godine.

EU je vlastima Bosne i Hercegovine stavila na raspolaganje niz alata kako bi olakšala proces pristupanja. Bosna i Hercegovina već danas koristi široki spektar pretpristupnih fondova (IPA), mnogo izdašnijih za zemlje kandidate nego prije dvadesetak godina. EU je također uključena u niz infrastrukturnih projekata, uključujući izgradnju ključnog koridora 5c, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu sa europskom mrežom brzih i sigurnih puteva. Ovo je važno ne samo za građane koji putuju širom Europe već i za bosanskohercegovačke kompanije, jer EU čini preko 70% tržišta prodaje njihovih proizvoda. Potrebna su i ulaganja u zelenu ekonomiju. Osim očuvanja prekrasne prirode Bosne i Hercegovine, koja svake godine privlači sve više turista, to će omogućiti smanjenje emisije štetnih gasova i poboljšanje kvalitete zraka. Nikoga tijekom zime u Sarajevu ne treba uvjeravati u potrebu za ovim investicijama.

Od prošle godine Bosna i Hercegovina ima priliku da koristi Plan rasta za Zapadni Balkan, u kojem je za nju rezervirano milijardu i 80 miliona eura. Njegova efektivna upotreba omogućit će bosanskohercegovačkoj ekonomiji i administraciji da se pripreme za efikasno funkcionisanje u okviru jedinstvenog tržišta.

Puno iskorištavanje potencijala prednosti ponude EU zahtijeva veliki napor modernizacije. To uključuje administrativne, ekonomske i infrastrukturne reforme. Reformska agenda uključuje preko 100 mjera koje su neophodne za potpuni razvoj Bosne i Hercegovine. Njihovo postepeno usvajanje će dokazati stvarnu posvećenost vlasti BiH u procesu integracije u EU.

Svjesni smo da se u procesu pristupanja ne mogu izbjeći teška pitanja. Regija Balkana posebno je obilježena teretom stotina godina teških odnosa. Često, u svakodnevnoj političkoj debati, historija prevladava nad izazovima budućnosti. Ipak, Europska unija ima svoje porijeklo u jednako tragičnoj i tada svježoj historiji. Kao što je uspostavljena saradnja između Francuske i Njemačke deset godina nakon Drugog svjetskog rata, 60 godina kasnije savladane su prepreke i započela je dobra poljsko-njemačka saradnja. To nam omogućava da vjerujemo da je pomirenje moguće. I što je najvažnije - neophodno.

Poljska je spremna podijeliti svoja iskustva i podržati proces pristupanja Bosne i Hercegovine EU. Stoga je u kalendaru predsjedavanja rezervirano mjesto za početak pregovora sa vladom u Sarajevu, s tim što je prije svega potrebno ispuniti neophodne uvjete. Nadamo se da će narednih šest mjeseci biti potrošeno na najbolji mogući način i da ćemo moći započeti pristupne pregovore.